vladin antikorupcijski program

Dr. sc. Silvija Vig, stručnjakinja za poslovnu etiku: Poduzeća u većinskom vlasništvu općina, gradova i županija raspolažu velikim novcem i imaju velik broj zaposlenih. KOD NJIH JE KORUPTIVNI RIZIK VELIK

  Akcijski planovi za suzbijanje korupcije trebali bi omogućiti da se novac troši i ljudi zapošljavaju po antikorupcijskim standardima. Budući da gradska poduzeća diljem zemlje potresaju afere, njihovi će vlasnici sada morati zasukati rukave, pogotovo jer nam na vrata kucaju lokalni izbori na kojima će građani glasom iskazati i svoje mišljenje o korumpiranosti lokalnih vlasti, kaže dr. sc. Silvija Vig

| Autor: Patricija SOFTIĆ
Silvija Vig

Silvija Vig


Potkraj prošle godine Vlada je prihvatila Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave za razdoblje od 2021. do 2022. godine. Stručnjakinja za poslovnu etiku, doktorica znanosti Silvija Vig, smatra kako je krajnji trenutak da se lokalne i regionalne vlasti uhvate u koštac s korupcijom u svojim poduzećima.

Vladin Antikorupcijski program ta poduzeća obvezuje na izradu internih akcijskih planova čiji je glavni cilj suzbijanje korupcije. Rizici da bi moglo doći do korupcije najčešće su vezani uz zapošljavanja te financijska sredstva kojima poduzeća raspolažu, a korupciji mogu dodatno pogodovati ekonomska kriza prouzročena globalnom pandemijom novog koronavirusa, te obnova građevina i infrastrukture u područjima pogođenima potresima.

- Poduzeća u većinskom vlasništvu gradova i županija raspolažu velikim novcem i imaju velik broj zaposlenih, pa je kod njih i koruptivni rizik velik. Razna su poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, od onih koja se bave komunalnim uslugama, do onih vezanih uz promet. Akcijski planovi za suzbijanje korupcije trebali bi omogućiti da se novac troši i ljudi zapošljavaju po antikorupcijskim standardima. Budući da gradska poduzeća diljem zemlje potresaju afere, njihovi će vlasnici sada morati zasukati rukave, pogotovo jer nam na vrata kucaju lokalni izbori na kojima će građani glasom iskazati i svoje mišljenje o korumpiranosti lokalnih vlasti, kaže dr. sc. Silvija Vig. 

Ciljevi i smjernice

U vladinom Antikorupcijskom programu su postavljeni ciljevi i smjernice koji predstavljaju temelj za izradu internih akcijskih planova trgovačkih društava s ciljem suzbijanja korupcije. Jedinicama lokalne i područne samouprave u implementaciji ciljeva i mjera Antikorupcijskog programa treba pomoći Ministarstvo pravosuđa i uprave. Antikorupcijski planovi koje će svako poduzeće u vlasništvu lokalne ili područne samouprave do kraja iduće godine morati imati, sadržavat će niz mjera za borbu protiv korupcije. Planovi će morati biti javno objavljeni na mrežnim stranicama poduzeća i biti dostupni građanima, te predstavljeni zaposlenicima.

- Antikorupcijski program je dobro zamišljen i on bi trebao kao takav pridonijeti jačanju učinkovitosti, integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu trgovačkih društava. Međutim, on nije zakonski obvezujući već je dan kao preporuka trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Samim time njegova implementacije ovisi o odluci čelnih ljudi trgovačkih društava, odnosno njihovog razumijevanja ozbiljnosti problema korupcije u Hrvatskoj. Tako da će sigurno biti jedan dio trgovačkih društva koji će ovoj temi pristupiti ozbiljno i razumjeti prednosti koje Antikorupcijski program donosi trgovačkom društvu, ali i zajednici u cjelini. Međutim, isto tako bojim se da će biti veći dio onih koji ga ili neće implementirati ili će pro forma ispuniti uvijete, ali gdje to u suštini neće zaživjeti, kaže Vig.

Za provođenje mjera i ciljeva iz Antikorupcijskog programa Ministarstvo pravosuđa i uprave preporučilo je da trgovačka društva zaduže izvršne direktore, odnosno Uprave trgovačkih društava, i odrede koordinatora zaduženog za praćenje provedbe Programa. Također, trgovačkim društvima se preporučuje da osnuju radne skupine za provedbu antikorupcijskog programa, a u čijem sastavu će uz predstavnike uprave društva ili drugih rukovodećih zaposlenika biti službenik za informiranje, povjerenik za etiku, osoba za nepravilnosti i interni revizor. Trgovačka društva trebala bi svoje interne akcijske planove za provođenje Programa kao i periodična izvješća o provedbi istih, objaviti na vlastitim internetskim stranicama, a poveznice na akcijske planove i periodična izvješća dostaviti nadležnim tijelima jedinica i Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

Odgovorno upravljanje

- Upravljanje rizicima korupcije u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj bilo je prepoznato i u okviru prethodnih nacionalnih strateških i provedbenih antikorupcijskih dokumenata. Tako je u okviru provedbe Strategije suzbijanja korupcije Vlada krajem 2009. godine usvojila Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu već za razdoblje od 2010. do 2012. godine, što znači da su trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu već tada imala preporuku uvesti spomenute programe. Kod izrade Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu uzete su u obzir i preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje ističu potrebu za transparentnim i odgovornim upravljanjem te angažiranjem članova nadzornih i upravnih odbora koji u svojem djelovanju pored potrebnih kvalifikacija i kompetencija pokazuju visoku razinu integriteta i odgovornosti u cilju sprječavanja korupcijskih rizika.

Također, jedna od preporuka OECD-a bila je i provedba programa usklađenosti, koja je postala i obvezujuća za sva trgovačka društva u većinskom vlasništvu države od listopada 2019. godine. Nadamo se da će praksa uvođenja funkcije praćenja usklađenosti biti prihvaćena i kod lokalnih i regionalnih trgovačkih društva, jer je provedba Antikorupcijskog programa za sada samo na razini preporuke. Zato bi funkcija praćenja usklađenosti koja podrazumijeva poslove koji se odnose na usklađivanje funkcioniranja i poslovanja trgovačkog društva s pravnom regulativom i internim aktima, procjenu rizika, brigu o provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji, bila prvi značajniji korak u borbi protiv korupcije na lokalnoj razini, poručuje Vig.

Ovi programi, smatra Vig, kada bi bili adekvatno implementirani, svakako bi povećali integritet, odgovornost i transparentnost trgovačkih društava, a samim time i njihovo poslovanje bilo bi transparentnije. Trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, napominje, upravljaju značajnim financijskim sredstvima i zapošljavaju velik broj ljudi tako da su u njihovom poslovanju mogući visoki korupcijski rizici, posebno kada se radi o javnoj nabavi, sponzorstvima i donacijama.

Što se tiče mogućnosti prijave koruptivnih radnji, građani imaju mogućnost prijaviti korupciju već temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine.

- Taj zakon omogućio je tri kanala putem kojih se nepravilnosti mogu prijaviti. Unutarnje prijavljivanje koje se odnosi na unutarnji kanal koji svaki poslodavac koji zapošljava bar 50 osoba, mora imati. To obično podrazumijeva etičku liniju za prijavu nepravilnosti bilo telefonsku, e-mailom ili direktnim kontaktom s povjerljivom osobom imenovanom za zaprimanje nepravilnosti. Vanjsko prijavljivanje znači prijavu pučkom pravobranitelju. Posljednja je opcija kada se građani odluče za javno razotkrivanje, to jest objavljivanje nepravilnosti putem medija. Međutim, ova potonja trebala bi predstavljati izuzetak, odnosno koristiti se samo kada unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nije moguće, kad je izignorirano, ili kad postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili nastanak štete velikih razmjera ili uništenja dokaza, kaže Vig.

