Upravo je dovršena sanacija krova crkvice Sv. Marije Magdalene smještene iznad strme litice kanjona rječice Bračane, u sklopu sjevernog vanjskog obrambenog bedema tisućljetnog kaštela Petrapilosa. Grad Buzet sanaciju krova prijavio je na javni poziv Ministarstva kulture i medija koje je ovaj zahvat uvrstilo u ovogodišnji program financiranja zaštite kulturnih dobara i odobrilo 200.000 kuna. Ukupna vrijednost radova je 240.000 kuna tako da će se dio sredstava osigurati u gradskom proračunu.

Radove na objektu izvodio je Kapitel d.o.o. Žminj, dok je nadzor ugovoren sa Zadrugom Praksa i arhitektom Vjekoslavom Gašparevićem. Ovaj se, kao i svi prethodni zahvati, odvijao pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Puli.

- Crkvica Sv. Marije Magdalene prvi je objekt u sklopu kaštela Petrapilosa koji je bio odabran za sanaciju. Njena obnova trajala je s prekidima od 1999. do 2003. godine, a rekonstruirani su djelomično urušeni perimetralni zidovi crkve i krovna konstrukcija. Krov je tada prekriven kamenim škriljama, obnovljen je zvonik na preslicu na pročelju crkve, lučno zaključeni ulazni portal opremljen je novim klesanim kamenim dovratnicima i punim drvenim vratnicama, a uređen je i prostor ispred ulaza u crkvu s pristupnim stubištem i ogradnim zidom, nabrojala je resorna gradska pročelnica Elena Grah Ciliga.

U 2016. godini izvršen je manji zahvat na crkvi, čime je ona također pripremljena za ugradnju novog sadržaja: ojačane su krovne grede, izvršen je manji restauratorski zahvat na ostacima povijesnih žbuka i oslika na sjevernom zidu crkve, zidovi su injektirani smjesom na bazi vapna te iznutra završno obrađeni obilnijim fugiranjem - prema projektnoj dokumentaciji Vjekoslava Gašparovića. Izvršeno je arheološko istraživanje u unutrašnjosti crkve, nakon čega su vraćeni ostaci povijesnog kamenog poda.

U obuhvatu konzervatorskih radova u okviru nedavno završenog EU projekta KulTERRA nisu prijavljivani zahvati na objektu crkvice Sv. Marije Magdalene s obzirom na to da je ona obnovljena kao prvi objekt u kompleksu kaštela još krajem 90-ih godina, a 2016. godine sredstvima Ministarstva kulture na crkvici je ojačana drvena krovna konstrukcija te su sanirani zidovi. Međutim, kaže Grah Ciliga, tijekom izvođenja radova na kaštelu Petrapilosa u okviru projekta KulTERRA, tijekom intenzivnih kiša od listopada 2018. nadalje, uočen je obilan prodor vode na zidovima crkvice.

Povezane vijesti

• NAGRADA EUROPA NOSTRA Buzetski kaštel Petrapilosa nominiran je za NAJBOLJI PROJEKT ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE
• BUZET NASTAVLJA S BROJNIM EUROPSKIM PROJEKTIMA: Zbog koronavirusa odgođeno je službeno otvaranje obnovljenog kaštela Petrapilosa
• FOTO/Tisućljetna srednjovjekovna utvrda na litici iznad doline rječice Bračane kojom vlada mističan ugođaj KAŠTEL PETRAPILOSA NAKON DUGOTRAJNE OBNOVE PONOVNO ODŠKRINUO VRATA U PROŠLOST