ODRŽIVI RAZVOJ Ulaganja važna za Istru

DRUŠTVENI STANDARD Prošle i ove godine pokrenuta izgradnja cestovne infrastrukture vrijedne 1,5 milijardi kuna

| Autor: priredila Patricija SOFTIĆ
Foto Bina Istra

Foto Bina Istra


Istarska županija planski razvija prometnu infrastrukturu, što je definirano i strateškim dokumentima: Prostornim planom Istarske županije, Županijskom razvojnom strategijom te Glavnim planom razvoja prometnog sustava Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije do 2030. godine

Ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta održivog razvoja te konkurentnog gospodarstva. Za Istru, gospodarski najsnažniju hrvatsku regiju, kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, općenito, od izuzetne je važnosti. Prema riječima tadašnjeg istarskog župana Valtera Flega, ulaganje u prometnu infrastrukturu ima višestruke koristi, bilo da govorimo o turizmu, gospodarstvu, okolišu ili kvaliteti života građana.

Posla za građevinare

Razmišljajući dugoročno i rukovodeći se načelima održivog razvoja, Istarska županija planski razvija prometnu infrastrukturu, što je između ostalog definirano i strateškim dokumentima: Prostornim planom Istarske županije, Županijskom razvojnom strategijom te Glavnim planom razvoja prometnog sustava Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije do 2030. godine.

Kao jedan od najznačajnijih projekata i najveća investicija koja je u tijeku, Flego je često isticao izgradnju faze 2 B1 Istarskog ipsilona, dionicu od čvora Rogovići do čvora Vranja, dužine 28 kilometara. Projekt vrijedan 1,2 milijarde kuna provodi koncesionar Bina-Istra, radovi bi trebali trajati tri godine, a na gradilištu je uposleno oko tisuću radnika. Unutar dvije godine od početka radova koji su započeli u studenom 2018., bit će puštena u promet dionica od čvora Rogovići do Cerovlja, dužine 12 kilometara. Cijena investicije dionice čvor Rogovići - Cerovlje iznosi gotovo 495 milijuna kuna.

Radovi na cijeloj dionici uključuju izgradnju 11 novih vijadukata, 14 novih podvožnjaka, izgradnju tri nova nadvožnjaka, izgradnju brojnih potpornih zidova i ostalih pomoćnih građevina, a sve bi trebalo biti dovršeno u naredne dvije godine.

Generalni direktor Bina-Istre Dario Silić i bivši župan Valter Flego na svečanom su otvorenju radova istaknuli da će ovaj projekt pridonijeti da mladi ostanu živjeti i raditi u Istri, a posebno će vjetar u jedra osjetiti građevinski sektor budući da više od 90 posto radova izvode hrvatske građevinske kompanije. No, izgradnjom ove dionice ulaganja u Istarski ipsilon ne smiju stati jer se još očekuje razvoj faze 2B2, posebice druga cijev Tunela Učke i dionice do Matulja, kao i dupliranje vijadukata Mirna i Limska draga. Time bi bila završena izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu, a građani Istre i njezini gosti dobili bi prometnu infrastrukturu kakvu zaslužuju.

Življi aerodrom

Ukupna dužina državnih cesta u Istarskoj županiji iznosi 388,20 kilometara, a Hrvatske ceste godišnje ulažu 21,2 milijuna kuna u redovno održavanje te 57,5 milijuna kuna u izvanredno održavanje. Također, u izgradnju spojne ceste na Istarski ipsilon, čvor Rogovići - Lindarski križ duljine 6,2 kilometra, koja je nedavno započeta, Hrvatske ceste uložit će oko 62 milijuna kuna.

Značajnije investicije u izvanredno održavanje u 2019. godini odnose se na državnu cestu DC44 na dionici Lupoglav - Brščak, obnovu državne ceste DC303 od Kurila do čvora Kanfanar, rekonstrukciju ceste D75, na dionici kroz Funtanu s izgradnjom kružnog križanja Puntica te rekonstrukciju ceste D75, na dionici Novigrad - Stancija Rosello.

- Brojna su i ulaganja Županijske uprave za ceste Istarske županije, koja gospodari s više od 1.200 kilometara što županijskih, što lokalnih cesta. U ovoj je godini tako planirano 44 milijuna kuna za redovno i gotovo 30 milijuna za izvanredno održavanje, najavljivao je početkom godine Flego.

Od izvanrednih investicija ŽUC-a, najveća je ona na županijskoj cesti 5007, Motovun - Most Livade, gdje je u 2018. već započela sanacija kolnika, potpornih i obložnih zidova te odvodnja oborinskih voda, a u ovoj godini planirana je sanacija mosta preko Mirne i sanacija kolnika koji nije obuhvaćen prethodnim radovima. Ukupna vrijednost ulaganja na toj dionici iznosit će oko 14,6 milijuna kuna.

Za Istru, turistički najjaču regiju, veliku ulogu igra i zračni promet i po tom pitanju Zračna luka Pula radi značajne iskorake. Naime, 2018. godina ostat će zapamćena kao rekordna u povijesti Zračne luke po broju putnika, točnije njih 718.187, no i ova bi godina mogla biti slična ili još bolja. Pulska zračna luka u zadnjih je nekoliko godina uvela brojne nove direktne linije iz Pule prema svjetskim destinacijama i u tom smjeru namjerava nastaviti širiti svoju ponudu.

Kruzing turizam

- Kako bismo imali zaokruženu priču, odnosno idealan spoj turističkog prometa, veliku razvojnu šansu kako za Istru, tako i za cijelu regiju, vidimo u projektu izgradnje terminala za pomorski putnički promet u sjevernom dijelu pulske luke. Pula ima izvanredne mogućnosti zbog svog geostrateškog položaja, a putnički terminal, smješten u blizini autoceste, željeznice i zračne luke, predstavljao bi idealan spoj turističkog prometa. Hrvatska zadnjih godina bilježi sve veći porast brodova na kružnim putovanjima. Lučka uprava Pula bilježi porast zahtjeva za posjet Puli, a nepostojanje adekvatnog putničkog terminala onemogućuje razvoj kruzing turizma, isticao je početkom godine župan Flego, smatrajući da bi se razvoj sektora kruzing turizma pozitivno odrazio na produljenje turističke sezone u Istri.

Naime, na Jadranu, osim Venecije ne postoji druga polazna putnička luka, a ona više nema infrastrukturu za prihvat velikih brodova od 300, 400 metara. Pula, zahvaljujući optimalnom položaju, može postati podrška venecijanskom terminalu te biti i polazna luka, smatraju u Županiji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini