Apostolski nuncij Giorgio Lingua šesti je predstavnik Svetog Oca u samostalnoj hrvatskoj državi. Njegovi prethodnici bili su mons. Giulio Einaudi(1992. – 2003.), mons. Francisco-Javier Lozano Sebastián (2003. – 2007.), mons. Mario Roberto Cassari (2008. – 2012), mons. Alessandro D’Errico (2012. – 2017.) i mons. Giuseppe Pinto (2017. – 2019.)

Mons. Giorgio Lingua (59), Talijan, naslovni nadbiskup Tuscanije, imenovan je novim apostolskim nuncijem u Hrvatskoj u srpnju ove godine. Posrijedi je iskusan vatikanski diplomat, koji je dosad služio u osjetljivim područjima: Bjelokosnoj Obali, SAD-u, Italiji, Srbiji, Iraku, Jordanu i Kubi, gdje su se u veljači 2016. godine prvi put u povijesti sastali papa i ruski patrijarh Kiril.

Najvažnija dužnost imenovanje (nad)biskupa

Osjetljivo područje je i Hrvatska uzme li se u obzir da je jedna od najvažnijih dužnosti papinskog nuncija imenovanje novih (nad)biskupa, nakon što zatraže umirovljenje od pape zbog navršene kanonske dobi od 75 godina, ali i u izvanrednim okolnostima. Za otprilike pet godina, koliko traje mandat novog nuncija u Hrvatskoj, slijedi kanonsko odreknuće od katedri najvećih crkvenih pokrajina: zagrebačke, splitske, riječke i zadarske nadbiskupije, te varaždinske i požeške biskupije. U godine za odlazak u mirovinu ulaze: kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup (r. 1949.), splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić (r. 1947.), riječki nadbiskup Ivan Devčić (r. 1948.), zadarski nadbiskup Želimir Puljić (r. 1947.), te požeški biskup Antun Škvorčević (r. 1947.). Slijede biskupi rođeni pedesetih godina: Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskup (1952.), Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup (1953.), vojni biskup Jure Bogdan (1955.), te sisački biskup Vlado Košić (1959.). Nuncij Lingua šesti je predstavnik Svetog Oca u samostalnoj hrvatskoj državi. Njegovi prethodnici bili su mons. Giulio Einaudi (29. veljače 1992. – 4. kolovoza 2003.), mons. Francisco-Javier Lozano Sebastián (4. kolovoza 2003. – 10. prosinca 2007.), mons. Mario Roberto Cassari (14. veljače 2008. – 10. ožujka 2012), mons. Alessandro D’Errico (21. svibnja 2012. – 27. travnja 2017.) i mons. Giuseppe Pinto (1. srpnja 2017. – 16. travnja 2019.).

Einaudi kanio kupiti kuću u Istri

Papa Ivan Pavao II. imenovao je Giulija Einaudija prvim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj 10. veljače 1992. godine, nepunih mjesec dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Nuncij je doputovao u Hrvatsku 4. svibnja 1992. i u njoj će ostati jedanaest godina, do odlaska u mirovinu. Tom ga je prigodom predsjednik RH Stjepan Mesić odlikovao Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za njegove zasluge u razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice.

- Istina je da su ciljevi Crkve i države različitog značaja i da su obje institucije samostalne u svom djelovanju, ali je također istina da i Crkva i država imaju iste interese, a to su čovjek i zajedničko dobro, rekao nuncij Einaudi u Zagrebu, 19. prosinca 1996. godine, prigodom potpisivanja triju ugovora između RH i Svete Stolice.

U konačnici potpisana su četiri ugovora: o pravnim pitanjima, o suradnji na području odgoja i kulture, o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi te Ugovor o gospodarskim pitanjima. Za vrijeme njegova djelovanja u Hrvatskoj izgrađena je apostolska nuncijatura na zagrebačkom Ksaveru, koju je blagoslovio papa Ivan Pavao II. prigodom njegova prvog dolaska u Hrvatskoj, 11. rujna 1994. godine. Papa je došao kao hodočasnik pomirenja. "Sadašnje tragične podjele i napetosti ne smiju biti uzrokom zaborava da mnogi elementi ujedinjuju narode koji su danas u ratu. I zato hitno i nužno skupiti sve ono što ujedinjuje i time graditi nove perspektive bratske solidarnosti", poručio je papa na zagrebačkom Hipodromu, gdje se na misnom slavlju okupilo oko milijun ljudi.

Papin drugi pohod Hrvatskoj, od 2. do 4. listopada 1998. godine, imao je povijesno značenje zbog proglašenja kardinala Alojzija Stepinca blaženim u marijanskom svetištu Marije Bistrice. Drugoga dana papu su dočekali u svetištu Gospe od Otoka u Solunu.

