"Recept za katastrofu"
Inicijativa: U Kaštijunu odloženo 30.000 bala i tisuće tona željeza, sve curi u podzemlje
(Snimila Jelena Milović)
U ŽCGO Kaštijun trenutno je nepropisno odloženo 30.000 bala goriva iz otpada i 14.000 tona željezne frakcije na zemljanoj površini, bez vodonepropusnih barijera od kiše pa sve odlazi u podzemne vode, upozoravaju iz inicijative "Čist zrak, duga ljubav" i traže raspravu o budućnosti tog centra.
Istarska županija prihvatila je prijedlog građanske inicijative o održavanju tematske sjednice Županijske skupštine polovicom listopada o stanju, upravljanju i budućnosti Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Inicijativa "Čist zrak, duga ljubav" godinama upozorava na štetu koju centar ima na život i zdravlje ljudi tog kraja.
Foto Milivoj Mijošek
Zahtjev za tematsku raspravu upućen je nakon prosvjeda ispred Kaštijuna prošloga vikenda, na kojem je upozoreno na neugodne mirise koji otežavaju život stanovnicima, a od Grada Pule i Istarske županije kao vlasnika Kaštijuna traže zatvaranje Centra i izgradnju novog sustava za gospodarenje otpadom.
Zdravstvena, ekološka i poslovna šteta
Član inicijative Bojan Blagonić upozorava na zdravstvenu, ekološku i poslovnu štetu koju Kaštijun čini stanovnicima tog dijela Istre. Ocjenjuje kako je Centar unazadio taj kraj i spriječio njegov daljnji razvoj, pa i opstanak najzastupljenijih djelatnosti.
Foto Jelena Milović
"Tražimo da nas Kaštijun momentalno prestane trovati i zagađivati zrak u našim mjestima. Uz zagađenje zraka koje je neupitno, djelatnost kojom se centar bavi u potpunoj je suprotnosti s djelatnostima koje su primarne u mjestima krajnjeg juga Istre, a to su uslužne, prvenstveno turističke djelatnosti", kaže Blagonić u razgovoru za Hinu.
"Ukoliko gledamo posljedice na okolna mjesta, prirodu i mještane, glavna pogreška bila je smjestiti centar na brdo, na 56 metara nadmorske visine iznad naših mjesta, te na skučenom prostoru kraja poluotoka", govori Blagonić i ocjenjuje kako u slučaju Kaštinuja nisu uzeti u obzir ni struka ni zdravi razum.
Velika količina nepropisno odloženog otpada
Ističe kako Kaštijun primjenjuje jedan način kompostiranja, tj. odlaganje biološke frakcije otpada na ogromnu vanjsku površinu.
Foto Jelena Milović
"Govorimo o bazenima od nekoliko hektara površine koji u periodu od pet godina postaju planine. Jedna takva je već nastala i u njoj je deponirano skoro 300.000 tona otpada.
Takav proces neminovno uključuje enormne emisije u zrak, a uz nadmorsku visinu na kojoj se centar nalazi, te vjetrove koji prvenstveno i najsnažnije pušu u smjeru okolnih mjesta. To je pravi recept za katastrofu", smara Blagonić.
Odgovornost za takvo stanje snose vlasnici Kaštijuna Grad Pula i Istarska županija koji, ističe, nemaju snage zajedno i u sinergiji upravljati centrom.
Nakon njih tu su gradonačelnici istarskih gradova i načelnici općina, prvenstveno onih u čijim sredinama prevladava turizam kao osnovna gospodarska grana, jer se iz njih donosi neodgovarajući otpad s prevelikim postotkom hrane.
Gomila bala, tisuće tona željezne frakcije
Blagonić navodi da Kaštijun trenutno ima nepropisno odloženo više od 30.000 bala goriva iz otpada, te oko 14.000 tona željezne frakcije na zemljanoj površini, bez vodonepropusnih barijera i okolnih kanala sa zdencima za oborinsku vodu.
Foto Jelena Milović
"Sva kiša koja godišnje padne na ovaj nelegalno odložen otpad ide u zemlju i podzemne vode, a upravo u neposrednoj blizini Kaštijuna su stotine hektara poljoprivrednog zemljišta", navodi Blagonić i pita postoji li bolji argument za to da se da se pod hitno analiziraju površinske i podzemne vode oko Centra.
Kaštijun je, ističe, nepopravljiv i jedino rješenje je njegovo zatvaranje na ovoj lokaciji. Pritom je prethodno potrebna gradnja novog, modernog centra, s novom tehnologijom po uzoru na slične koji se već grade u Hrvatskoj, kao primjerice u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
