Iako već likovni doživljaj oslikane crkve, kao što je to u Balama, Bermu, Draguću, Pazinu, Vižinadi, Božjem polju i drugdje, osigurava interes i nerijetko hipnotizira gledatelja, znanje o tomu što se gleda omogućuje dugoročno pamćenje. Ako se neki svetac s ranom na boku u tumačenju identificira kao sv. Rok koji je umro od kuge, krvareći baš na tom mjestu, razumijevanje prikaza povezat će posjetitelja s crkvom koju je posjetio, kaže Sunčica Mustač

U dragućskoj Kući fresaka nedavno je predstavljena kulturna ruta "Srednjovjekovne freske - dionica Istra" koja će otkriti nov, nedovoljno afirmiran dio istarske baštine. Turistička ruta koja povezuje mjesta sa zidnim slikama u Istri, povezala je sve građevine, institucije, udruge i pojedince koji se bave istraživanjem, valorizacijom, konzervacijom i prezentacijom zidnih slika tako da se ta baština približi laicima koji osjećaju i cijene baštinu, pojašnjava Sunčica Mustač, voditeljica Kuće fresaka. Turist, kako kaže, nije samo stranac, nego i domaći čovjek koji ima potrebu za novim doživljajima, saznanjima, nešto izvan redovnog školskog programa. Ovo posljednje testirano je u suradnji s profesorom povijesti Igorom Šaponjom iz Pule koji je sa srednjoškolcima osmislio projekt izrade ukrasnih i odjevnih predmeta na temu grafita s fresaka te na radionicama izrade fresaka koje vodi prof. Hari Vidović iz Roča za učenike osnovnih i srednjih škola.

Uživati, ali i razumjeti

- Osim praktičnog rada, ljudi imaju potrebu gledajući zidnu sliku razumjeti kako je nastala i što predstavlja, protumačiti prizore. Iako već likovni doživljaj oslikane crkve ili njenog dominantnog svetišta, kao što je to u Balama, Bermu, Draguću, Pazinu, Vižinadi, Božjem polju i još nekolicini crkava, osigurava interes i nerijetko hipnotizira gledatelja, znanje o tomu što se gleda omogućuje dugoročno pamćenje i dugotrajno zanimanje posjetitelja. Pa ako se neki muški svetac s ranom na boku u tumačenju identificira kao sv. Rok koji je umro od kuge, krvareći baš na tom mjestu iz upaljenih limfnih čvorova, razumijevanje o tome kako je nastao njegov prikaz s rečenom ranom osigurat će svačiju pažnju i povezati osobu s crkvom koju je posjetio, kaže Mustač.

Za cijeli taj proces, napominje, preduvjeti su ispunjavani zadnjih 20-ak godina kada je u Istri, pod stručnim praćenjem Konzervatorskog odjela u Puli, obnovljeno ili preventivno restaurirano 47 zidnih slika koje se u pravilu nalaze u crkvama. Na njima su, osim konzervatora koji ih istražuju i pripremaju dokumentaciju, radili i mnogi restauratori iz Hrvatske i Italije, samostalno ili u sklopu državnih ustanova. Najstarija poznata restauracija u Istri izvedena je 1720. na freskama u crkvi na Božjem polju kraj Vižinade. Posebno su bili aktivni konzervatori i restauratori na početkom 20. stoljeća pod vodstvom Antona Gnirsa iz Središnjeg povjerenstva za zaštitu spomenika za okruge Pulu, Pazin i Rovinj. Sav taj trud i znanje pokoljenja povjesničara umjetnosti i konzervatora-restauratora treba prezentirati i svima omogućiti da vide svoju baštinu, a strancima da je upoznaju. Baština koja nije vidljiva osuđena je na propadanje, ističe Mustač, a vidljivost se osigurava pristupačnošću originalnih djela u crkvama i reprodukcija u prezentacijama na internetu, tumačenjem smisla i konteksta nastanka fresaka kroz stručna vođenja, publikacije i radionice.

- U Draguću je već osmišljeno stalno otvaranje crkava sv. Roka i sv. Elizeja. U Humu je već godinama organizirano preuzimanje ključeva, u Buzetu je Grad već odlučio organizirati prezentaciju novorestauriranih zidnih slika u sv. Jurju, u Pazinu će prezentacija obavljenih radova biti u listopadu, u Roču i Bermu pristup je stalno organiziran, u Balama je crkva sv. Duha stalno otvorena i tako redom, kaže Mustač, napominjući da će sve crkve na ruti povezati znakom istarskih fresaka, a svaka će biti predstavljena fotodokumentacijom online u sklopu projekta "Patrimonio Culturale Istriano" te će svaku skupinu fresaka pratiti knjižica pogodna za vođenje, sa zanimljivostima, kao što je to početkom ove godine učinjeno za crkve općine Cerovlje.

Otvorene crkve

Osim ulaska u crkve kroz posjetiteljske ture, pristup freskama može se organizirati i kao sekundaran događaj, primjerice na koncertima, što se nagodinu planira u nekoliko crkava. Svaka će lokalna zajednica, koja se želi priključiti projektu, biti obuhvaćena rutom, a uključit će se i interpretatori i čuvari fresaka, primjerice atelje Harija Vidovića u Roču uz koji se planira otvoriti redovita radionica za pokazne vježbe o tehnici "buon fresco", ali i svi muzeji u Istri te Konzervatorski odjel u Puli. Draguć će biti središte kulturne rute pa će se u Kuću fresaka uvesti posebni info-sadržaji za potrebe Posjetiteljskog centra koji u najvećoj mjeri financira županijski Odjel za turizam.

U Master planu 2015.-2025. među prioritetima u razvoju turističke infrastrukture u Istri upravo je stvaranje sustava interpretacijskih centara za posjetitelje, kao i korištenje kulturnih resursa u podizanju turističke atraktivnosti, daljnje diversifikacije doživljaja i privlačenja većeg broja posjetitelja motiviranih kulturom.

- Istra želi svoju kulturnu baštinu prenijeti na svoje goste, posjetitelje Istre, te stoga činimo napore da osmislimo, stvorimo takve turističke kulturne proizvode koji bi bili pristupačni našim gostima. Ne preteški i presloženi, već jednostavni i lako shvatljivi koncepti. Jedan od takvih sadržaja je Istarska ruta fresaka sa svojim polazištem, Kućom fresaka u Draguću, kaže Nada Prodan Mraković, pročelnica županijskog Odjela za turizam, odakle je i krenula inicijativa za potpisivanje sporazuma između odjela za turizam i kulturu Istarske županije, Općine Cerovlje, Povijesnog i pomorskog muzeja te TZ-a središnje Istre o razvoju ovog kulturno-turističkog proizvoda, neovisnog o ljetnim mjesecima i istarskom priobalju. A fresaka ima na čitavom poluotoku i mogu biti inspiracija za druge proizvode, poput biciklističkog puta, pješačenja po putevima fresaka, uređenja interijera privatnih iznajmljivača na temu fresaka i slično, ističe Prodan-Mraković.

Draguć kao središte

- Kuća fresaka od iznimnog je značaja i za europsku kulturnu baštinu. Prvenstveno zbog njene važnosti u koordiniranju i organizaciji aktivnosti koje pridonose očuvanju srednjovjekovnog zidnog slikarstva, ali i edukaciji i promociji, čime se širi znanje o freskama te podiže svijest o potrebi očuvanja, kaže Emil Daus, načelnik općine Cerovlje, kojoj je Kuća fresaka važna i zbog redovnih okupljanja stručnjaka u Draguću koji skrbe o istarskoj kulturnoj baštini. Daus vjeruje da je i to pomoglo da se crkvica sv. Roka u Draguću uvrsti u višegodišnji program restauracije Hrvatskog restauratorskog zavoda, što bi samo skromnim općinskim novcem bilo jako teško realizirati. (PIŠE Mirjan RIMANIĆ)

Povezane vijesti

• Istarske freske uvrstiti na popis svjetske baštine
• Kuća fresaka turističko-kulturni centar Cerovljanštine
• Istarska kulturna baština i - online!