Sanja Barić (Press)
Može li priroda imati vlastita prava i može li rijeka, šuma ili neki drugi ekosustav biti priznat kao pravni subjekt? O tim će pitanjima u četvrtak, 22. listopada, u 19 sati u Premanturi govoriti Sanja Barić, profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na predavanju pod nazivom "Transformacija antropocentrične pravne paradigme".
Predavanje organiziraju udruga u kulturi Fenoliga i Javna ustanova Kamenjak, a održat će se u prostoru "Škole" na placi u Premanturi. Ulaz je slobodan.
U središtu predavanja bit će promjena načina na koji pravo pristupa zaštiti prirode. Tradicionalni, antropocentrični pristup polazi od zaštite okoliša ponajprije zbog njegove važnosti za čovjeka, dok ekocentrični pristup prirodi priznaje vlastitu vrijednost, neovisno o ljudskim interesima.
Barić će objasniti teorijske temelje i kritike takvog pristupa te razliku između ljudskog prava na zdrav okoliš i mogućnosti da priroda sama dobije status pravnog subjekta. Na primjerima Novog Zelanda, Ekvadora, Bolivije, Kanade i španjolske lagune Mar Menor predstavit će različite modele pravnog priznavanja prirodnih cjelina, uključujući pitanja njihova zastupanja pred institucijama i sudovima.
Poseban dio predavanja bit će posvećen međunarodnom i europskom pravnom okviru zaštite okoliša, očuvanja bioraznolikosti i obnove ekosustava, uz osvrt na načelo predostrožnosti i odgovornost prema budućim generacijama.
Razmotrit će se i hrvatski ustavni i zakonski okvir, osobito razlika između propisanih jamstava zaštite okoliša i njihove provedbe u praksi. Među problemima koji će biti obrađeni ističu se nedostatan nadzor, dugotrajnost okolišnih postupaka i ograničene mogućnosti sudjelovanja javnosti u donošenju odluka.
Jedno od ključnih pitanja bit će može li priznavanje prava prirode doista pridonijeti njezinoj učinkovitijoj zaštiti ili su za stvarne promjene presudniji djelotvoran rad institucija, dostupnost pravosuđa, jasni pravni standardi i odgovornost za sprječavanje štete.
Sanja Barić redovita je profesorica u trajnom izboru i predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje obnaša i dužnost vršiteljice dužnosti predstojnice Zavoda za demokraciju, socijalnu pravdu i održivi razvoj.
Gostujuća je profesorica na Sveučilištu u Trstu, a predavala je i na Sveučilištu Vermont u SAD-u te Sveučilištu u Osijeku. Magistrirala je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, uz akreditaciju University of New York, a doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu.
Tijekom akademske karijere obnašala je dužnost prorektorice Sveučilišta u Rijeci te je u tri mandata bila vanjska članica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Trenutačno je članica Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Republike Hrvatske te zamjenska članica Venecijanske komisije u ime Hrvatske, u drugom mandatu.
Autorica je više od 60 znanstvenih članaka, dviju knjiga i dvaju priručnika, a njezina područja znanstvenog interesa obuhvaćaju komparativno ustavno pravo, antidiskriminacijsko pravo, pravo neprofitnih organizacija i pravo zaštite životinja.