(M. MIJOŠEK)
Ugasila se jedna inačica IDS-a. Ali ne Istarski demokratski sabor, već njegov slovenski pandan - Istrski demokratski zbor. Iz Registra političkih stranaka Slovenije izbrisan je 24. prosinca 2014. godine i odonda više ne postoji. No, čini se da u središnjici (hrvatskog) IDS-a, u Puli, o tome ili uopće nisu bili pravovremeno obaviješteni ili su, barem, krivo informirani o datumu.
Iz sjedišta stranke u Puli, naime, netočno poručuju da Istarski demokratski zbor (IDZ) nije aktivan više od jednog desetljeća. Međutim, istina je da je dopis o brisanju stranke iz registra prije pet godina stigao u Ankaran, na adresu Giovannija Miglioranze, posljednjeg predsjednika te slovenske stranke čiji je prototip upravo IDS.
Sjedište u Kopru
Opravdanje za neupućenost valja svakako tražiti u obrazloženju glavnog tajnika IDS-a Giovannija Sponze, koji pojašnjava da IDZ "nije dio IDS-a jer IDS djeluje kao jedna stranka sa sjedištem u Puli" te da je hrvatski dubler bio registriran u susjednoj državi.
- Bez obzira na to što se IDZ zalagao za iste vrijednosti i djelomično dijelio naša programska načela, riječ je o sasvim drugoj stranci koja je djelovala u Sloveniji i s kojom smo imali korektne, prijateljske odnose, poručuje Sponza.
Formalno, naravno, Sponza itekako ima pravo. IDZ je, naime, imao sjedište u Kopru, a osim u tom slovenskom gradu djelovao je i u Izoli i Piranu. Ti su gradovi, inače, kao "članice" Euroregije Istre, transgranične regije čije područje obuhvaća dijelove Hrvatske, Italije i Slovenije navedeni u dokumentima koji su sastavni dio IDS-ovog političkog programa, Rovinjskim deklaracijama, točnije u Deklaraciji o Euroregiji Istri. S obzirom na to da puni naziv IDS-a glasi "Istarski demokratski sabor - Dieta democratica istriana - Istrski demokratski zbor", što je naznačeno i u Statutu stranke, ali i da je jedna od tri koze na logu organizacije, osim one hrvatske i talijanske, slovenska te da zajedno predstavljaju Istru podijeljenu na tri djela: hrvatski, talijanski i slovenski, koje je IDS htio ujediniti u već spomenutu Euroregiju Istru, IDZ je ipak u jednoj mjeri bila personifikacija hrvatskog IDS-a u Sloveniji.
Tako u Deklaraciji o regionalizmu stoji da je "IDS regionalna stranka koja djeluje na prostoru Istre i istarskih otoka, državno teritorijalno razdijeljena između republika Hrvatske, Slovenije i Italije, ali povijesnim, kulturnim, zemljopisnim, etničkim, gospodarskim i ekološkim određenjima objedinjena u trojedno jedinstvo toga prostora". Moguće je, dakle, IDZ itekako promatrati kao IDS-ovog slovenskog brata blizanca, tim više što se u Deklaraciji navodi da IDS djeluje na prostoru Istre, dakle u geografskom smislu, a ne na prostoru Istarske županije.
Simbolička pogibelj
Gašenje IDZ-a bi se u nekim interpretacijama moglo protumačiti kao simbolička i programska pogibelj jedne od triju koza, barem jednim djelom. Ipak, Sponza odbacuje takve insinuacije te ne smatra da raspad slovenske stranke ujedno znači i amputaciju komadića prekograničnog političkog tkiva IDS-a.
- Jedna od ključnih politika naše stranke, koja se reflektira i na samom znaku IDS-a, jest suživot između autohtonih naroda na istarskom poluotoku. Koze predstavljaju hrvatsku, talijansku i slovensku komponentu našeg Poluotoka i ne treba ih brkati sa strankama sličnog imena naše skraćenice IDS-DDI, kaže glavni tajnik IDS-a.
S njim se, međutim, barem u onom povijesnom kontekstu ne slaže jedan od 17-orice osnivača IDS-a Dino Debeljuh.
- Bio je važan (IDZ, op.n.) u kontekstu osnovne politike IDS-a, koja kaže da je Istra podijeljena na tri države, ali je pridonosio i tome da se osjeti i vidi koliko je ljudi, slovenskih Istrijana prisutno u tom djelu Istre te njihovom zbližavanju. U '90-ima smo tamo imali puno članova i oni su se nama sami javili jer su izrazili želju osnovati stranku, prisjeća se Debeljuh.
Sponza napominje da će program IDS-a u sadržajnom, vrijednosnom i političkom smislu i nadalje ostati ovakav kakav jest.
- I dalje ćemo se zalagati za Istru koja ne poznaje granice i gdje se ljudi ne dijele po nacionalnosti ili podrijetlu. Izuzetno mi je drago što smo po tom pitanju primjer najbolje prakse ne samo Hrvatskoj, već i Europi, pojašnjava Sponza, koji IDZ očito nije smatrao niti sestrinskom strankom IDS-a, iako bi se između te političke organizacije mogla povući paralela s odnosom koji vlada među HDZ-om i HDZ-om Bosne i Hercegovine.