U zadnja dva tjedna primili smo desetak poziva građana iz cijele Istre o masovnim pojavama azijske božje ovčice ili bubamare, mada smo mi znali, već da su se pojavile. Ove bubamare nikako ne smijemo gnječiti jer mogu izazvati alergiju, i to s pomoću hemolimfe koju ispuštaju kad su ugrožene. Posebno su ugroženi astmatičari, a može izazvati i neugodan konjunktivitis, poručuje Nediljko Landeka

Još jedan značajno topliji mjesec od prosjeka je iza nas, a ni prva polovica studenog nimalo nije opravdala ime ovog zadnjeg jesenskog mjeseca. Nimalo ugodan niz mjeseci, od kojih će neki po toplini ući i u povijest, neprekinuto traje još od veljače. Stoga smo ove godine mogli svjedočiti mnogobrojnim učincima aktualnih klimatskih poremećaja na našem području, od šparuga koje su nikle dosta rano i pojavljivale se sporadično još u jesenskoj berbi gljiva, do ponovnog cvjetanja pojedinih voćaka upravo u ovom trenutku, iako su stabla već odavno bez lišća. I dok jednima ovakve, uglavnom konstantne temperature zraka odgovaraju, drugi sa strepnjom pomno promatraju prirodu oko sebe i pitaju se kakve će biti posljedice. 

Pčele troše više hrane 

Jedan od takvih primjera su i pčele koje su već dobrano trebale završiti sa pašom i još u prošlom mjesecu unutar košnice formirati klupko. U studenom pčele polako počinju svoj "zimski san". Ove faze životnog ciklusa pčela događaju se na temperaturama zraka između 9 i 12 stupnjeva Celzija, međutim, s obzirom da se temperature zraka u Istri i dalje kreću između 13 i 18 stupnjeva Celzija, pčelice još uvijek lete uokolo i pasu ukoliko naiđu na cvijet i pelud. Mladi se pčelari s razlogom pribojavaju što će se dogoditi ukoliko ovih dana doslovce preko noći naglo zahladi.

- Istina je, još uvijek možemo vidjeti pčele napolju, iako bi već sada trebale mirovati, sve negdje do konca siječnja. No, ne vjerujem da i dalje pasu jer nema baš previše hrane, osim nešto malo cvjetova ružmarina i još poneke biljke. Postoji realna bojazan što će biti ukoliko naglo zahladi, ali pčele će to na vrijeme osjetiti, vratiti se u košnicu i formirati klupko. Jedino ako dođe do naglog zahladnjenja, a u blizini nema tog klupka, pčele mogu i umrijeti. Mislim da će se ipak na vrijeme povući u košnicu. Ono što nam je sada zaista realan problem je ta činjenica da su još uvijek aktivne i troše puno više hrane nego što je uobičajeno, jer kada stegne prava zima, roj svede svoje aktivnosti na minimum i praktički hibernira cijelu zimu. Zato je sada vrlo bitno da svaki pčelar svojoj košnici ostavi dovoljno meda, u primorju je to između 10 i 12 kilograma, a u unutrašnjosti i do 20, a ukoliko bude trebalo, valja ih nadohranjivati pogačom, poručio je Nikola Bičanić, predsjednik Udruge pčelara Pula.

Dakle, realne opasnosti za marljive pčelice nema, barem ne u vidu naglog zahlađenja. Što ne znači da pčelare ipak ne more neke brige u vezi njihovih košnica. Oni, naime, zajedno sa stručnjacima raznih profila, pomno prate zbivanja u našem neposrednom susjedstvu kao i u našoj zemlji, a meta na kojoj neprestano drže nišan zaista je zastrašujuća. I zove se azijski ili japanski divovski stršljen. 

(Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti

• Uz neku od ovih biljaka otjerat ćete komarce
• Bez vode nema ni komaraca!
• Djelatnici na terenu obavit će tretmane larvicidima