Papin treći pohod Hrvatskoj

Papin treći pohod Hrvatskoj, a njegovo stoto apostolsko putovanje, trajao je od 5. do 9. lipnja 2003. godine, kada je sletio u zračnu luku na Krku, boravio u Rijeci, Dubrovniku, Osijeku, Đakovu i Zadru. U vrijeme mandata nuncija Einaudija u Hrvatskoj su osnovane četiri nove biskupije 1997. godine: varaždinska (prvi biskup Marko Culej, preminuo 2006., požeška (prvi biskup dr. Antun Škorčević), Vojni ordinarijat (prvoimenovani mons. Juraj Jezerinac), a 2000. godine gospićko-senjska biskupija, s prvim biskupom dr. Milom Bogovićem. Nuncij, nadbiskup Einaudi, bio je u oproštajnom posjetu porečkoj i pulskoj biskupiji 17. rujna 2003. godine, kada se sastao s djelatnicima Pazinskog kolegija, ustanovu koju je posjetio među prvima u Hrvatskoj. Tada je rekao da mu je Istra jako draga te da je čak pomišljao tu kupiti kuću. On je na blagdan Sv. Josipa 1996. godine, blagoslovio kamen temeljac sportske dvorane u sklopu Kolegija, uz prisutnost ministrice prosvjete Ljiljane Vokić i ravnatelja Pazinskog kolegija - klasične gimnazije mons. Antuna Heka. Mons. Giulio Einaudi, prvi apostolski nuncij u samostalnoj Hrvatskoj, preminuo je 2007. godine u 90. godini života.

Apostolski nuncij koji se nije snašao

Nadbiskup Josip Bozanić prvi je put misio u zagrebačkoj katedrali kao kardinal 27. listopada 2003., a novi nuncij u Hrvatskoj, Španjolac, mons. Francisco-Javiera Lozano, prvi se put službeno predstavio u zagrebačkoj katedrali dan ranije. Okupljenima se na kraju mise obratio na hrvatskom jeziku i zaslužio pljesak. Zaključivši kako je Hrvatska na putu europskih integracija, poručio je da će Sveta Stolica, Katolička crkva i Apostolska nuncijatura biti blizu i spremne na suradnju te da potvrđuje spremnost i raspoloživost služenja hrvatskom narodu i svim stanovnicima naše zemlje i on osobno i Apostolska nuncijatura i Crkva. Kada ga je papa Benedikt XVI. pet godina kasnije odlučio premjestiti, u vrhovima Katoličke crkve u Hrvatskoj navodno je zavladalo zadovoljstvo. Prevladavalo je mišljenje da se nije snašao, kako se to očekuje od diplomata kojeg šalje Sveta Stolica. Obećao je, ali - bilo je mišljanja - nije se angažirao u početku pregovaranja s Europskom unijom, za razliku od njegova prethodnika, nuncija Einaudija, koji je u diplomatskim krugovima zagovarao Hrvatsku. S kardinalom Bozanićem, zagrebačkim nadbiskupom, nije bio u dobrim odnosima, što su neki iščitali i prigodom izbora Marina Srakića, đakovačkog nadbiskupa, za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, a ne kardinala Bozanića, koji je predsjedavao u dva navrata od 1997. do 20007. godine. Kardinal Bozanić nije stao na čelu HBK ni onda kada je mons. Srakić otišao u mirovinu, kada je većina (nad)biskupa svoj glas dao Želimiru Puljiću, zadarskoj nadbiskupu.

Kutleša kao vatrogasna mjera za Dajlu

Kada je već riječ o kardinalu Bozaniću, određeni društveno-politički krugovi smjenjuju ga poput mantre tijekom svih njegovih godina provedenih na Kaptolu. Tako je bilo i onda kada više nije bio na čelu Biskupske komisije HBK za odnose s državom, navodno najmoćnije mjesto u biskupskom ustroju: to je mjesto preuzeo porečki i pulski biskup dr. Dražen Kutleša. Bila je, prema nekim medijima, gotova stvar: Bozanić leti - Kutleša dolazi na Kaptol.

Očito, Rimska crkva računa na sposobnoga mladoga biskupa mons. Kutlešu, samozatajnoj kanonskog pravnika; ima dobre veze u rimskoj kuriji iz koje je i došao kako bi postao, najprije koadjutor biskupa porečkog i pulskog Ivana Milovana, a potom njegov izravni nasljednik. Nitko od istarskih svećenika koji su tada stali uz "neposlušnog" biskupa Milovana u slučaju Dajla, više nije imao šanse sjesti na katedru porečke i pulske biskupije. Nakon biskupa dr. Dragutina Nežića, mons. Kutleša prvi je biskup koji nije rođen u Istri. Kutleša je očito bio spretna i mudra ”vatrogasna mjera” u vrijeme afere Dajla.

Lozano triput pohodio Istru

Nuncij Lozano triput je pohodio Istru: u svibnju 2006. godine kada je u pulskoj areni održan Susret katoličke mladeži, služio je svetu misu u porečkoj Eufrazijevoj bazilici, a idućeg mjeseca posjetio je Biskupijsko-misijsko sjemenište Redemptoris Mater u Puli. Prisustvovao je i na svečanoj misi u Svetvinčentu, kolovoza 2007. godine, prigodom obilježavanja 60-obljetnice mučeničke smrti Miroslava Bulešića. Misu je predvodio kardinal Bozanić, a nuncij je nakon mise pozdravio prisutne. (Slijedi završetak)

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam