prva faza cijepljenja

Jasna Valić, glavna istarska epidemiologinja: "CIJEPLJENJE JE AKT SOLIDARNOSTI! Cjepiva se danas proizvode puno brže budući da je tehnologija napredovala. To nema nikakve veze s kvalitetom."

Treba odraditi proces cijepljenja koji nije nimalo jednostavan. Cjepivo treba proizvesti, distribuirati pa primijeniti. Prvo cjepivo koje smo dobili zahtjevno je po načinu čuvanja i pripreme, te treba pažnje i obuke za ga primijeniti. To nije običan lijek, odnosno kutijica s jednom dozom. Cjepivo dolazi smrznuto, te ga treba prvo odmrznuti pa razrijediti i tako dalje. Mi smo u ustanove dolazili s dva do tri tima, gdje je jedan iskusan tim podučavao druge koji su ubrzo postali samostalni. Opsežan je to i složen posao, upozorava Valić

| Autor: Marcello ROSANDA
Jasna Valić (Snimio Milivoj Mijošek)

Jasna Valić (Snimio Milivoj Mijošek)


Sudeći po riječima voditeljice Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Jasne Valić, prva faza cijepljenja, u kojoj će se cijepiti korisnici domova za starije i medicinsko osoblje, na dobrom je putu. Prvu dozu cjepiva dobilo je 760 korisnika dok ih je drugom dozom cijepljeno ukupno 357, što znači da se treba procijepiti tek polovica.

- Treba razumjeti da u našoj Županiji imamo 32 ustanove takvog tipa, a naši su timovi obišli sve. No, na početku nisu svi ljudi bili zainteresirani za cijepljenje. Kada smo prvi put ušli u domove, javio se jedan broj ljudi, no kada smo došli na revakcinaciju, odnosno cijepiti korisnike i osoblje po drugi put, počeli su se prijavljivati i drugi. Očito su se ohrabrili čim su uvidjeli da kod cijepljenih nije bilo nuspojava, objašnjava Valić.

Dati priliku

Što se djelatnika domova tiče, do današnjeg dana cijepljeno ih je 122 prvi put, a 34 drugi put. Cijepljenje je za djelatnike i za štićenike domova slobodan odabir. Korisnici odlučuju samostalno osim ako za njih ne odlučuje skrbnik, a u tim bi ustanovama, kaže Valić, bilo dobro zaštititi što veći postotak djelatnika i korisnika.

Neslužbeno, pak, saznajemo da se, u odnosu na korisnike, puno manje djelatnika prijavilo za cijepljenje.

- U tom je procesu nužno imati strpljenja. Ljudima treba dati priliku da razmisle. Mediji često prenose nestručne i senzacionalističke informacije, a mnoge to zasigurno uplaši, kaže Valić.

- Ljude muči i pitanje kada će korisnici domova moći napokon izaći i primati posjete. Situacija nije jednostavna i teško je dati konkretan odgovor. Korisnici domova su izolirani ali su tako i zaštićeni od virusa. Puno toga ovisi o količinama i brzini dolaska cjepiva. Čak i oni koji su cijepljeni će se i dalje morati pridržavati epidemioloških mjera, a vjerojatno će se za njih i dalje zahtijevati samoizolacija ukoliko dođu u kontakt sa zaraženom osobom. Naime, čovjek koji se cijepi zaštićen je od bolesti, no i dalje je prijenosnik virusa. Još uvijek nije poznato hoće li njegova sluznica dišnog sustava biti zaštićena od živog virusa, pojašnjava Valić.

Priroda nije jednostavna, a sustav nije idealan, nastavlja Valić i smatra da će ljeti ljudi biti na otvorenom, na zraku, te će tako biti lakše održavati distancu. Ako se paralelno s povoljnim ljetnim uvjetima ljudi budu sve više cijepili možemo se, kaže, nadati mirnijoj situaciji. Sada imamo pozitivan trend i manje oboljelih upravo zbog mjera koje sprječavaju "skakanje" virusa s tijela na tijelo.

70 % procijepljenosti

- Za sada nemamo druge mogućnosti. Treba odraditi proces cijepljenja koji nije nimalo jednostavan. Cjepivo treba proizvesti, distribuirati pa primijeniti. Prvo cjepivo koje smo dobili zahtjevno je po načinu čuvanja i pripreme, te treba pažnje i obuke za ga primijeniti. To nije običan lijek, odnosno kutijica s jednom dozom. Cjepivo dolazi smrznuto, te ga treba prvo odmrznuti pa razrijediti i tako dalje. Mi smo u ustanove dolazili s dva do tri tima, gdje je jedan iskusan tim podučavao druge koji su ubrzo postali samostalni. Opsežan je to i složen posao, upozorava Valić.

Sve je još u fazi promatranja, a što se više ljudi procijepi to će prije krenuti oslobađanje od mjera, pogotovo u staračkim domovima. Za dobru zaštitu zajednice potrebno je doseći omjer od 70% procijepljenih, kaže Jasna Valić.

No, još je prerano za bilo kakve prognoze. Nemamo još toliko cjepiva, a ne zna se ni kakav će biti interes ljudi. Poznato je da pet posto cijepljenih ipak ne razvije antitijela i samim time nije zaštićeno. Zato treba povećati obuhvat cijepljenih, da bi oni koji su se cijepili, a razvili su imunitet, zaštitili ove ostale, pogotovo one koji se ne smiju cijepiti zbog svog zdravstvenog stanja. Cijepljenje je, dakle, akt solidarnosti, napominje Valić.

- Vjerujem da će ljudi vremenom shvatiti koliko je cjepivo korisno i vrijedno. Ja sam osobno bila jako sretna kad je stiglo i kad sam uvidjela da odaziv nije loš. Ljudima treba vremena da prihvate činjenicu postojanja i korisnosti cjepiva. Pod reflektorima medija stvorio se dojam da će se situacija s korona virusom vrlo brzo razriješiti, no nije tako jednostavno. Svijet je vrlo povezano mjesto, i upravo se zato virus tako brzo proširio, napominje doktorica Valić.

Glavna istarska epidemiologinja upozorava kako ljudima ne treba davati lažne nade i nerealne rokove. Kaže da je suvremeni čovjek navikao da dobije sve "sad i odmah". Međutim, ovo je stvar prirode, a ona ima svoje cikluse i zakone. Priroda funkcionira drugačije od filozofije današnjeg svijeta, po kojoj se jednim dugmetom riješi problem.

Doktorica Valić tvrdi da je dosadašnje iskustvo s cjepivom u Istri vrlo dobro. Sve nuspojave koje su imali vrlo su blage, ništa drukčije od onih koje se navode u uputama proizvođača. To su većinom bol u ruci i blaga temperatura koja traje jedan dan. Manji broj cijepljenih imalo je i vrlo slabu glavobolju ili mučninu, što je u granicama očekivanja.

- Sve je prošlo brzo i sretna sam što nismo imali ni jednu ozbiljniju nuspojavu. Znate, to su suvremeni preparati rađeni vrhunskim tehnologijama. Cjepiva se danas proizvode puno brže budući da je tehnologija napredovala, što nema nikakve veze s kvalitetom. Rijetko je koji proizvod pod takvim povećalom javnosti, upravo zato što se primjenjuje na velikom broju ljudi, pa bi eventualne negativne posljedice bile ogromne, zaključuje voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, doktorica Jasna Valić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama