POZNATI HRVATSKI POLITIČKI ANALITIČAR

Ivica Relković, čovjek koji je stvorio Most, a sada savjetuje najnovije osvježenje na hrvatskoj političkoj sceni, u velikom intervjuu za Glas Istre otkriva TKO ĆE BITI NJIHOVA UZDANICA U ISTRI

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
foto Cropix

Politički analitičar Ivica Relković, savjetnik Stranke s Imenom i Prezimenom i bivši Mostovac, u posljednje vrijeme postao je često medijsko lice kao zagovaratelj promjena na uzburkanoj predizbornoj političkoj nacionalnoj sceni. Relkovića je, uz politički angažman, javnost upoznala i kao osobu koja je kao hodočasnik pješice 1991. godine krenula put Međugorja. No uhitili su ga pobunjeni Srbi i odveli ga u logor. O tome Relković danas govori otvoreno i pokazuje razumijevanje za one koji ga ne razumiju: „Taj dio se ne može objasniti, onaj koji je vjernik, to mu je tautologija. Onaj koji je ateist, to je njemu kontradikcija. Prvo se ne treba objasniti, a drugo ne može". 

Izborne teme vratile su nas, ipak, u realnost surove politike koja nas okružuje i u stranačku „bitku svih bitaka” 5. srpnja na biralištima širom Hrvatske. 

- Istra je županija gdje IDS, SDP i HDZ izborni prag prelaze zahvaljujući činjenici da osma izborna jedinica obuhvaća i pola Primorsko-goranske županije. Gdje je tu Vaša stranka, imate li istarska imena i prezimena?

- Budući da ja nisam član stranke, nego savjetnik, nemam ni mandat ni mogućnost da govorim o listi za osmu izbornu jedinicu i osobama koje se tu okupljaju oko Stranke s Imenom i Prezimenom, ali jedno ime svakako mogu reći. Naime, oko ove nove inicijative svoju afirmativnu ulogu ima načelnik Žminja Željko Plavčić. Mislim da je on dobar primjer uspješnog lokalnog čelnika koji je ujedno primjer dobrog spoja kojeg Istra ima u odnosu na druge morske prostore okrenute samo turizmu, kako je u većem dijelu Dalmacije. Istra ima dobru kombinaciju turizma, gastronomije i poduzetništva, a tu je Žminj sa svojom jakom poduzetničkom zonom. A Željko Plavčić je ujedno i primjer osobe koja nije samo načelnik jedne općine, nego i sa svojom strukom izvan politike ima svoju težinu u području ekonomije i gospodarstva, pa je i u tom smislu vrlo koristan Stranci s Imenom i Prezimenom. 

- Očito je da Stranka s Imenom i Prezimenom okuplja nekoliko vrlo poznatih imena. Ipak, jeste li se uspjeli registrirati ili ste preuzeli Start Dalije Orešković? Imate li 140 jakih imena za deset izbornih jedinica?

- Stranka s Imenom i Prezimenom planirala je u ožujku održati četiri konferencije za tisak (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku), a onda u samo deset dana pristupiti i osnivačkoj skupštini. No, situacija s koronom eskalirala je već nakon zagrebačke presice i sve je moralo biti zaustavljeno. Kad se počelo nagađati da će izbori biti u srpnju, već i prije popuštanja mjera, bilo je jasno da je nemoguće dostići rokove u slučaju pokretanja osnivačke skupštine. Zbog toga se dogovorilo preimenovanje stranke Start u Stranku s Imenom i Prezimenom, pri čemu je došlo i do promjene uprave, a novi predsjednik je Ivan Kovačić. Dalija Orešković preuzela je ulogu voditeljice odbora za upravu i pravosuđe, a upravo je programski savjet ono tijelo i ono okupljalište novih osoba koje pripremaju program i koje se spremaju na izbore. Samo predsjedništvo ne ide u izbornu utakmicu, jer je ono samo koordinacijsko i arbitrarno tijelo. 

- Javnost vas je upoznala kao ideologa, da upotrijebim taj starinski termin, Mosta. Djelujete i kao neovisni politički analitičar, a sada ste i u novoj stranci. Niste li u sukobu interesa?

- Ne, jer ni ja nisam član stranke niti se u nju u bilo kojem trenutku učlanjujem. Moj posao je upravo savjetodavni i profesionalni. A to što ne skrivam simpatije prema ljudima i planovima Stranke s Imenom i Prezimenom samo me dodatno motivira na što kvalitetniji i požrtvovniji rad. U slučaju eventualnog uspjeha, moja uloga i ambicija nije vezana ni uz ulazak u izvršnu vlast. Savjetodavna uloga i prije i, eventualno, poslije izbora jedina je opcija za mene. 

- Stranka koju danas prezentirate okuplja liberale, konzervativce, politički centar, osobe bliske SDP-u... Kako se taj politički eksperiment može smjestiti na klasičnu, opet starinsku političku vagu? Lijevo-desno-centar?

- Svaka centristička opcija koja je pokušala zahvatiti više od izbornog praga morala je širiti, a ne sužavati svoj politički raster. Zato se zna govoriti da je to heterogenost koja se teže održava na okupu. No, ako se ta heterogenost koja je u centru čak poželjna, okupi oko jednog ili više jasnih ciljeva onda joj je čak i prednost zahvaćanje šireg spektra birača koji također predstavljaju heterogene dijelove društva. Dok se u slučaju HDZ-a i SDP-a susrećemo s homogenizacijom kao prepoznatljivom formulom uspjeha, u slučaju centrističke opcije takva homogenizacija nije moguća ni kao pokretačka snaga, ni kao jamstvo zahvaćanja većeg broja glasova. Upravo suprotno, onaj tko postavi takve pomirljive, ali provedive ciljeve i posluži se dijalogom, a ne jednoumljem kao "ljepilom" zajedništva, može postići i veći rezultat i realizirati konkretnije ciljeve. 

- Nemate stranačku organizaciju na terenu, barem ne široku. Ne koalirate s nekom strankom koja ima teren - ili kako je Lukacs rekao "organizacija, organizacija i samo organizacija." Kako ćete onda praktički obaviti izborne radnje?

- Trebamo biti otvoreni prema činjenici da je u suvremenom svijetu pojam organizacije doživio određene promjene. Danas se desetak ili stotinu osoba iz bilo kojeg dijela Hrvatske (pa i svijeta) poveže u nekakvu grupu na društvenim mrežama i djeluju kao svojevrsna organizacija. Nije nužno organizirati klasične podružnice koje se onda trebaju periodično sastajati i o nečem raspravljati i odlučivati da biste bili organizirani. Takve začahurene organizacije funkcioniraju samo još kod starih stranaka koje imaju svoje mreže otprije, a i u njihovu se čak slučaju sve više osipaju. Sve nove stranke koje se organiziraju na klasičan način ne uspijevaju prijeći ni izborni prag u svojim prvim pokušajima, dok se atipične organizacije puno bolje plasiraju. Sjetimo se samo početnog Mosta i Živog zida. 

- Kako gledate istraživanja rejting agencija koja, poslije raznorodnosti političkih opcija u dosadašnjem devetom saborskom sazivu, šansu daju HDZ-u, SDP-u sa satelitima, Domovinskom pokretu sa crnim žetončićima i Mostu? Te, dakako, IDS-u u krajevima preko Učke?

- Ne smijemo zaboraviti da se dogodila korona situacija koja je potpuno onemogućila da se neka nova politička opcija uopće prezentira posljednja dva mjeseca. Stare opcije imaju svoje poznate brendove otprije i nije im problem, nakon svojevrsnog prekida života, samo nastaviti tamo gdje su prije korone stali. Nove političke opcije nisu uopće dobile šansu postati vidljive, osim Škorinog pokreta koji svoj brend ipak vuče iz predsjedničke kampanje. No, ovo će biti kratka i neobična kampanja, pa ćemo vidjeti ima li vremena za iznenađenja, posebno u centru. 

- Imamo li klasični politički centar. SDP kaže da je lijevi centar, HDZ desni, iako jedni i drugi privlače i liberale i interesne stranke poput HSS-a i HSU-a pod svoj šinjel?

- Nakon potpunog pada HSLS-a, pa sada i HNS-a, u centru se teško rađa klasična liberalna opcija, nego ih se doživljava kao neke unaprijed uvjetovane male stranke za pretrčavanje jednoj od dvije velike kojoj treba nekoliko mandata za većinu. Nikako da se stvori nešto stabilno što ima vlastiti kapacitet, bez potrebe da se u Sabor provlači na leđima jedne od dvije velike stranke. Zato je najveća rascjepkanost glasova upravo u centru. 

- Očito vjerujete u iznenađenja - kad ste krenuli na izbore? Ili u profitabilnu koaliciju, možda s Mostom?

- Ne pojave li se nove opcije između HDZ-a i SDP-a, dogodilo bi se propadanje oko 10 posto glasova raspršenih na pet-šest malih opcija koje samostalno neće prijeći izborni prag. Neće ga prijeći čak ni u nekoj "trećoj koaliciji", izvan HDZ-ove i SDP-ove, jer i Amsterdamska koalicija na europarlamentarnim izborima ne bi dobacila iznad 5 posto da nije bilo regionalno stabilnog IDS-a. Zato šansu, ako je već netko u centru ima, može iskoristiti samo neka nova opcija. Realizacija te šanse ovisi isključivo o brzini brendiranja zbog kratkoće vremena, a ne o tome ima li ili nema prostora. Prostora ima za takvo iznenađenje. A nadam se da ima i vremena. Mislim da će Stranka s Imenom i Prezimenom jedina zahvatiti taj prostor i jedina dobiti šansu borbe za mandate od svih novih kao i starih centrističkih opcija smještenih između HDZ-a i SDP-a. 

- Gdje će se, u kojim izbornim jedinicama, "prelomiti" izborni rezultat? Mediji već tvrde da su najžešća pripetavanja u drugoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća i istok Zagreba, te u Slavoniji i Dalmaciji?

- Zbog korona krize koja je prekinula normalni tijek političke utakmice neće se dogoditi neka specifična posebnost u jednoj ili dvije izborne jedinice, nego u svima. U Slavoniji novost svakako čini Škoro, ali Slavonija je donedavno imala i HDSSB koji je nestao, pa se sada događa sličnost s tim vremenom. Na sjeveru je dominirao HNS koji se sada politički pogubio, prepolovio, pa i dodatno oslabio odlaskom Matije Posavca. U dalmatinskim izbornim jedinicama imat ćemo trostruki okršaj na desnici (HDZ, Škoro i Most), što će potpuno podijeliti to biračko tijelo i više ga međusobno antagonizirati, nego da je ono homogeno i konfrontirano sa SDP-om. U Zagrebu koji glasački dominira u četiri izborne jedinice, nema više nikakvog prostora za stranku Milana Bandića, pa ćemo vidjeti tko će na tome profitirati. Zapravo najmanje turbulencija možda baš doživi osma izborna jedinica. No, moramo vidjeti kakvu će "štetu" tu napraviti Škoro HDZ-u, a da možda sam ne doživi neki uspjeh. A vidjet ćemo ima li tu prostora i za onaj mandat novoj opciji kakva je Stranka s Imenom i Prezimenom, što se na prošlim i pretprošlim izborima prelijevalo Mostu ili Živom zidu kojih sada u tom bazenu neće biti. 

- Hoće li birači u Zagrebu kazniti HDZ jer nije donesen zakon oobnovi, ali i SDP koji se s time složio?

- HDZ u Zagrebu već u više izbornih ciklusa nema značajan rezultat, a svi znamo da su mu biračke posude bile pomalo isprepletene s Bandićevim izbornim kutijama. A Bandić je taj koji će padati, pa će HDZ ono što izgubi na jednoj strani namiriti na drugoj. Ključno je pitanje koliko će se HDZ-u u Zagrebu dogoditi nečeg kao "crni labud" zbog Škore, jer Zagreb nije samo urbana prva izborna jedinica, nego i tri koje se lepezasto šire u prostor koji već od zagrebačkih kvartova počinje naginjati desnim političkim ponudama. S druge strane u Zagrebu je i najveći mogući potencijal za nešto novo kao što to nastoji ponuditi Stranka s Imenom i Prezimenom. SDP je tu više kao promatrač koji može popraviti rezultat, a da ništa bitno ni ne radi. Potres je stresao Bandića, ali i zbog korone i zbog potresa, mislim da se u Zagrebu birači ne snalaze koga još da kazne, a koga da nagrade. Sve je politički konfuzno u Zagrebu. I možda ima premalo vremena da se voda razbistri barem do te mjere da prepoznamo tko će iz toga izvući najveću korist.

- SDP kao izbornu temu nameće teritorijalni preustroj Hrvatske. Povod je korona kriza i podjela zemlje na 527 teritorijalnih jedinica. Je li to uopće izborna tema (nudili su je i 2011. i ništa nisu proveli), pomalo podsjeća na dr. Ivu Josipovića koji je nudio u predsjedničkoj kampanji ustavne promjene za što uopće nije ovlašten?

