Odessa, pomorska luka i jedan od značajnijih kulturno-povijesnih središta bivšeg Ruskog carstva, a danas grad na teritoriju Ukrajine s gotovo milijun stanovnika, jedina je luka na Crnome moru koja je još uvijek u rukama Ukrajinaca. No, o tijeku daljnjih ratnih sukoba, koji iz dana u dan eskaliraju, ovisit će hoće li tako i ostati. Trenutno u Ukrajini leži oko 25 milijuna tona žitarica u vrijednosti od osam milijardi eura. Od te ukupne količine, čak je 12 milijuna tona bez mogućnosti izvoza, budući da su ratne okolnosti Ukrajini blokirale pristup moru.

Ukrajina se za izvoz, za mnoge zemlje ključnih sirovina poput žitarica, uljane repice, suncokretova ulja i kukuruza obratila Rumunjskoj u namjeri da svoje zalihe izvozi preko njihove luke Constanta, a za prijevoz bi se trebali koristiti kamioni i teglenice. Prema posljednjim informacijama, ruska vlada planira dopustiti brodovima koji prevoze žitarice da napuste ukrajinsku luku Odesu, prema novinskom izvješću, ublažavajući blokadu koja je izazvala strah od nestašica i gladi.

Ako posljedice rusko-ukrajinskog sukoba dovedu do globalne prehrambene krize, koja neće zaobići ni Istru, možemo li se i koliko osloniti na samoodrživost? Koliko je u ovom trenutku Istra potencijalno samoodrživa kao regija u smislu proizvodnje hrane i kultura poput žitarica?

Županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan podsjeća da je poljoprivreda na području Istre dio tradicije jer su se građani oduvijek bavili poljoprivredom i stočarstvom, u prvom redu za vlastite potrebe, iz čega je proizašao niz autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

"Dio stanovništva koji je ostao na selu specijalizirao se u određenoj poljoprivrednoj proizvodnji i danas svoje proizvode nude na tržištu. Tako danas imamo najbolju kvalitetu maslinovog ulja na svijetu, vrhunska vina, istarski pršut, ovčji sir, med i ostale proizvode", naveo je Pinzan i dodao da je u trendu porast ekološke poljoprivrede. Istaknuo je presudnu stavku: "Kad bi svo poljoprivredno zemljište bilo u funkciji, mogli bi biti samodostatni, a imali bi i višak poljoprivrednih proizvoda za izvoz".

Zanimalo nas je koliko je na području Istre poljoprivrednih zemljišta koja bi se mogla staviti u pogon za proizvodnju hrane namijenjenu istarskom stanovništvu i u kojem roku bi se ta zemljišta mogla osposobiti za takvo što. Pročelnik Pinzan odgovorio je da u Istri postoji više od 30 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, a koje predstavlja velik potencijal u proizvodnji hrane. "Vjerujemo da će posljednjom izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu raspolaganje zemljištem koje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave sada biti brže i efikasnije te da će se poljoprivredno zemljište dodijeliti našim poljoprivrednicima. Naša je želja da se što veće površine stave u funkciju ekološke poljoprivredne proizvodnje", istaknuo je navodeći da proizvodnja žitarica nije primarna kultura s obzirom na veličinu poljoprivrednih čestica. Dodao je, međutim, da bi se u Istri mogle proizvoditi posebne vrsta žitarica poput tvrde pšenice koja bi se koristila kao dodatna kultura i sirovina za preradu i proizvodnju velikog broja proizvoda od brašna.

Na pitanje koje konkretne poteze Istarska županija može povući kako bi osigurala veću prehrambenu neovisnost odnosno samodostatnost, Pinzan je odgovorio da Istra ima veliki nesrazmjer u broju stanovnika tijekom ljetnih i zimskih mjeseci zbog izrazito razvijenog turizma te da u ljetnom periodu potrebe za hranom daleko prelaze količine koje se trenutno proizvode u Istri. "S druge strane, to je vrlo dobar prodajni kanal kojim naši poljoprivrednici plasiraju svoje poljoprivredne proizvode na kućnom pragu, što im omogućava dobre prihode i stalnu mogućnost daljnjeg ulaganja u proizvodnju. U narednom periodu planiramo intenzivno raditi na povećanju količine vrhunskih proizvoda. Vjerujemo da će stavljanjem u funkciju neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i taj cilj u budućem razdoblju realizirati".

Pročelnik je istaknuo i veliki potencijal u proizvodnju voća i povrća te revitalizaciji stočarstva. "Mišljenja smo da se proizvodnja voća i povrća može unaprijediti ukoliko se naši poljoprivrednici udruže te zajednički planiraju proizvodnju, obradu proizvoda, distribuciju, skladištenje te zajednički nastup na tržištu", naveo je pojašnjavajući da takvo zajedničko djelovanje racionalizira korištenje poljoprivrednih površina, ali i povećava samu isplativost proizvodnje te veću mogućnost plasmana proizvoda.

Povezane vijesti

• Uz ceste bi trebale biti ulike, a ne zapuštene parcele
• Grad Pula dao 20 tisuća kuna za razvoj poljoprivrede
• Petir: Neki trgovački lanci prodaju meso staro sedam godina!