Ako želimo kvalitetan sport, moramo ulagati u ljude: U Istri u četiri godine educirano 382 trenera i trenerica

Kvaliteta rada s djecom i mladim sportašima uvelike ovisi o znanju i kompetencijama trenera. Upravo je zato Sportska zajednica Istarske županije posljednjih godina velik dio aktivnosti usmjerila na njihovo obrazovanje i stručno usavršavanje. Kroz Fond za sport, iniciranog od strane istarskog župana Borisa Miletića, a koji se provodi četvrtu godinu, do sada su financirane edukacije za 382 trenera i trenerice, a taj će broj do kraja aktualnog ciklusa biti i veći. Prema podacima kojima raspolaže Sportska zajednica Istarske županije, u Istri je aktivno oko 1.200 trenera, što znači da je kroz ovaj program dosad educirana približno trećina trenerskog kadra.

(Istarska županija)

- U četiri godine provedbe pokazalo se da za ovakvim oblikom edukacije postoji velik interes. Najvažnije je da treneri stečena znanja mogu primijeniti u svakodnevnom radu, čime podižemo kvalitetu rada s djecom i sportašima. Do kraja aktualnog ciklusa očekujemo da će edukacijom biti obuhvaćeno oko 450 trenera, kaže predsjednik Sportske zajednice Istarske županije Mladen Pavićević, koji ističe da su povratne informacije trenera i strukovnih saveza vrlo pozitivne. Edukacije se provode kroz sportske škole i različite oblike stručnog usavršavanja, a trenerima se omogućuje i izravan kontakt s predavačima.

- Oni kažu da su kroz sportske škole i predavanja podigli razinu svog znanja. To je najvažnije jer se stečeno znanje može odmah primijeniti u svakodnevnom radu s djecom, objašnjava Pavićević.

Kao dodatnu ovogodišnju novinu, Pavićević ističe program financiranja plaća županijskih trenera u pojedinim sportovima, zahvaljujući sredstvima koja je osigurala Istarska županija. Trenutačno je u program uključeno 11 županijskih trenera, čije plaće refundira Sportska zajednica, a namjera je u narednim godinama financiranjem obuhvatiti još veći broj trenera. Njihova je zadaća koordinirati rad ostalih trenera u pojedinom sportu na razini cijele županije. Sportska zajednica dodatno organizira stručne panele i radionice, četiri do pet puta godišnje, na kojima gostuju stručnjaci iz različitih područja sporta. Jedan od predavača ove godine je dr. sc. Pero Kuterovac, profesor kineziologije i kondicijski trener hrvatskih reprezentacija.

- Treneri koji su prošli edukaciju kroz Fond za sport dolaze i na te radionice. Primjećujem da postavljaju vrlo konkretna i stručna pitanja. To pokazuje da ih zanimaju stvari koje mogu primijeniti u svom radu. Predavači im odgovaraju, a nakon radionica ostaje mogućnost izravnog kontakta i daljnje komunikacije, kaže Pavićević. Naglašava da završeno formalno obrazovanje nije kraj stručnog razvoja.

- Ako je trener četiri godine studirao i završio određeno obrazovanje, to ne znači da sada zna sve. Sport se razvija iz dana u dan. Uvode se nova znanstvena dostignuća, mijenjaju se načini treninga, prehrane i rada sa sportašima. Upravo zato trenerima treba omogućiti stalno usavršavanje kako bi mogli pratiti razvoj sporta i nova znanja prenositi sportašima. Rad s mlađim uzrastima područje je u kojem je stručnost trenera posebno važna. U prošlosti su mnogi treneri u sport ulazili s velikim entuzijazmom, ali bez dovoljno osnovnog znanja o metodici treninga, fizičkoj pripremi i specifičnostima različitih dobnih skupina. Ne može se na isti način raditi sa svakim djetetom. Djeca se razlikuju po biološkom razvoju, sposobnostima i tempu sazrijevanja i trener to mora znati prepoznati, smatra Pavićević.

- Kada radite s djecom, morate znati kako ih pripremati i kako dozirati opterećenje. Pogrešan način treniranja može imati ozbiljne posljedice. Zato je stručnost trenera toliko važna, kaže Pavićević. Iako je broj educiranih trenera mjerljiv, Sportska zajednica zasad nema sustav kojim bi se precizno utvrdilo koliko je edukacija utjecala na njihov rad i sportske rezultate.

Pavićević objašnjava da bi za takvu procjenu trebalo usporediti razinu znanja trenera prije i nakon edukacije. Dio učinka moguće je pratiti kroz rezultate klubova i sportaša, no takav pristup ne daje potpunu sliku. Zato se razmatra uvođenje anketa i sustavnijeg praćenja kako bi se u budućnosti konkretnije mogli procijeniti učinci edukacije. Upravo bi takvom sustavnom pristupu trebao pridonijeti novi projekt SportMind, koji će uskoro zajednički javno predstaviti Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Sportska zajednica Istarske županije. Cilj je znanstveno pratiti kako bavljenje sportom utječe na razvoj djece te utvrditi kada i zbog čega dolazi do odustajanja od sporta. Dobiveni rezultati trebali bi poslužiti za izradu konkretnih smjernica namijenjenih trenerima, ali i roditeljima. Upravo roditelje Pavićević smatra važnom karikom jer se, kako ističe, poruke o važnosti sporta prečesto upućuju ljudima koji su već uključeni u sportski sustav. Roditeljima se želi približiti šira vrijednost bavljenja sportom, koja se ne svodi samo na postizanje vrhunskih rezultata.

- Moj smisao sudjelovanja u sportu je da se što više djece do 18. godine bavi sportom. Ako je netko kvalitetan i ima potencijal, otići će prema vrhunskom sportu. Ako nije, stekao je prijatelje, razvija zdrave navike, ima kvalitetno društvo i sutra se može rekreativno baviti sportom koji je zavolio, kaže Pavićević.

Dodaje da talent čini samo jedan dio sportske priče, dok bavljenje sportom kod djece razvija upornost, disciplinu i druge osobine važne tijekom cijelog života. U tom kontekstu važnu ulogu imaju i stručni treneri. Pavićević primjećuje da posljednjih godina ponovno raste interes profesora tjelesne i zdravstvene kulture za rad u sportskim klubovima. Dio njih ranije je napustio klubove zbog nedostatka sredstava, a njihov povratak smatra važnim za podizanje kvalitete rada s djecom. Istodobno, jedan od problema ostaje mogućnost profesionalnog rada isključivo u sportu. Mnogi treneri rade dodatne poslove, primjerice u teretanama ili privatnim dvoranama, što dodatno otežava zadržavanje kvalitetnog stručnog kadra u klubovima.

Klubovima nedostaju novac i stabilni sponzori

Jedinice lokalne samouprave, objašnjava Pavićević, mogu osigurati temeljna sredstva za rad klubova, dok se kroz ulaganja u infrastrukturu također izravno ulaže u sport. No za ozbiljniji razvoj, posebice za uključivanje većeg broja djece i mladih, potrebna su dodatna sredstva. Tu vidi veliku ulogu gospodarstva koje, smatra, još nije dovoljno uključeno u sustav financiranja sporta.

- Gospodarstvo je svugdje snaga koja može dodati onoliko novca koliko je klubovima na kraju potrebno. Mi imamo sponzore koji pomognu, ali rijetko koji klub može reći da ima kvalitetnog i trajnog sponzora koji će ga pratiti godinama, kaže Pavićević.

Kao primjer navodi razdoblje kada su pojedine banke bile snažno povezane sa sportom i financirale klubove koji su ostvarivali zapažene rezultate. Spominje pritom Istarsku banku i klub koji je bio među najboljima u Hrvatskoj i regiji, ističući da danas nedostatak takvih stabilnih sponzora utječe i na kvalitetu klubova i na njihove mogućnosti širenja programa i uključivanja većeg broja djece. Istarski sport, smatra Pavićević, ima velik potencijal, ali mu nedostaju kontinuitet u financiranju i snažnija povezanost s gospodarstvom. Osim nekoliko nogometnih i rukometnih klubova, Istra nema mnogo klubova u najvišem rangu natjecanja, dok se u manjim sredinama njihov rad još uvijek u velikoj mjeri oslanja na entuzijazam pojedinaca. Posebno zahtjevnim smatra ekipne sportove, koji traže velik broj djece, više dobnih kategorija, ekipa i trenera, zbog čega su i njihove financijske potrebe znatno veće.

(Istarska županija)

Osam kombija tek je početak

Jedna od mjera kojom Sportska zajednica Istarske županije pokušava pomoći klubovima je nabava kombi vozila za prijevoz sportaša. Riječ je o važnom trošku za klubove, posebice kada se uzme u obzir da hrvatska sportska natjecanja često podrazumijevaju putovanja na velike udaljenosti. Pavićević navodi da je Istarska županija osigurala sredstva za pet kombija, dok se kroz model Sportske zajednice došlo do ukupno osam novih vozila. Uz jedno ranije nabavljeno vozilo, klubovima će tako biti na raspolaganju ukupno devet kombija. Cilj, ističe, nije osigurati vozilo svakom klubu, što nije ni moguće, nego pokrenuti model u koji bi se s vremenom mogli uključiti i gradovi i općine. Putovanja na natjecanja klubovima predstavljaju velik financijski izdatak jer, osim goriva i samog prijevoza sportaša, nerijetko uključuju i troškove smještaja i održavanja vozila.

- Ako se natječeš u Dubrovniku, moraš krenuti iz Istre, putovati tamo i natrag, a često je potrebno i prespavati. Ako klub ima svoje vozilo, netko ga mora održavati i voziti. Danas to često rade treneri ili roditelji, što nosi i određene rizike, kaže Pavićević. Vlastita vozila posebno su važna za sportove poput veslanja i jedrenja, u kojima je potrebno prevoziti i opremu. Pavićević očekuje da će se nakon pokretanja inicijative u nabavu vozila postupno uključivati i gradovi i općine te da će se s vremenom pokazati koji je model najprimjereniji.

Sportski centar Istre

Jedan od dugoročnih ciljeva je stvaranje svojevrsnog nacionalnog sportskog centra u Istri, koji bi tijekom cijele godine mogao služiti za pripreme sportaša. Ideja je ondje osigurati osnovne uvjete potrebne sportašima te razviti centar prvenstveno namijenjen sportovima na vodi, ali i drugim aktivnostima. Prostor bi se mogao koristiti za bazične pripreme, trčanje, veslanje, jedrenje, plivanje i druge sportske sadržaje. Za realizaciju takvog projekta potrebno je riješiti pitanje pomorskog dobra te osigurati interes i uključivanje države i drugih partnera. Pavićević ističe i važnost daljnjeg razvoja sportskih manifestacija u Istri. Smatra da već postoje manifestacije koje su godinama građene i koje imaju kvalitetu i tradiciju, zbog čega ih treba dodatno programski i financijski podržavati. Pritom je, naglašava, važno pratiti i na koji se način uložena sredstva vraćaju sportu.

Za dugoročni razvoj sporta, smatra Pavićević, nije dovoljno samo povećavati javna sredstva, već je potrebno izgraditi sustav s jasno definiranim programima i potrebama te snažnije povezati sport s gospodarstvom. Klubovi i sportske zajednice pritom moraju znati konkretno predstaviti svoje potrebe potencijalnim sponzorima, ali i jasno pokazati što gospodarstvo dobiva ulaganjem u sport.

Sportska zajednica Istarske županije ove godine obilježava i 30 godina djelovanja, a jedan od koraka u jačanju njezine prepoznatljivosti bilo je i stvaranje vlastitog vizualnog identiteta. Izrađeni logotip predstavlja Istru, sport i aktivnosti koje Zajednica provodi. Pavićević naglašava da se sustav mora razvijati planski i profesionalno, uz jasno definirane ciljeve i svrhu pojedinih aktivnosti. Takav pristup, smatra, mogao bi olakšati i buduću suradnju sa sponzorima. Gospodarstvu treba pokazati da ulaganje u sport nije samo oblik promocije, nego i ulaganje u djecu i mlade koji kroz sport razvijaju radne navike, otpornost na stres, disciplinu i sposobnost timskog rada. Upravo povezivanje sporta, gospodarstva, obrazovanja i lokalne zajednice vidi kao jedan od temelja daljnjeg razvoja istarskog sporta.

Više ulaganja u ljude, a manje administracije

Predsjednik Sportske zajednice Pavićević kaže da bi Sportska zajednica Istarske županije u budućnosti trebala imati veću ulogu u razvoju sporta, a manje se baviti administriranjem sredstava. Cilj je više koristiti znanstvene metode, pratiti rezultate i razvijati programe koji će dugoročno pridonijeti kvaliteti sporta u Istri. Važnim smatra i pitanje sportske infrastrukture, u čiju izgradnju i održavanje gradovi ulažu značajna sredstva. Prema njegovu mišljenju, troškove održavanja bazena, dvorana i drugih sportskih objekata trebalo bi odvojiti od sredstava namijenjenih sportskim programima, čime bi više novca ostalo za trenere, sportaše i rad s djecom.

- Ako želimo kvalitetan sport, moramo ulagati u ljude. A ako želimo zdravo društvo, moramo omogućiti da se što više djece bavi sportom. Dva sata tjelesnog odgoja tjedno je premalo. Današnji način života zahtijeva da se društvo više pobrine za tjelesnu aktivnost djece. Nekada su djeca više vremena provodila vani, nije bilo računala i drugih sadržaja koji ih danas zadržavaju kod kuće. Najvažnije je da djeca kroz sport dobiju zdravlje, prijatelje, navike i iskustvo koje će nositi sa sobom cijeli život, zaključuje Pavićević.

Rast proračuna

Proračun Sportske zajednice Istarske županije u posljednjih je nekoliko godina višestruko povećan. S nekadašnjih približno 300 do 350 tisuća eura godišnje, odnosno oko 270 tisuća eura u razdoblju pandemije, danas je narastao na više od 1,8 milijuna eura. Predsjednik Sportske zajednice Istarske županije Mladen Pavićević ističe da takav rast nije posljedica samo povećanja raspoloživih sredstava, već prije svega činjenice da su potrebe istarskog sporta daleko veće nego što se ranije moglo financirati.

- Potrebe istarskog sporta bile su bitno veće nego što smo mi inicijalno imali sredstava. Nekada smo dobivali oko 300 tisuća eura, a u vrijeme korone i oko 270 tisuća. Koliko smo dobivali, toliko smo i trošili, ali to nije bilo dovoljno za sve ono što smo željeli napraviti, kaže Pavićević.

Danas, dodaje, prostora za ulaganja ima mnogo više, od stipendija sportaša i edukacije trenera do nabave sportske opreme i razvoja programa kojima bi se dugoročno podigla kvaliteta sporta u Istri.

Od stipendija do opreme koja ostaje klubovima

Jedan od programa koji se godinama financira je stipendiranje sportaša. Dok su se ranije stipendije odnosile prvenstveno na sportaše viših kategorija, uključivanjem države u sustav stipendiranja otvorio se prostor da Sportska zajednica Istarske županije sredstva usmjeri i prema mlađim sportašima.

- Kada je Ministarstvo odlučilo financirati stipendije za prve, druge i treće kategorije, mi smo zadržali taj dio, ali smo uveli stipendije za četvrtu, petu i šestu kategoriju. To su još mlađi sportaši za koje očekujemo da bi u budućnosti mogli ostvariti dobre rezultate, objašnjava Pavićević. Istodobno se sve više ulaže u sportsku opremu. Dio sredstava dolazi od Ministarstva turizma i sporta, a dio iz proračuna Istarske županije. Sportska zajednica pritom želi da se novac ne troši samo na potrošni materijal, nego na opremu koja će klubovima i savezima služiti godinama. Nabavljena je tako oprema za različite sportove, od bacačkih disciplina i skokova u atletici do opreme za plivanje i elektroničkih sustava potrebnih za organizaciju natjecanja.

- Nama je bilo bitno da strukovni savezi iskažu potrebe za opremom koja će trajati. Ne želimo samo kupiti nešto što će se potrošiti za godinu dana, nego nabaviti opremu koja će omogućiti da se natjecanja mogu organizirati na kvalitetnoj razini, kaže Pavićević.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• IRENA provodi sedam EU projekata ukupne vrijednosti više sedam milijuna kuna
• MARKO PALIAGA, GRADONAČELNIK ROVINJA: Nismo u korist turizma zanemarili naše žitelje i najvrjednije resurse, a tako će biti i ubuduće
• Anja Ademi, pročelnica za komunalni sustav, o kapitalnim ulaganjima u Puli. Ovo su najvažnija