U Čakavskoj kući u Žminju u organizaciji Čakavskog sabora održana je komemoracija za njegovog dugogodišnjeg predsjednika Aleksu Ladavca preminulog 16. svibnja 2018. Ladavac je, kako je napomenuo glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić, bio istaknuti gospodarstvenik, političar i ugledni kulturni djelatnik koji je kao dugogodišnji predsjednik Čakavskog sabora ostavio neizbrisiv trag u djelovanju ove kulturne institucije koja djeluje kroz niz katedri na čakavskom govornom području. U stvaranju mnogih od njih, ali i njihovom djelovanju Ladavac je dao veliki doprinos. Bez njegova bi zalaganja djelatnost Čakavskog sabora zacijelo bila skromnija.

Ladavac je bio aktivni član Čakavskog sabora od njegova osnivanja, a predsjednik mu je bio od 1998. do 2006., a nakon toga je proglašen počasnim predsjednikom. O velikom Ladavčevom doprinosu djelatnosti Čakavskog sabora govorio je njegov suradnik i u to vrijeme tajnik Čakavskog sabora Ferdinand Tončinić. Podsjetio je kako je Aleksa Ladavac rođen u Bermu kraj Pazina 19. lipnja 1939., kako je u rodnom mjestu završio osnovnu školu, gimnaziju u Pazinu te 1962. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija dolazi u Pazin, a 1971. imenovan je za direktora je poduzeća Učka u Pazinu s najvažnijom zadaćom izgradnje tunela kroz Učku.

Zastupnik u Saboru SR Hrvatske

Tih je godina obnašao vodeće dužnosti u Savezu komunista Hrvatske, od lokalne do državne razine, a od 1973. do 1977. godine bio je zastupnik u Društveno-političkom vijeću Sabora SR Hrvatske. Netom prije dovršetka tunela kroz Učku, 1980. godine, odlazi u Zagreb na dužnost sekretara Republičkog SIZ-a za ceste, od 1986. do 1990. godine član je Izvršnog vijeća Sabora. Nakon osamostaljenja Hrvatske radi u Uredu za koncesije Vlade RH i drugim vladinim službama, a od 1996. do 2011. godine pomoćnik je generalnog direktora tvrtke BINA-Istra. Osnivač je Hrvatske udruge koncesionara na autocestama čiji je kasnije bio i počasni predsjednik, a od 2004. do 2007. godine bio je član ekspertne grupe za promet Europske unije.

Tončinić se osvrnuo na zamisli, aktivnosti i djelatnosti Zvane Črnje utemeljitelja Čakavskog sabora, s kojim je Ladavac blisko surađivao u ostvarenju mnogih projekta i programa, participirajući u razvitku najznačajnije i najuglednije kulturne institucije na čakavskom govornom prostoru i u hrvatskoj kulturi na razne načine i aktivnosti ostavila dubok trag. Tončinić je istaknuo kako u svemu tomu velike zasluge pripadaju upravo Aleksi Ladavcu, stoga je sada, nakon završetka njegova životnog puta vrijeme da se njegovo djelo istraži i na primjeren način valorizira, jer uvjeren je kako njegova biografija zaslužuje trajno sjećanje.

Doprinio povezivanju Istre s Hrvatskom

Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić prisjetio se Ladavca kao gospodarstvenika koji je svojim djelovanjem značajnije doprinio razvoju Pazina i Pazinštine. Najprije u nekim pazinskim poduzećima, a potom na izgradnji tunela Učka i cestogradnji. Ne samo cestama već i na razne druge načine Ladavac je doprinosio povezivanju Istre s Hrvatskom i Hrvatske s Europom, dodao je Krulčić. Iako nije izravno surađivao s Ladavcem, Tomislav Hek, predsjednik uprave Učke-konzalting, koja je iznikla iz poduzeća Učka kojem je Ladavac bio prvi direktor, podsjetio je na veliku ulogu Alekse Ladavca u razvoju cestovne mreže u Istri, a pogotovo u pripremi i počecima gradnje tunela Učka. Christian Santaleza, direktor BINA-Istra Upravljanje i održavanje imao je, kako je rekao, čast poznavati i surađivati s Ladavcem. Dodajući kako je Ladavac uvijek znao dati korisne i vizionarske savjete, a svoje je znanje i veliko stručno iskustvo ugradio u objekte kojima danas gospodari BINA-Istra.

Niknuo u beramskoj antifašističkoj obitelji

Aleksa Ladavac bio je istaknuti član Udruge antifašista Pazinštine i Istre. Njegova privrženost antifašizmu razumljiva je ako se zna da potječe iz ugledne beramske antifašističke obitelji, rekao je Milan Antolović, predsjednik pazinske Udruge antifašista. On je istaknuo da Aleksa Ladavac pripada naraštaju prvih poslijeratnih istarskih intelektualaca i stručnjaka koji su gradili i stvarali pogodno gospodarsko okruženje i time zaustavili val iseljavanja kojim je u to vrijeme bila pogođena Istra.

Ladavac je i nakon odlaska iz Istre, na razne dužnosti u Zagreb uvijek ostao vezan uz Istru kojoj je u svakom trenutku svojim savjetima i vizijama bio spreman pomoći, stoga se razvoj i dosezi Istre kao najrazvijenije regije u Hrvatskoj ne mogu sagledati bez djela Alekse Ladavca. Na kraju komemoracije u žminjskoj Čakavskoj kući, u čijem je uređenju participirao i Ladavac, suradnicima i prijateljima pokojnog oca zahvalio se sin Tomislav s obitelji. (Mirjan RIMANIĆ)

Povezane vijesti

• Aleksa Ladavac (1939.-2018.)