Kada se laniški osnovci za koji dan vrate sa zimskih praznika dočekat će ih oslikana škola, prepoznatljivog umjetničkog potpisa Sare Gortan. Mlade ilustratorice i slikarice, rodom iz Vrsara koja je Poreč prije četiri godine zamijenila Brgudcem, naseljem u laniškoj općini.

S dugogodišnjim prijateljem i suradnikom Kristijanom Jerkovićem iz Buzeta, povjesničarom umjetnosti s pulskom adresom na privremenom radu u Njemačkoj, upravo je poklonila Lanišću i laniškoj školi oslikavanje unutrašnjosti školskog prostora. Područna škola Lanišće sa svojih pet osnovaca među najmanjima je u Istri. 

Ptičice, gljive, brdašca i oblaci 

- Inspiraciju crpim u prirodi, važno mi je da su motivi i boje simpatični i bliski djeci, povjerila nam je Sara koja se u ovom zanimljivom projektu odlučila za bajkovite oblike prevladavajućih plavo-zelenih tonova. S obzirom na to da Kristijan i ona imaju različiti izričaj, odlučili su se za minimalistički pristup. Motive stiliziranih ptičica, gljiva, brdašca, oblaka i malih patuljaka, ali i male barke na morskim valovima…

Sara je završila slikarski dizajn u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Puli, a ilustracija bajki i priča za djecu privukla ju je poput magneta. Iz Poreča se preselila na Ćićariju u vikendicu bake i dide u Brgudcu, i posvetila se onome što joj je bitno. U netaknutim prostranstvima krajnjeg sjevera Istre, živi u skladu s prirodom. Drugi mentalitet, drugačiji ritam života. Super su joj, kaže, ti prirodni ciklusi koji se izmjenjuju. Sve što se događa u prirodi prenosi na papir i napokon se bavi onim što voli, ilustracijom i slikarstvom, podjednako. Kaže da se od toga može živjeti.

- Primarno živim od ilustracije slikovnica. Lijepo je krenulo, ali mi je korona malo poremetila planove tako da sada prvi puta nakon dosta dugo vremena nemam dugoročnije projekte, i mogla sam ispuniti želju laniške načelnice Roberte Medice koja me je zamolila da oslikamo lanišku školu, kaže Sara. 

Stigli prije četiri godine 

Kada je prije četiri godine život na priobalju zamijenila onim na kontinentu, mlada umjetnica sa svojim je partnerom Damirom Jakšićem doživjela kaže, pravo vatreno krštenje.

- Tek što smo se preselili u Brgudac zaledila nam se voda u cijevima. Susjedi su nam dali ključ svoje kupaonice, mjesec dana smo se koristili njome, počinje svoju neobičnu priču. "Pa onda ste imali ledeno krštenje", ubacujem se. "Čekajte to nije sve", prekida me.

- Onda nam se zapalio dimnjak, pa nam je šajeta stukla svu elektroniku u kući, pa opet. Sve nam se to na početku zaredalo, a sada smo se stabilizirali, uredili kuću skoro do kraja i puno nam je ugodnije, dodaje Sara kroz smijeh.

Brgudac je očito izazovan za mlade umjetnike. Osim Sare, u Brgudcu živi i Opatijac Petar Banda, krajobrazni arhitekt i keramičar. Sa svojim orašarima stekao je nacionalnu slavu, a s keramičkim Ćićuškama koje dolaze s planine Ćićarije i dobri su duhovi šuma, polja i potoka, uspješno je nastavio osvajati srca. Vikendom u Brgudac dolazi i Riječanin Mladen Ivančić prepoznatljiv po dojmljivim keramičkim skulpturama. "Ima nas kreativnih dušica u Brgudcu", komentirat će Sara. 

Patuljci čuvaju planinske izvore 

Sari Gortan i Kristijanu Jerkoviću oslikavanje unutrašnjosti laniške škole nije prvi zajednički projekt. U sklopu projekta Općine Vrsar, autori su slikovnice "Kontići". Kristijan potpisuje tekst, a Sara bajkovite ilustracije. Slikovnica opisuje život malih šumskih bića, Kontića, koji stanuju nad Limskim zaljevom u šumi Kontija po kojoj su i dobili ime, a osim što je zabavna, ona je i poučna, jer se njome potiče i savjest o ekologiji, očuvanju prirode, ispravnom zbrinjavanju otpada i naravno važnosti očuvanja šuma.

Zajedno su napravili i slikovnicu "Čuvari mora", koja se bavi temom mikroplastike i plastičnog otpada u moru, a u glavnim ulogama su patuljasta sirena Mia i stari ribar. Prijavili su je na "Adriatic plastic challenge" i ušli među sedam odabranih timova. Naknadno su našli način kako je objaviti, udružili su se na projektu multimedijalnog interpretacijskog centra za posjetitelje "MORe-MORe" u Vrsaru. Oni su otkupili pravo na tisak, pa će slikovnica biti objavljena u sklopu njihovog projekta kad za to dođe vrijeme. I "Kontiće" i "Čuvare mora" pretočili su u kamishibai, tradicionalan način pripovijedanja priča koji potječe iz dalekog Japana.

S obzirom na to da je i Sari i Kristijanu glavna nit vodilja ekologija, sada pripremaju i jedan novi projekt kojeg će realizirati na Ćićariji. Kao što u "Kontićima" šareni četverooki patuljak ukrašen listićima, čuva šumu i uči djecu o ekologiji, prirodi i povijesti zavičaja, tako će i za Ćićariju osmisliti patuljke - male Ćiće, i izraditi poučnu slikovnicu kojoj je cilj potaknuti dječju maštu i znatiželju.

- Patuljci se provlače kroz "Kontiće" i "Čuvare mora", a sada bi nam patuljci bili okosnica treće slikovnice vezane uz Ćićariju, svojevrsni čuvari planina, s misijom očuvanja voda. Želimo kroz slikovnicu progovoriti o ekološkim temama i educirati djecu da promišljaju o zaštiti prirode, povjerili su nam Sara i Kristijan.

Povezane vijesti

• Ćićarija u srcima treće generacije Ćića u Argentini
• Svečano otvorena Franetova staza na Ćićariji
• Ćićarija: Nakon žilet žice, na granicu stavljen i portun