(Snimio Branko Biočić)
Gradsko vijeće Labina dobilo je na 14. sjednici novog drugog dopredsjednika Vijeća iz redova oporbe. Umjesto Federike Mohorović Čekada (IDS), koja je svoj mandat stavila u mirovanje, izabran je njezin stranački kolega Dean Nestorović.
Dean Nestorović (Snimio Branko Biočić)
Vijeće je donijelo i Prijedlog proračuna za 2027. godinu, koji je obrazložila gradska pročelnica za financije i proračun Iva Golja Bartolić. Istaknula je da je proračun uravnotežen. Prihodi i primici, zajedno s viškom prihoda iz prethodne godine, planirani su u iznosu od 37,376 milijuna eura, što je za 10,32 posto više od ovogodišnjeg proračuna. Prihodi od poslovanja čine 97,33 posto ukupnih prihoda i veći su za 10,96 posto u odnosu na ovu godinu, a planirani prihodi od poreza veći su za 4,14 posto.
Rashodi i izdaci planirani su u istom iznosu. Od toga rashodi poslovanja iznose 28.644.032 eura i veći su za 12,54 posto, rashodi za nefinancijsku imovinu iznose 7.643.566 eura i veći su za 4,15 posto, dok je nešto više od milijun eura planirano za rashode za financijsku imovinu i otplatu kredita.
Značajni projekti u 2027. godini su obnova i prenamjena velikog rudarskog kupatila u sklopu kompleksa Pijacal u prostor namijenjen kreativnim i informacijskim tehnologijama, za što je planirano 3,1 milijun eura. Za rekonstrukciju i obnovu bivše škole Ripenda te njezino pretvaranje u Centar pčelarstva i apiterapije planirano je 1,2 milijuna eura, za prekogranični projekt rudarske baštine nešto više od milijun eura, za Park Kature 640 tisuća eura, za projekt Smart Guard 545 tisuća eura, za Park Pineta 398 tisuća eura, a za Maritimni muzej Rabac 180 tisuća eura. Tu su i neki manji, ali za građane ne manje važni projekti, vrijedni od 12 do 250 tisuća eura.
Prihvaćeni su i prijedlozi pratećih programa pa je tako za Program pripreme i građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i građevina javne namjene u idućoj godini planirano 7,3 milijuna eura, za održavanje komunalne infrastrukture 2,9 milijuna eura, za jačanje gospodarstva 167 tisuća eura, za Socijalni program nešto više od milijun eura, za kulturu 218.500 eura, a za sport 490 tisuća eura.
Mladen Bastijanić iz Možemo smatra da je ovakav proračun neprihvatljiv, da nije razvojan ni stimulativan te da treba sadržavati prioritete. Kao primjer istaknuo je školu u Vinežu, koja nema dvoranu, ispred Parka Kature.
Mladen Bastijanić (Snimio Branko Biočić)
Nansi Tireli iz Hrvatske stranke umirovljenika pohvalila je pročelnicu i stručne službe za izlaganje i izradu prijedloga proračuna. Istaknula je da na papiru sve lijepo izgleda, ali da, kada se vidi odakle dolazi novac i na što se troši, proračun nije razvojan jer od ukupno 37 milijuna čak 29 milijuna eura ide na redovno funkcioniranje sustava. Dodala je da Grad bez vanjskih sredstava i pomoći ne bi funkcionirao.
Odgovorio im je gradonačelnik Donald Blašković, koji je rekao da su važna ulaganja u sve škole, mlade i obrazovanje, ali isto tako i u ceste, parkirališta, javnu rasvjetu i komunalnu infrastrukturu. Istaknuo je da se ni od čega nije odustalo, već će sve doći na red malo-pomalo jer Grad sitnim koracima ide naprijed.
Donald Blašković (Snimio Branko Biočić)
Amandmani na prijedlog proračuna mogu se podnijeti do 24. studenoga u 12 sati.
Vijećnici su, na temelju prijedloga i obrazloženja Nataše Višković, pročelnice Upravnog odjela za infrastrukturu, investicije i imovinu, donijeli i nove odluke o povećanju poreza na nekretnine i vrijednosti boda komunalne naknade, koja će porasti za čak 66,7 posto, dok se porez na nekretnine povećava za 28 posto, na najvišu zakonom dopuštenu razinu.
Dosadašnja vrijednost boda komunalne naknade od 0,06 eura po četvornome metru mjesečno povećava se na 0,10 eura, odnosno za 66,7 posto. Na godišnjoj razini vrijednost boda raste s 0,72 na 1,20 eura po četvornome metru. Za prostor površine 100 četvornih metara to znači povećanje vrijednosti boda sa šest na deset eura mjesečno, odnosno sa 72 na 120 eura godišnje. Razlika je 48 eura godišnje.
Pritom treba naglasiti da konačan iznos komunalne naknade ovisi i o drugim propisanim koeficijentima, no uz nepromijenjene ostale elemente obračuna povećanje će iznositi jednakih 66,7 posto. Sadašnja vrijednost boda primjenjuje se od početka 2024. godine, a nova bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Grad se u obrazloženju pozvao na zakonske odredbe prema kojima se vrijednost boda određuje na temelju procijenjenih troškova održavanja komunalne infrastrukture, no detaljna kalkulacija povećanja i očekivani dodatni prihodi nisu navedeni.
Porez na nekretnine povećan je sa sadašnjih 6,25 na osam eura po četvornome metru korisne površine godišnje. Riječ je o povećanju od 28 posto, pri čemu je osam eura najviša stopa koju dopušta Zakon o lokalnim porezima. Za nekretninu od 60 četvornih metara koja podliježe oporezivanju godišnji porez tako raste s 375 na 480 eura, odnosno za 105 eura. Za nekretninu od 100 četvornih metara povećanje iznosi 175 eura godišnje, sa 625 na 800 eura.
Porez se ne odnosi na nekretnine koje služe stalnom stanovanju, kao ni na one koje se iznajmljuju za dugoročno stanovanje uz ispunjavanje zakonskih uvjeta te na druge zakonom predviđene slučajeve oslobođenja.
Nansi Tireli rekla je kako Labin postaje najskuplji grad u Istri te da je to izravan udar na standard građana. Istaknula je da se građanima uzima 1,6 milijuna eura i da je riječ o dvostrukom oporezivanju kroz komunalnu naknadu i porez na nekretnine, čime se čini dugoročna šteta za Grad i obeshrabruju investitori.
Bastijanić je dodao da je povećanje maksimalno, da obrazloženje ne drži vodu i da građani nemaju ništa od toga što se lokalna vlast hvali da je proračun najveći u povijesti.
Gradonačelnik Blašković odgovorio im je da ovakve odluke nisu popularne, ali da zahtijevaju odgovornost gradske uprave i zadržavanje kvalitetne komunalne usluge na sadašnjoj razini jer je posljednje povećanje komunalne naknade bilo 2015. godine. Da se ostalo na prošlogodišnjoj razini, nedostajalo bi 300 tisuća eura za održavanje sportskih objekata, što se financira iz komunalne naknade, rekao je Blašković. Poručio je vijećnicima da se prije istupa bolje informiraju jer Labin nije najskuplji u Istri te da nema govora o dvostrukom oporezivanju.
Objasnio je kako tijekom savjetovanja, koje je trajalo mjesec dana, nije pristigla nijedna primjedba te da iznajmljivači koji već plaćaju komunalnu naknadu ne plaćaju porez na nekretnine. Cilj je poreza da se nekretnine koje su prazne daju u dugoročni najam, rekao je gradonačelnik.
Vijećnici su saslušali informaciju o stanju sigurnosti na području Grada za prošlu godinu, koju je podnijela Đeni Bučić, zapovjednica Policijske postaje Labin. Broj kaznenih djela povećan je za četiri posto, broj prekršaja iz područja javnog reda i mira za 18,52 posto, a povećan je i broj prekršaja iz ostalih zakona. Broj požara povećan je za 20 posto, dok je broj prometnih nesreća smanjen za 20,27 posto.
Đeni Bučić (Snimio Branko Biočić)
Evidentirana su i 104 kaznena djela iz područja kriminaliteta, što je četiri više nego godinu dana ranije, a riješena su 83 ili 79,81 posto. Najbrojnija su bila teška krađa i krađa, a iz domene droga zabilježeno je 18 kaznenih djela, dok su godinu ranije bila svega tri. Povećanje je obrazloženo pojačanim aktivnostima policije.
Zabilježeno je i jedno kazneno djelo gospodarskog kriminaliteta, tri iz domene kibernetike te 19 iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji, dok ih je godinu dana ranije bilo 12. Iz domene kriminaliteta u prometu zabilježena su četiri kaznena djela.
Stanje sigurnosti ocijenjeno je zadovoljavajućim s obzirom na to da nisu zabilježeni događaji koji bi bitno narušili sigurnost građana i imovine.
Bastijanić je imao primjedbu na odnos policije prema prosvjednicima i na ponašanje jednog konkretnog policajca, a Tireli je izvješće ocijenila suhoparnim, bez konkretnih podataka o tome o kojim je kategorijama građana riječ.
Bučić je odgovorila da je zadaća policije osiguranje sudionika prosvjeda i reguliranje protočnosti prometa te da policija postupa po svakoj dojavi i provodi izvide, a primjedbe na njezin rad mogu se poslati Policijskoj upravi istarskoj.
Vijećnici su donijeli i odluku o privremenoj zabrani zemljanih radova i radova na konstrukciji građevina u srpnju i kolovozu iduće godine.
Donesena je i odluka o davanju suglasnosti na zaduživanje komunalnog poduzeća „1. maj” u visini od 400 tisuća eura kod Istarske kreditne banke Umag radi sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Cere.
Na kraju sjednice odobren je Program rada Savjeta mladih.