Korupcija je, nažalost, rak rana našeg društva, koja je zajedno s neučinkovitim kazneno-pravnim sustavom, jedan od glavnih razloga sveopće depresije stanovništva. Prema mnogim pokazateljima Hrvatska ima ozbiljan problem s korupcijom kao sustavnim neriješenim problemom. Korupcija je ujedno i jedan od glavnih uzroka iseljavanja građana iz Hrvatske, te stvara najveću ugrozu za gospodarski, socijalni i društveni napredak. U prosincu 2019. godine provedeno je istraživanje o korupciji u svim državama Europske unije, a rezultati su objavljeni u lipnju 2020. godine. Ukupno je anketirano 27.498 građana Europske unije, od toga njih 1.029 iz Hrvatske. Eurobarometar o korupciji je u anketiranju istražio dojam o razini korupcije i njenoj raširenosti, stavove o razini korupcije u tijelima javne vlasti i biznisu, djelotvornosti vlasti, pravosuđu i neovisnim tijelima u borbi protiv korupcije, osobno iskustvo u davanju mita, o korupciji u zdravstvu i prijavljivanje korupcije nadležnim tijelima javne vlasti. U prosjeku 71 posto građana Europske unije smatra da je korupcija u njihovoj zemlji raširena, a 42 posto ih smatra da se u posljednje tri godine čak i povećala. No, mi smo nenadmašni. U Hrvatskoj čak 97 posto građana smatra da je korupcija raširena pojava, a u istraživanjima 2013. i 2017. godine to je smatralo 94 posto ispitanika, dok 69 posto njih smatra da se u posljednje tri godine i povećala.

Prema ovom pokazatelju raširenosti korupcije, Hrvatska je najkorumpiranija država Europske unije. Od 100 hrvatskih građana, njih 97 smatra da je korupcija problem, dok, primjerice, u Finskoj takav dojam imaju 22 građana od njih 100. Što je najzanimljivije, čak 93 posto hrvatskih građana smatra da je korupcija prisutna na lokalnoj razini, što je više nego 87 posto onih koji kažu da je ona prisutna u tijelima javne vlasti na nacionalnoj razini. Korupcija je izrazito složena i teško iskorjenjiva društvena pojava koja se brzo prilagođava na promjene i mutira. Ključnu ulogu u njenom smanjivanju ima promjena odnosa moći, svijesti i ponašanja građana, uz istovremeno mobiliziranje dovoljne političke volje da se promjene dogode.

Borba protiv korupcije i formiranje kompetentne, nekorumpirane i učinkovite vlasti su ključna obećanja svih izbornih aktera u svim izbornim ciklusima od 2000. godine do danas u Hrvatskoj. Pa ipak, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine do danas svjedočimo razornoj kombinaciji nepostojanja stvarne političke volje i nedovoljnih administrativnih kapaciteta tijela javne vlasti u borbi protiv korupcije koji onemogućavaju vršenje nadležnosti zbog kojih su osnovana. Mnogi stručnjaci ističu da tu na scenu stupa građanski aktivizam koji bi trebao biti snažniji i glasniji u zahtjevima da se i ovakve preporuke provode, jer one s vremenom mogu postati i obvezujući propis.

- Iako je Ministarstvo pravosuđa i uprave dalo detaljne smjernice oko izrade i izvještavanja vezano za Akcijski plan provedbe Antikorupcijskog programa, problem može nastati ako trgovačka društva zadovolje samo formu, odnosno ispune tražene formulare, ali u stvarnosti to ne provode. Na primjer, jedna od mjera Akcijskog plana je i jačanje kompetentnosti i integriteta zaposlenika u pogledu antikorupcije koja bi trebala uključivati i provedbu etičkih edukacija za sve zaposlenike uključujući, i Upravu, to moram naglasiti, što kod nas u brojnim poduzećima još uvijek nije uvriježena praksa. Međutim, ovdje nije samo problem da se zadovolji forma i održe edukacije, nego da to što zaposlenici čuju na edukacijama, ujedno i zažive, odnosno, da promijene svoja ponašanja, osnaže vlastiti integritet i usklade se sa smjernicama Antikorupcijskog programa jer je to jedini način da on i zaživi, poručuje Vig.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater