Porastom temperature i smanjenjem brojki zaraženih konačno izgleda da se život vratio u normalu. Sve veća procijepljenost među populacijom daje naznake da se vraćamo nekadašnjim navikama. Ipak, život u "novim normalnim" uvjetima, posebice drugog vala, ostavio je posljedice na popriličan broj stanovnika Hrvatske.

Potvrđuju to rezultati velikog istraživanja “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone”, koje je provela istraživačka grupa Covidovih 13 koja se sastoji 13 psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb.

Od jeseni Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pojavu tzv. pandemijskog umora zbog kroničnog stresa kojem smo izloženi. Očituje se u osjećaju iscrpljenosti, umora i doživljaju da smo „na rubu živaca“. Ovo veliko istraživanje, u kojem je sudjelovalo 2.635 građana u dobi od 18 do 94 godine te više od 1.400 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole, provedeno je krajem 2020., a potvrđuje nepovoljan utjecaj kroničnog stresa na građane.

Dok se očuvanim psihičkim zdravljem može pohvaliti 38% građana, dvije trećine ispitanika pokazale su izražene razine depresivnosti i/ili anksioznosti i/ili stresa, od blagih i umjerenih do težih. Oko 25% ih osjeća jaku ili izrazito jaku depresivnost, anksioznost i stres. Psihičko je zdravlje više narušeno kod žena, mlađih, samaca, kod onih koji nemaju djece te onih koji teže podmiruju financijske obveze.

Učenici i studenti

Pola ispitanih, gotovo 50 % sudionika istraživanja, ima značajno narušenu kvalitetu spavanja, a 20% njih barem povremeno koristi farmakološka sredstva za spavanje. Lošiju kvalitetu spavanja imaju osobe koje imaju izraženije brige povezane s pandemijom covida (zdravstvene brige i brige oko ekonomskih i obrazovnih posljedica).

Svaka treća osoba manje je zadovoljna svojim seksualnim odnosima i smatra ih lošijima nego na početku pandemije. Zadovoljstvo i kvaliteta seksualnih odnosa i seksualna želja povezane su s time koliko stresa, tjeskobe i depresivnih simptoma osoba osjeća, a kvaliteta je povezana i s učestalošću ponašanja kojima si partneri uzajamno pokazuju naklonost.

Građani su umjereno zadovoljni životom i osrednje optimistični u pogledu budućnosti. Na ljestvici od 1-10 zadovoljstvo životom ocjenjuju ocjenom 6,8, a optimizam u pogledu budućnosti ocjenom 6,3.

Dvije trećine sudionika (66,7%) procjenjuje da se dobro prilagođavaju drugačijem načinu života. Na osnovi promjena u kvaliteti svakodnevnih životnih aktivnosti koje navode, uočene su tri skupine sudionika: one koji su još uvijek oprezni i zatvoreni, one koji su individualno aktivni, ali još uvijek oprezni u zajednici i one koji pokazuju otpornost sudjelovanjem i aktivnošću - kako individualnom, tako i u zajednici. Rezultati su pokazali da sudionici koji su izvijestili o većoj kvaliteti svojih svakodnevnih aktivnosti imaju manje psihičkih smetnji.

Svaki peti dječak i svaka treća djevojčica školske dobi suočavali su se sa teškoćama psihičkog zdravlja. Većina učenika (65%) je izjavila da je njihov život sada lošiji nego prije pandemije. Većini učenika, posebno najmlađih, nastava na daljinu teža je od nastave u učionici.

Oko 61% roditelja drži da je djeci nastava na daljinu teža od kontaktne nastave i brine se da će zbog pandemije njihovo dijete dobiti manje kvalitetno obrazovanje. Više od polovice roditelja zabrinuto je i zbog nedovoljnog kretanja djeteta i ograničenog druženja s drugom djecom (52%) kao i zbog previše korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovne svrhe (51%). Oko 22% roditelja procjenjuje psihičke teškoće svoje djece klinički značajnima, a najviše teškoća izražavaju u domeni odnosa s vršnjacima.

Roditeljstvo u doba pandemije je zahtjevnije nego prije pandemije, ali je pandemija donijela i određene pozitivne promjene u odnosima roditelja i djece. Roditelji koji su psihološki sagorjeli zbog nošenja s pandemijom procjenjuju da njihova djeca također imaju više psihičkih teškoća.

Tri četvrtine studenata se brine zbog pogoršanja svog psihičkog zdravlja uzrokovanog stresom te pogoršanja tjelesnog zdravlje uzrokovanog dugotrajnim gledanjem u ekran i sjedenjem (72%). Gotovo 70% ih je izrazilo zabrinutost hoće li steći odgovarajuće znanje za buduće zanimanje, a 12% ih je potražilo psihološku pomoć tijekom pandemije. Ipak, unatoč izvještavanju o teškoćama u koncentraciji (preko 50%) i samoregulaciji učenja (70%), većina studenata uspjela je završiti akademsku godinu s očekivanim ili boljim uspjehom.

Sagorijevanje na poslu

Zaposlenici percipiraju da poslodavci pokazuju visoku razinu brige o njihovoj zdravstvenoj sigurnosti, ali slabiju o njihovom profesionalnom rastu. Siromaštvo i financijske teškoće najsnažniji su prediktor psihičkog zdravlja zaposlenih, a ključni radnici su više opterećeni poslom od ostalih. Zaposlenici čiji je rad organiziran u skladu s novim rasporedom odlazaka na posao su percipirali najviše nejasnoća vezanih uz svoju radnu ulogu, imali najviše razine sagorijevanja na poslu te pokazivali najmanje inovativnog radnog ponašanja.

Građani se većinom slažu s mjerama Kriznog stožera, a pozitivniji stav prema službenim mjerama povezan je s boljim psihičkim zdravljem, višim optimizmom i višom kvalitetom života. Gotovo 80% sudionika smatra da postoje dvostruka mjerila vezana uz pridržavanje mjera. Oni koji smatraju da su mjere nejasne, pretjerano restriktivne te da ne vrijede za sve jednako, izjavljuju o više simptoma narušenog psihičkog zdravlja i nižoj kvaliteti života.

Najčešće korišteni medijski izvori o pandemiji su nacionalne medijske kuće. Građani najviše vjeruju informacijama o pandemiji dobivenima od stručnjaka i međunarodnih zdravstvenih organizacija, a najmanje onima dobivenima od političara i nepoznatih ljudi na društvenim mrežama. Trećina sudionika izjavila je da im mediji pomažu da razumiju bolest covid-19 i njezine tjelesne posljedice, a četvrtina njih i njezine psihičke posljedice. Blizu 70% sudionika izjavilo je da su prezasićeni medijskim informacijama o pandemiji, a kod polovice sudionika medijsko izvještavanje o pandemiji izaziva ljutnju.

Povezane vijesti

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio PREPORUKE I UPUTE ZA OSOBE KOJE PRELAZE HRVATSKU GRANICU
• Nacionalni stožer: U Hrvatskoj danas 92 NOVA SLUČAJA KORONAVIRUSA
• KORONAVIRUS U ITALIJI: Manje novozaraženih i više preminulih od COVID-a 19