U sklopu LIKE projekta izrađen je i Plan upravljanja Tommasinijevom merinkom koja je najbolje očuvana na stijenama Istarskih toplica. Napravljena je i njena genetska analiza, a uzgojena je u botaničkom vrtu Prirodoslovnog muzeja u Rijeci gdje se pokazalo da se može jako dobro razmnožavati i izvan svoga staništa što je jako važno u daljnjim nastojanjima njezine zaštite 

Hrvatska pošta nedavno je u opticaj pustila poštansku marku s motivom Tommasinijeve merinke, endema krškog ruba sjeverne Istre. Uz ovu nadasve rijetku biljnu vrstu, svoje mjesto u seriji Hrvatska flora - Strogo zaštićene vrste, našli su se i motivi Obične kockavice i Cjelolatične žutilovke. Poštanske marke dizajnirao je zagrebački dizajner Dean Roksandić. Nominalna vrijednost im je po 3,10 kuna i svaka je tiskana u nakladi od po 110.000 primjeraka. Time je uspješno realizirana inicijativa koja je pokrenuta u sklopu EU projekta LIKE - Living on the Karst Edge - Živjeti na krškom rubu.

- Uspjeli smo u namjeri da Tommasinijevu merinku ovjekovječimo na poštanskoj marki. Jedna naizgled neugledna, ali endemska biljčica to zaslužuje. Izdvojili smo je kao biljnu vrstu koja ima zanimljivu priču baš stoga što je nekako neugledna, a toliko važna. Raste na svega pet mjesta na cijelom svijetu, a sva se nalaze na sjevernom dijelu Istre i to na području krškog ruba, na vertikalnim stijenama između Glinščice u zaleđu Trsta, kod Istarskih toplica, Ospa, Črnoga kala i Podpeči. Kroz projekt smo promišljali o načinima kako javnosti približiti koncept zaštite vrijednog prirodnog područja, odnosno kako različitim komunikacijskim elementima utjecati na podizanje svijesti o potrebi zaštite biljnih i životinjskih vrsta krša sjeverne Istre: sove ušare, bjeloglavog supa, Tommasinijeve merinke, nerazgranjenog srpca kao i njihovih staništa - vertikalnih stijena i krških travnjaka. Izdavanje poštanske marke s motivom Tommasinijeve merinke bila je odlična ideja, na realizaciju koje smo čekali gotovo dvije godine. Kontaktirali smo Hrvatsku poštu, argumentirali inicijativu, a oni su odluku, doduše, donijeli nakon što je projekt LIKE završio, no veseli da smo je uspjeli ovjekovječiti, zadovoljan je voditelj LIKE projekta Bruno Kostelić.

U sklopu LIKE projekta izrađen je i Plan upravljanja Tommasinijevom merinkom koja je najbolje očuvana na stijenama Istarskih toplica. Napravljena je i njena genetska analiza, a uzgojena je u botaničkom vrtu Prirodoslovnog muzeja u Rijeci gdje se pokazalo da se može jako dobro razmnožavati i izvan svoga staništa što je jako važno u daljnjim nastojanjima njezine zaštite.

Tommasinijeva merinka rijetka je i ugrožena biljna vrsta. Nalazi se na popisu ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta sve tri države u čijem pograničnom području uspijeva, Hrvatske, Slovenije i Italije, a između ostaloga, štiti je i Direktiva o staništima. Vertikalne stijene na kojima uspijeva primamljive su i penjačima pa se upravo projektom LIKE pokušalo javnost osvijestiti da ovu vrijednu biljnu vrstu treba zaštiti te penjače uključiti u sustav praćenja njenog stanja kako bi i dalje egzistirala na tom području.

- Zajedno s penjačima promišljali smo o tome koje će se stijene aktivirati u kontekstu daljnjeg razvoja tog sporta, a s druge strane definirali one lokacije na kojima se to ne bi trebalo desiti. Iz tog razloga projektom smo zabranili penjanje na velikom dijelu ilegalno postavljenih penjačkih smjerova na području Istarskih toplica radi negativnog utjecaja penjanja na endemsku biljku Tommasinijeva merinka, kao i mogućeg utjecaja na sove ušare. No, na neki način pružili smo ruku penjačkoj zajednici i osigurali financije za postavljanje jednog kompletno novog penjačkog sektora u Buzetskom kanjonu, na lokaciji lijevo od Mirne, s obzirom da na njoj nije uočena Tommasinijeva merinka iako je potencijalna lokacija za gniježđenje sove ušare. To je vid zajedničkog upravljanja koji daje jako dobre rezultate, rekao je Kostelić te najavio da se upravo razvijaju edukativni programi na temu Tommasinijeve merinke i sove ušare. Predviđeni su za vrtićke, niže i više osnovnoškolske uzraste u sklopu programa Priroda2000 koje je Prirodoslovni muzej Rijeka razvio u sklopu EU projekta LIKE.

Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii Marches), biljka je iz porodice klinčića ili karanfila te je zakonom strogo zaštićena vrsta. Uspijeva u pukotinama vertikalnih stijena. Stenoendemična Tommasinijeva merinka, nazvana u čast botaničara i tršćanskoga gradonačelnika Muzija Tommasinija (1794. – 1879.) - kao i njena bliska srodnica, šire rasprostranjena mahovinasta merinka (Moehringia muscosa) - na prvi pogled nalikuje mahovini.