- Temu teritorijalnog preustroja nije nametnuo SDP, nego efekt zatvaranja života zbog korone. Krenuli su apsurdi s propusnicama, pa reakcija poduzetnika na skupu državu. Otprije na temi preustroja inzistira određeni krug stručnjaka iz Instituta za javnu upravu na čelu s prof. Ivanom Koprićem. Najcjelovitije se u tu raspravu uključila upravo stranka s Imenom i Prezimenom prijedlogom funkcionalnog povezivanja gradova i općina. Ne znamo jasno što je SDP-ov model, jer čuli smo Peđu Grbina da bi on možda prihvatio smanjenje broja gradova i općina na oko 100, ali onda potpuno ukinuo županije kao srednju razinu vlasti. Stranka s Imenom i Prezimenom ne govori o ukidanju, nego o funkcionalnom udruživanju i povezivanju komunalnih usluga. A čak i na regionalnoj razini ne predlaže ukidanje, nego povezivanje više županija u regionalne oblike u kojima se ne umanjuje benefit onih županija koje imaju veću prostornu logičnost od dalmatinskih i slavonskih koje su jednostavno neprirodno "izrezane".

- Miroslav Škoro postao je treća biračka opcija u Hrvatskoj. Prije njega, iznenađenja su bili Hrvatski laburisti, Živi zid, Most, pa i Orah koji nije s uspjehom doživio parlamentarne izbore. Koliko je Škorina politika kratkog daha te može li on bez koalicijskih partnera koji imaju ne prevelike stranačke organizacije - poput Hrasta, HKS-a, Hrvatskih suverenista, Ivana Penave i Bloka za Hrvatsku - uopće iznijeti liste i dovoljan broj ozbiljnijih imena?

- Mislim da su Miroslavu Škori svi ti mali partneri više teret nego prednost. Svi oni samostalno ne samo da ne prelaze prag, nego statistički jedva da postoje. Oni svoj uzlet imaju jučer na predizbornoj koaliciji s HDZ-om, zatim na europarlamentarnom imenu Ruže Tomašić, a sada na kapitalu predsjedničke kampanje Miroslava Škore. Mislim da on nije shvatio da je njegov osobni rejting veći ako okupi potpuno novu ekipu. Zato je sada na 10 posto, a bio je znatno iznad toga. Njemu nisu trebala nekakva javno poznata politička imena, nego novi ljudi. Sad je to nesinergijski sklopljena kombinacija novog i starog, pri čemu ovo staro otežava dizanje rejtinga koje bi bilo moguće da je cijeli projekt dominantno na novim ljudima.

- Stranka s Imenom i Prezimenom nema Pervana, Dreleta i druge zabavljače a la "Večernja škola" - možda ste preozbiljni?

- Mislim da birači i prije, a posebno poslije korona stvarnosti, ne reagiraju na estradne ponude u politici nekakvom golemom količinom glasova. Ključno je ponuditi znanje, a ne samo poznate face iz nekog zabavnog ili sportskog područja. Drugo je pitanje ako te osobe imaju i svoje profesije i znanja u drugim, a ne samo estradnim područjima. Evo, stranka s Imenom i Prezimenom ponudit će ime iz područja kulture baš i u vašoj osmoj izbornoj jedinici u imenu maestra Igora Vlajnića, dirigenta opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. A on je, uz dva magisterija iz muzičkih područja, ostvario i magisterij iz ekonomije.

- Rezultati izbora mogli bi biti izjednačeni, a velike koalicije zasad, kažu svi u HDZ-u i SDP-u, neće biti. Hoće li se većina opet slagati trgovanjem s manjincima, dijasporom i prebjezima?

- Zaista je to sada nemoguće prognozirati, jer se HDZ ozbiljno urušavao krizama svojih ministara i njihovih imovinskih kartica, a onda ga je korona kriza digla iz pada, jer su birači bili fokusirani samo na stožer, a ne i na ostala područja života. S druge strane Milanović je predsjedničkom pobjedom dao krila SDP-u, ali ta krila kao da nemaju snage ići iznad tog Milanovićeva miraza. Škoro može zapravo samo s HDZ-om nakon izbora, ali HDZ Andreja Plenkovića upravo bježi iz takve desne politike koju simboliziraju lica oko Škore.

- Kako će onda izgledati postizborni pregovori onih koji Andreja Plenkovića smatraju krivcem za lijevo skretanje HDZ-a? Kako će Ivan Penava za mjesec i pol dana dolaziti koalirati s onim koga je sada napustio nezadovoljan njegovom politikom.

- Da, sve je to pomalo konfuzno. A Hrvatska treba ozbiljnost u ekonomskoj situaciji kakva nam se sprema. Tu je i određena šansa za Stranku s Imenom i Prezimenom da politiku ispraznog prepucavanja preusmjeri u kolosijek ozbiljnosti.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini