KANDIDATKINJA ZA ŽUPANICU

DIVNA RADOLOVIĆ ROSANDA: "Kaštijun je eklatantan primjer lošeg i štetnog projekta"

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Divna Radolović Rosanda

Divna Radolović Rosanda


Divna Radolović Rosanda nezavisna je kandidatkinja za istarsku županicu platforme iDemo koju čine Demokrati, HSS, Hrvatski laburisti-stranka rada te nezavisne liste. U intervju za Glas Istre kandidatkinja je izdvojila nekoliko ključnih točaka svog programa, a neki od njih su borba za interese građana Istre, posebice po pitanju ekologije i gospodarenja otpadom, briga za mlade i briga za stariju populaciju, pomoć OPG-ovima i malim obrtnicima i potpore poduzetnicima za oporavak u post-Covid razdoblju.

- Kada biste postala županica, koji bi bili vaši prioriteti, odnosno koje bi prve tri teme rješavali i kako?

- Prije svega, cilj bi bio početi ozbiljnije i brže rješavati problem Kaštijuna. Revidirala bih prostorne planove, županijske projekte, poslovanje raznih agencija, ali i županijske Uprave. U slučaju stvarne potrebe, racionalizirala bih troškove i usmjerila ih na socijalu, zdravstvo i prosvjetu. Formirala bih svoj tim i posložila najučinkovitiji sustav rada u Županiji. Bit će to stručni ljudi s novim idejama, neopterećeni stranačkom politikom, koji imaju perspektivne i svježe ideje.

- Kaštijun je jedna od tema koja već duže vrijeme izaziva posebnu pozornost javnosti, a posebice zbog širenja smrada u pojedinim dijelovima Pule s tog područja. Kakav je vaš stav o toj investiciji?

- Kaštijun je eklatantan primjer lošeg i štetnog projekta. Na samom početku i to već 2019. nastali su problemi potkapacitiranosti, smrada, pojave lebdećih čestica PM2,5 i PM10 koje su opasne po zdravlje. Centar je projektiran za godišnju količinu otpada od 90.000 tona, a 2019. je u Istri nastalo 150.000 tona otpada. Tu su i povećane granične vrijednosti teških metala, bakra, kroma, olova i cinka. Zrak je posebno zagađen i mjerna jedinica pokazuje da je često u "crvenom", što je na internetu vrlo lako provjerljivo, svaki dan. Dogradnja i optimizacija postrojenja iznosit će 32,4 milijuna kuna, što će se naravno platiti novcem poreznih obveznika. Problem treba riješiti većim recikliranjem, što i tražimo od svih gradova i općina u Istri, a posebno biorazgradivog otpada koji ne smije dolaziti u Centar. Sredstvima EU fondova treba izgraditi sortirnice, bioplinska postrojenja-kompostane i drobilice. Važno je ustrojiti strogi civilni nadzor, kontinuirani monitoring i strogu kontrolu dovoza otpada.

- Kakav je vaš stav o skoro 30-godišnjoj vladavini IDS-a u Istri?

- Definitivno treba doći do promjena. Predugo obnašanje vlasti jedne te iste ekipe dovodi do uspavanosti, sve manjeg kontakta sa stvarnošću, ali i građanima. Uz to, nije zdravo ni za demokraciju kao takvu. Vječna IDS-ova vlast je u određenom dijelu postala štetna za javni interes. Već su dugo svrha sami sebi i, što je najžalosnije, sustavno i bez puno skrivanja pogoduju raznim privatnim interesima, a svoj izborni uspjeh temelje isključivo na svojim članovima i ljudima koji imaju materijalni interes od djelovanja te stranke. Kada bi se dogodila veća izlaznost na izborima, IDS ne bi, to vam garantiram, osvojio vlast tako lako. Da sada krenem nabrajati sve IDS-ove malverzacije i afere, vi vjerojatno ne bi imali toliko prostora.

- Kako tumačite da rijetko tko u kampanji govori o propasti Uljanika i mogućim alternativama na toj lokaciji? Što to govori o vlasti, što o oporbi?

- O Uljaniku se u kampanji itekako govori i treba govoriti. Međutim, možda ne govore svi onako kako bi trebalo budući da su vođeni nekim drugim, većinom privatnim interesima. Postoje svima poznati lobiji koji, kroz razne kanale, rade na kompletnom uništavanju brodogradnje i stvaranju klime antagonizma prema bilo kakvom obliku industrije u Pulskom zaljevu. Svima su dobro poznati stvarni stavovi IDS-a o tome, koje je Jakovčić čak i javno zagovarao, a dobro je poznata i njegova povezanost s Končarom. Ovime ne otkrivam ništa što već nije poznato. Vladajuća stranka ne gleda blagonaklono na Uljanik i to je svima jasno. Stoga je i njihova relativna "šutnja" o tom problemu sasvim očekivana. Osobno podržavam nastavak brodogradnje u Uljaniku kao simbolu i važnom dijelu identiteta Pule. Uljanik me othranio, kao uostalom i većinu Istrijana. Moj otac i suprug radili su tamo, a moja sestra i njen muž oboje su ostali bez posla nakon što je Uljanik propao. Pitanje je što će nas hraniti u budućnosti. Uljanik mora ostati u funkciji brodogradnje i njoj srodnih industrija. Koncesija koja je prenesena na novu firmu Uljanik brodogradnja 1856 obuhvaća cijelo područje na još 21 godinu. Novi Uljanik treba podržati, a u tome može na više načina itekako sudjelovati lokalna vlast. Recimo, oslobađanjem od plaćanja komunalne naknade, a župan može na to utjecati. Time će se sačuvati postojeća radna mjesta, a imamo perspektivu i u maloj brodogradnji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum