Predstavljanjem Misala kneza Novaka iz 1368., najstarijeg hrvatskog glagoljskog misala, u originalu i faksimilnom izdanju te prikazom istraživanja o modelima valorizacije glagoljaške baštine Istre u kulturnom turizmu zaključen je međunarodni znanstveno-stručni skup organiziran na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli povodom 500. godišnjice rođenja Stipana Konzula Istranina, znamenitog glagoljaša iz Buzeta. Na cjelodnevnoj konferenciji, koja je zbog aktualne pandemije održana u virtualnom obliku, profesori, istraživači i studenti s hrvatskih, slovenskih i austrijskih sveučilišta i instituta predstavili su interdisciplinarna istraživanja povezana sa životom i djelom Stipana Konzula Istranina, nasljeđem Uraške tiskare, europskom i hrvatskom reformacijom te glagoljaškom baštinom Istre i Kvarnera.

Uspjesi hrvatske tiskare u Urachu

Skup su otvorili i pozdravili izv. prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić, prorektorica za studente, obrazovne programe i suradnju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije te Elena Grah-Ciliga, koja je u ime Grada Buzeta predstavila aktivnosti u okviru godine posvećene Konzulovoj obljetnici.

Uvodno izlaganje na temu "Stipan Konzul Istranin u službi hrvatske tiskane riječi u Urachu od 1561. do 1565." održao je prof. emeritus Alojz Jembrih s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, predstavivši ključne odrednice životnog puta i stvaralaštva znamenitog glagoljaša. Jembrih je posebno istaknuo uspjeh hrvatske tiskare u Urachu, u kojoj je od 1561. do 1565. u nakladi od 31 tisuću primjerka objavljeno najmanje 37 različitih djela na glagoljici, ćirilici, latinici i na talijanskom jeziku.

- Uraški glagoljični korpus jest neizostavni dio hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta a zasluge Stipana Konzula i Antuna Dalmatina sa suradnicima u hrvatskoj kulturi, povijesti, jezikoslovlju i u povijesti prevođenja Biblije na hrvatski jezik treba adekvatno vrednovati, naglasio je profesor.

U suradnji s Primožem Trubarom, Stipan Konzul organizirao je rad tiskare u Urachu te je s Antunom Dalmatinom, koji mu se pridružio, prema Trubarovim tekstovima 1561. tiskao početnicu, "Tablu za dicu", "Katehismus" te prvi Novi zavjet na hrvatskom jeziku: "Prvi del novoga testamenta" (1562.) i "Drugi del novoga testamenta" (1563.). To je bio jedinstveni tiskarsko-izdavački pothvat, a u projekt su bili uključeni hrvatski glagoljaši, mahom iz Istre.

Povezane vijesti

• Pod istragom počasni hrvatski konzul u Barceloni
• Hrvatska pokrenula opoziv počasnog konzula u Barceloni - MVEP
• Treba vratiti lektora za talijanski jezik na pulsko Sveučilište