U HUMU održano 5. izdanje jedinstvenog festivala
KONOPLJA KAO HRANA I ZDRAVLJE Potražnja za industrijskom konopljom je sve veća. Pomaže pacijentima s najtežim bolestima, a koristi se i za prehrambene namirnice
Ljudi sve više prepoznaju dobrobit konoplje, a najviše se traži ulje od konoplje koje čisti krvne žile, sav krvožilni sustav i u biti cijelo tijelo od toksina, rekao je Tomislav Zornada iz OPG-a Zornada * Zakonske izmjene idu nam na ruku, ali što se tiče CBD ulja, to je još siva zona. U Hrvatskoj se još uvijek ne može legalno proizvoditi. Prodaja je moguća, ali ne prerada, ističe Nikola Prenc iz OPG-a Prenc iz Kringe
Dobrom sezonom pohvalit će se istarski proizvođači industrijske konoplje koji se za sada mogu nabrojati na prste jedne ruke. Tomislav Zornada iz istoimenog ročkog OPG-a kaže da upravo počinje žetva konoplje. U odnosu na prošlu godinu, Zornada je ove udvostručio proizvodnju, a konoplju će požeti na četiri hektara nasada u okolici Roča. Upravo je OPG Zornada sa svojim istomišljenicima pokrenuo festival industrijske konoplje, jedini takav u Hrvatskoj, koji se proteklog vikenda u svom petom, jubilarnom izdanju održao u najmanjem gradu na svijetu Humu i privukao desetak izlagača, ne samo proizvođača proizvoda od konoplje, ulja od konoplje, brašna, čajeva, sjemenka…, već i ostalih autohtonih proizvoda.
- Uskoro kreće žetva i berba konoplje za čaj tako da nam predstoji mjesec dana intenzivnog rada, kaže Zornada i dodaje da su najnovije zakonske izmjene olakšale proizvođačima papirologiju i omogućile uvođenje još nekih proizvoda koji se mogu plasirati na tržište.
Dobar urod
Ovogodišnjim izmjenama zakonske regulative moguće je koristiti cijelu biljku u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. Do sada se moglo upotrebljavati samo sjemenke industrijske konoplje u prehrambene svrhe, dok se ostatak biljke bacao.
- Potražnja je sve veća, ljudi sve više prepoznaju dobrobit konoplje, a najviše se traži ulje od konoplje koje čisti krvne žile, sav krvožilni sustav, u biti cijelo tijelo od toksina, rekao je Tomislav Zornada, dok je njegova majka Dolores dijelila recepte. - Brašno od konoplje nema glutena pa kad se primjerice mijesi kruh, 10 do 20 posto konopljinog brašna treba dodati u neko drugo brašno. Meni je najbolje pirovo i heljdino brašno, rekla je Dolores koja je za degustaciju pripremila krekere, kruh, keksiće… Posebno su bili interesantni njeni namazi od konoplje. Tako se primjerice sirni namaz radi s dodatkom mljevenih sjemenki, a u humusu od konoplje, uz slanutak i konoplju dodaje se malo češnjaka, peršina i ulja od konoplje.
Nikola Prenc iz istoimenog OPG-a iz Kringe zasijao je oko dva i pol hektara industrijske konoplje kojom se bavi pet godina.
- Žetva će krenuti ovog tjedna, nešto malo kasni zbog svibanjskih kiša, a nadam se solidnom urodu, rekao nam je Prenc te dodao kako trenutno ne razmišlja o povećanju proizvodnje, već je namjerava zadržati u postojećim gabaritima. U okolici Kringe nema toliko njiva za obradu i to je, kaže, najveći problem jer su parcele rascjepkane. - Zakonske izmjene idu nam na ruku, ali što se tiče CBD ulja, to je još siva zona. U Hrvatskoj se još uvijek ne može legalno proizvoditi. Prodaja je moguća, ali ne prerada. Ima hrvatskih proizvođača koji izvoze svoju sirovinu u jedan laboratorij u Poljsku tamo se prerađuje, i potom uvoze u Hrvatsku. Znači izvoze i uvoze svoje da bi mogli legalno prodavati, kaže Prenc.
Na humskom sajmu za pola litre konopljinog ulja trebalo je izdvojiti 150 kuna, kilogram brašna 70 kuna, kilogram sjemenki 80 kuna, pola kilograma proteinskog brašno 40 kuna, vrećicu čaja 25 kuna. Ulje je dobiveno hladnim prešanjem sjemenki konoplje. Specijalizirana smotra industrijske konoplje dobar je način za promociju konoplje i njenih prednosti tako se u sajamskom djelu moglo degustirati proizvode od konoplje.
Đeni Šavko iz obrta za slastice Damiani iz Svetog Martina, konoplju je uklopila u nekoliko proizvoda, tjesteninu, slane štapiće, hroštule i keksiće. Vili Radonić majstor čokolade iz Pule, prodavao je sladoled od konoplje, uz već standardnu čokoladu od konoplje. Konoplju, kaže nabavlja iz domaćih OPG-ova, iz onih koji mogu oljuštiti sjemenke, jer ne koristi integralne. Takvu čokoladu najviše traže alergični na orašaste plodove. Na štandu buzetske Destilerije Aura specijalno za humsku smotru promovirali su gin tonik sa svježim listom industrijske konoplje. Organizatori su se pobrinuli i za Craft beer & Burger kutak.
Certifikacija hrane
Dean Herenda, slovenski aktivist iz Ljubljane za prirodno i holističko liječenje kojeg smo susreli na štandu zadruge Konopljin svet, kaže da pomažu pacijentima s najtežim oblicima bolestima od raka do autoimunih bolesti, a sve je više djece koja imaju probleme ili s epilepsijom, autizmom, ali i s rakom mozga.
- Ako organizam nema dovoljno endokanabinoida, a proizvodi ih iz omege 3 onda ih mora unijeti na način da dobije najkvalitetniji omjer. Mi tvrdimo još uvijek da je konoplja hrana i ako ulazi kao hrana, onda je naše tijelo može pretvoriti u endokanabinoide, kaže ovaj Slovenac koji je na tu temu u Humu održao i predavanje na temu "Konoplja kao hrana, konoplja za zdravlje!", rekao je Herenda, kojeg smo zamolili da usporedi slovensku i hrvatsku zakonsku regulativu.
- Slovenija se prema konoplji otvorila prije nego Hrvatska na način da su mislili da će otvoriti mala vrata, no otvorila su se sva vrata. Sada pokušavaju naći način da se ponovno zatvore. Mislim da se to događa na europskoj razini, pogotovo u Bruxellesu. Donijeli su direktivu koja se zove Novele food to je direktiva koji govori da države moraju nadzirati sve dodatke prehrani koje nisu postojale prije 1997. godine. Na žalost, oni traže da sva ta hrana prolazi kroz isti sistem certifikacije kao što prolaze lijekovi i na taj način su zapravo počeli zatvarati vrata malim proizvođačima kao što su Zornada i ostali, zaključio je Herenda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
