Nazivaju ga gradom fresaka. Oprtalj je jedan od rijetkih istarskih gradića koji ima takvu koncentraciju oslikanih crkvica. Među njima je i crkva sv. Roka s freskama koje je Branko Fučić pripisao meštru Antonu iz Kašćerge, slikaru koji je 1529. i 1537. godine naslikao i ciklus fresaka u istoimenoj kapeli u Draguću. Ili pak crkva sv. Marije, gdje je majstor Clerigin iz Kopra 1471. godine u renesansnom stilu na trijumfalnom luku i južnom zidu naslikao prizore iz Marijina života.

Po stablima čiji drvored krasi gradski prilaz, Oprtalj je dobio i naziv grada čempresa. No on nije samo mistični gradić fresaka i čempresa. Kroz sajmove antikviteta Antiques, pokušava se brendirati kao grad starina i umjetnina. Sve svoje snage upregnuo je i u valorizaciju prirodnih resursa, tartufa, maslinovih ulja, vina, meda…, a zahvaljujući Kestenijadi jedinoj takvoj manifestaciji u istarskim okvirima, zaštitni znak postao mu je domaći šumski kesten, autohtoni resurs iz oprtaljskih šuma, kojem je u čast nedaleko crkve sv. Roka postavljena i drvena skulptura "Djevojka s kestenjem" rad slikara i kipara Marina Jugovca.

Kestenijada, Festa della castagne, postala je nezaobilazno jesenje događanje za sve ljubitelje kestena i s godinama prerasla u najposjećeniju oprtaljsku manifestaciju koja polako probija sve rekorde. Upotpunjuje sadržaje u posezoni, dodatni je motiv gostima da dođu u unutrašnju Istru. U Oprtlju se s takvom posjetom odlično nose. U gastronomskoj ponudi kojoj je u središtu kesten, u odnosu na početna izdanja Kestenijade, sve je više jela s kestenom u slanoj i slatkoj varijanti. Zahvaljujući vrijednoj "vojsci" volontera, interesu koji pobuđuje Kestenijada dorasli su i sadržajno, ali i organizacijski. Na oba gradska prilaza za sve je posjetitelje osigurano besplatno parkiranje i prijevoz kombijima i turističkim vlakom do oprtaljskog središta.

Kestenove šume u okolici Oprtlja protežu se na tristotinjak metara nadmorske visine, a čak ni najstariji mještani ne pamte tko ih je posadio. Uvjereni su da dobro uspijevaju jer rastu na crvenoj zemlji punoj boksita, koji se nekada ručno kopao za proizvodnju aluminija.

U većem su dijelu u privatnom vlasništvu, a sada su zahvaćene kestenovom osom šiškaricom. Jedan od ciljeva Kestenijade je stoga i skrenuti pozornost na pojavu štetnika koji čini štete u kestenovim šumama. Jer prirodni resurs kao što je kesten, pokazalo je to i ovogodišnje jedanaesto izdanje Kestenijade, doista može dugoročno puno značiti za oprtaljsko područje i brendirati Oprtalj i kao grad kestena.

Povezane vijesti

• Moj prijatelj mobitel
• Shoping centri zatvaraju kvartovske dućane
• Tri dana oktana i narušenog komoditeta