PARK PRIRODE UČKA

Hranilište za bjeloglave supove među najboljim projektima na natječaju za zelene ideje. U UČKARSKOM RESTORANU ZA SUPOVE "PODEBLJAT" ĆE JELOVNIK

Bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom. Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a hranilište, popularno nazvano i "restoran za supove" izgrađeno je upravo da bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije. Hranilište s promatračnicom jedino je takvo u Hrvatskoj, a na Cresu je hranilište s fotozamkama te naravno oporavilište. Na Učki su česti supovi upravo s Cresa, gdje i gnijezde

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO  
Učkarsko hranilište s promatračnicom (snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO) / Bjeloglavi sup (foto: Bruno KONJEVIĆ/CROPIX)

Učkarsko hranilište s promatračnicom (snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO) / Bjeloglavi sup (foto: Bruno KONJEVIĆ/CROPIX)


Hranilište za bjeloglave supove u Parku prirode Učka odabrano je među sedamnaest najboljih projekata prijavljenih na natječaj tvrtke dm Hrvatska -{ZAJEDNO} za zelene ideje. Donacija u visini od 35.000 kuna doprinijet će njegovom boljem funkcioniranju, a prvenstveno redovitoj opskrbi hranom. Hranilište za bjeloglave supove s promatračnicom u Parku prirode Učka izgrađeno je 2017. godine kroz projekt PARCS, a za njega godišnje treba osigurati 60.000 kuna.

Na natječaj je pristiglo gotovo 300 prijava u kategorijama zaštite okoliša i održivosti, edukacije te poticaja održivom poduzetništvu i proizvodnji. Među prijavljenima, za realizaciju su odabrani projekti koji su se istaknuli kvalitetom i originalnošću te koji će u najvećoj mjeri doprinijeti zaštiti okoliša i prirode. Natječajem i realizacijom ekoloških projekata dm želi pokazati da je svaki korak prema stvaranju održivije budućnosti bitan te potaknuti što veći broj građana da razmišljaju i djeluju održivo u svakodnevnom životu. Za 17 odabranih projekata dm je ukupno donirao 800.000 kuna.

Bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom. Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a hranilište, popularno nazvano i "restoran za supove" izgrađeno je upravo da bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije. Hranilište s promatračnicom jedino je takvo u Hrvatskoj, a na Cresu je hranilište s fotozamkama te naravno oporavilište. Na Učki su česti supovi upravo s Cresa, gdje i gnijezde.

Bjeloglavi supovi, napominje stručna suradnica za pripremu i provedbu projekata Javne ustanove Park prirode Učka Nika Krajnović, iznimno su važna vrsta, između ostalog i zbog njihove funkcije "čistača" ekosustava jer kao lešinari sprječavaju širenje zaraza. Od brojne populacije koja se nekada gnijezdila duž cijele jadranske obale, na jedanaest otoka i u Slavoniji, danas je preostalo samo dvjestotinjak jedinki koje se gnijezde na sjevernom Jadranu.

Do smanjenja populacije došlo je zbog odumiranja ekstenzivnog stočarstva, odnosno smanjenja prirodnog izvora hrane za supove i kvalitete pogodnih staništa. Zbog nedostatka hrane jedinke kvarnerske populacije bjeloglavog supa prisiljene su na dugačke letove do inozemnih hranilišta u talijanskim Alpama, Francuskoj i drugim pri čemu dodatno stradavaju od strujnih udara na električnim vodovima, vjetroelektrana, trovanja strvinom kemijski otrovanih životinja i olovom iz metka u tijelu strvine te krivolova i drugih štetnih ljudskih utjecaja.

Budući da se Park prirode Učka nalazi na koridoru preleta supova s kvarnerskih otoka, preletnička populacija na ovom području čini između 2 i 15 posto ukupne hrvatske populacije te vrste, redovan rad hranilišta koji osigurava pouzdan izvor hrane za bjeloglave supove tijekom cijele godine uvelike doprinosi osnaženju, održavanju i očuvanju postojeće populacije supova. Bjeloglavi supovi se na hranilištu pojavljuju svakodnevno u periodu gniježđenja od ožujka do kolovoza. Trenutno se hrane strvinama koza i ovaca.

- Na hranjenje i vodu dolaze i u velikim skupinama po pedesetak jedinki što naši djelatnici svakodnevno prate putem video nadzora, odnosno vrše monitoring vrste, prate socijalnu strukturu supova i interakcije u skupini, što iznimno doprinosi proširenju saznanja o ovoj vrsti. Posebno zanimljiva je pojavnost prstenovanih jedinki, što omogućava praćenje kretanja i migracija određenih bjeloglavih supova. Dugoročni cilj projekta je povratak gnjezdeće populacije na Učki, za što je ključan preduvjet upravo redovit i siguran izvor hrane. Zato smo iznimno sretni što će nam dm-ova donacija pomoći u osiguravanju dopreme ostataka životinja kao hrane u našem "restoranu za supove".

Idealna planirana količina hrane jest 15 tona godišnje s dostavom otprilike jednom tjedno, no količine i dinamika su promjenjivi i ovise o dostupnosti hrane kod našeg dobavljača. Od 2017. godine kada je hranilište uspostavljeno, možemo reći da je efekt podrške održanju ove vrste uspješan te se nadamo povratku supova na Učki u budućnosti. U tome nam zaista pomaže sufinanciranje od strane donatora poput dm-a koji prepoznaju vrijednost i značaj ovakvih projekata i njihov pozitivan učinak na okoliš, kaže Krajnović.

Na temelju video snimaka s hranilišta razvijaju se novi edukativni materijali koji se koriste u sklopu edukativnih manifestacija i edukacijskih programa s djecom osnovnoškolske dobi koje provodi Javna ustanova Park prirode Učka.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter