RAVNATELJ ROVINJSKE BOLNICE

Dr. sc. Marinko Rade: PUNO DJECE U ISTRI IMA POTEŠKOĆE U NEURORAZVOJU. Oni će u bolnici "Martin Horvat" dobiti neurofizijatrijske procjene, pedijatrijske, rehabilitacijske, logopedske i psihološke usluge

| Autor: Chiara BILIĆ
Marinko Rade (CROPIX)

Marinko Rade (CROPIX)


Ravnatelj rovinjske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“, docent dr.sc. Marinko Rade, nedavno je dobio Državnu nagradu za znanost 2019. godine. Nagrađen je za znanstveno otkriće koje će u budućnosti imati značajne implikacije na dijagnostiku i liječenje bolesnika s križoboljom i degeneracijom intervertebralnih diskova.

O toj je nagradi Rade za Glas Istre već govorio početkom tjedna. Stoga se u ovom razgovoru na taj ogroman uspjeh osvrćemo tek nakratko. S mladim rovinjskim znanstvenikom pričamo o ustanovi na čijem je čelu od 2014., kada se s 31 godinom u rodni grad odlučio vratiti iz Finske, kao i o planovima i željama, suradnji s pulskom općom bolnicom te njegovim osobnim aspiracijama.

- Na ovotjednoj skupštini Istarske županije izglasano je treće kreditno zaduženje za bolnicu, vrijedno 7,5 milijuna kuna, a ukupno je riječ, ako se ne varam, o 20 milijuna kuna. Na što će se točno trošiti taj novac?

- Mi smo u 2014. pripremili način poslovanja i otada poslujemo pozitivno. I stalno investiramo u bolnicu. S time da moramo biti realni i reći da se u tu bolnicu nije investiralo 30 godina. Iskreno, potrebno je puno više od 20 milijuna kuna, ali postigli smo dogovor sa Županijom i Gradom Rovinjom jer bolnica u ovom trenutku ne bi uspjela podnijeti taj teret. Konkretno, investirat će se u obnovu glavne zgrade.

- Nešto ste u obnovu ranije investirali iz vlastitog prihoda.

- Velik je to kompleks. Imamo 20 tisuća kvadrata pod krovom. Na početku smo investirali oko milijun i pol kuna i otada godišnje ulažemo oko dva i pol milijuna kuna našeg novca. U jedan kompleks u koji se apsolutno ništa nije investiralo to je praktički kap u moru i neće riješiti probleme. Sad smo ekipirani, spremni smo, radimo jako dobro i puni smo pacijenata. Nema se više što čekati. Kompleks se mora obnoviti temeljito, napraviti značajne investicije od kojih je jedan dio i tih 20 milijuna kuna. Trećinu otplaćujemo mi, trećinu Županija, a trećinu Grad Rovinj.

- Rovinjska bolnica se oslanja na takozvani zdravstveni, medicinski turizam, ali ovo je ljeto koronavirus pomrsio planove gotovo svima u turističkom sektoru, pretpostavljam i vama?

- Medicinski turizam je popularan termin, ali moramo shvatiti da to nisu turisti. To su pacijenti koji se iz različitih razloga odluče doći liječiti kod nas umjesto u matičnim država. Inače godišnje imamo oko 750 takvih pacijenata iz Austrije, plus njihova pratnja.

- Od inozemnih pacijenata daleko je najviše Austrijanaca?

- Tako je. Imamo ugovor s njihovim državnim osiguravajućim društvom ozljede na radu, njihovim HZZO-om, i oni se dolaze liječiti kod nas. Surađujemo i s jako puno njihovih udruga invalida. Oni su svi rizična skupina i ove godine nije došao niti jedan. To im je bilo previše riskantno.

- Znači bilo je manje prihoda?

- Bilo je deset puna manje prihoda.

- Imali ste i neke akvizicije, da tako kažem. Zaposlili ste tri ortopeda iz Klinike za ortopediju Lovran. Kako to da su iz Lovrana došli u Rovinj?

- U zadnje dvije godine došli su njih troje, neurologinja iz KBC-Rijeka, fizijatar i bivši šef rehabilitacije Dječje bolnice Kantrida. Ljudi dolaze jer vide prostora za razvoj.

- Znači pružate nešto što Lovran ne pruža? Lovran je ipak nekakva mjerodavna ustanova što se tiče ortopedije. Uspoređujete li se s njima? Ravnate li se po toj ustanovi?

- Ne. Oni su po ortopediji bolji od nas. To nema smisla. Ne ravnam se po njima. Bolji su od nas i vjerujem da će ostati bolji od nas u tom dijelu. Mi se profiliramo na način da se ne preklapamo s njima, nego da zajedno pružamo integriranu, bolju uslugu. Naše je da se istaknemo u djelu prije i poslije operacije.

- Je li to onda taj dio u kojem će se "Martin Horvat" maksimalno nastojati profilirati u budućnosti?

- Da. Tu se mi možemo profilirati u manjim zahvatima u kojima se u Lovranu ne dođe na red. Druga stvar, po meni bitnija, je to da se stalno priča o ortopediji jer je taj pojam lakše shvatiti. Rijetko tko spominje pedijatrijski dio. Dječju rehabilitaciju, djecu s poteškoćama u neurorazvoju. U Istri ih ima puno i nemaju gdje ići.

- Taj segment podižete na višu razinu?

- Tako je. Došao je šef rehabilitacije Dječje bolnice Kantrida i jedan specijalist pulske opće bolnice. Ranije smo otvorili dječje ambulante i tako je počelo. Sad smo to proširili. Razvijamo se. Gradimo i korake prema kliničkoj ustanovi. Djeca će dobiti cijelu uslugu u jednoj ustanovi. Neurofizijatrijske procjene, pedijatrijske, rehabilitacijske, logopedske, psihološke. Na tome sada radimo. Projekt je krenuo i prezentirat će se kroz par tjedana. Prezentirat ćemo senzorne sobe gdje se stimulira dijete s teškoćama. Bitno je reći da ove godine nije bilo novca za investiciju u taj projekt, ali potreba za njime postoji. Stoga smo se dogovorili s obrtnicima Rovinja i okolice i jako je puno njih doniralo rad, dok je nekoliko zaposlenika Grada Rovinja doniralo svoju plaću ili dio plaće. Prikupljeno je oko 160 tisuća kuna. Taj dio populacije nije imao zdravstvenu zaštitu, a svi oko nas su to prepoznali. Obitelji takve djece moraju putovati do Rijeke ili Zagreba, potrošiti strašno puno novca na privatnike. Kod nas će sve dobiti preko HZZO-a. Iako, moram priznati da je bilo otpora jer privatni sektor je jak.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini