Završetak obnove Aleje glagoljaša, jednog od kapitalnih projekta Čakavskog sabora i najznačajnijeg spomeničkog kompleksa posvećenog hrvatskom glagoljaštvu, svečano je obilježen u organizaciji Čakavskog sabora uz podršku Istarske županije. Vrpcu su na vratima spomen obilježja Uspon Istarskog razvoda, simbolično prerezali predsjednik Čakavskoga sabora akademik Robert Matijašić, istarski župan Boris Miletić i gradonačelnik Damir Kajin. Sredstva za obnovu u visini od 46.203 eura osigurala je Istarska županija, projekt potpisuje Kapitel, a izvedbu Impostus, dok je Bina Istra dala doprinos izradom informativnog panoa.

Spomenik otporu i slobodi

Aleja glagoljaša nastajala je od 1977. do 1984. godine, njezin je idejni začetnik Zvane Črnja, idejni projekt osmislio je akademik Josip Bratulić, a u kamenu ga je oblikovao kipar Želimir Janeš. Na putu od Roča do Huma niže se jedanaest spomen obilježja koja prikazuju razvoj slavenske i hrvatske pismenosti: od Ćirila i Metoda te njihova učenika Klimenta Ohridskoga, preko srednjovjekovnih glagoljskih natpisa, Hrvatskoga lucidara i Istarskoga razvoda, do žakna Jurja i prve hrvatske tiskane knjige. Aleja glagoljaša završava Spomenikom otporu i slobodi te Vratima Huma, istaknuo je glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić, ujedno voditelj programa.

Uspon Istarskog razvoda (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Svako od tih obilježja zasebna je stranica velike kamene knjige. Zajedno svjedoče o glagoljici kao pismu koje se u Istri stoljećima upotrebljavalo u bogoslužju, pravnim poslovima, književnosti i svakodnevnom životu, naglasio je Šiklić, te poručio "neka obnovljena Aleja glagoljaša i u desetljećima pred nama ostane živo mjesto susreta s našom slavnom prošlošću, pismenošću i nepokolebljivim kulturnim identitetom. Neka svima bude poticaj da baštinu koju smo primili od predaka, ponosno očuvanu predamo budućim naraštajima". Šiklić je također napomeno kako je Aleja de facto u cjelini vlasništvo Čakavskog sabora, a njezin de jure status na papiru i dalje krije pravne praznine. Predstoji stoga još jedan veliki i odgovoran posao oko potpunog pravnog reguliranja statusa ovog spomeničkog kompleksa.

Svečano obilježavanje završetka obnove Aleje glagoljaša održano je kod obilježja posvećenog Istarskom razvodu, jednom od najdragocjenijih pravnih i jezičnih spomenika hrvatskoga srednjovjekovlja. Usponom su raspoređena kamena glagoljska slova koja ispisuju njegov naslov, dok županski stol na vrhu podsjeća na javno utvrđivanje granica istarskih općina. O značenju tog iznimnog spomenika najbolje su progovorile njegove izvorne riječi. Odabrani ulomak iz Istarskoga razvoda pročitao je Vlado Pernić.

Vratiti život u Hum

Projekt Aleje glagoljaša rođen je i stasao u okviru Čakavskog sabora - kulturne institucije koja već desetljećima neumorno okuplja znanstvenike, umjetnike i entuzijaste posvećene istraživanju, očuvanju i promicanju baštine istarskog i šireg čakavskog govornog područja.

Predsjednik Čakavskoga sabora Žminj, akademik Robert Matijašić, podsjetio je da je nedugo nakon osnivanja, Čakavski sabor preuzeo obavezu sačiniti prijedlog revitalizacije Huma, gradića koji je bio na izdisaju, gotovo napušten i bez perspektive. Izrađen je prijedlog programa njegove revitalizacije, ali za većinu ideja nije bilo mogućnosti pa je Zvane Črnja predložio projekt Aleje glagoljaša koji je imao obilježiti spomen na glagoljaše i glagoljicu, a istovremeno dati smisao cesti koja od Roča vodi do Huma, na taj način potaknuti dolazak u Hum i vratiti mu život.

U obilasku Aleje glagoljaša (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Vjerujem da je to i postignuto. Zato smo prije par godina počeli razmišljati o obnovi jedanaest spomen obilježja, jer ipak je prošlo više od 40 godina od postavljanja posljednjeg, bio je to Glagoljski lapidarij, a gotovo 50 godina od svečane inauguracije prvoga, Stupa Čakavskog sabora, na početku odvojka za Hum, naglasio je Matijašić.

Cjelokupni spomenički niz Aleje glagoljaša proteže se teritorijem Grada Buzeta, spajajući povijesni Roč - jedno od najvažnijih središta istarske pismenosti i Hum - s ponosom prepoznat kao najmanji grad na svijetu. Grad Buzet stoga ima povijesnu povlasticu, ali i veliku odgovornost u trajnom čuvanju i prezentaciji ovog spomenika.

Ulaganja u sakralnu baštinu

Aleja glagoljaša, naglasio je gradonačelnik Damir Kajin, zasigurno je kapitalno djelo u spomen na slavensku pismenost na ovim prostorima. Spomen je na neki način i na narodno slikarstvo i na one koji su širili kršćanstvo diljem slavenskih zemalja, prije svega na sv. Ćirila i Metoda.

- Naše crkvice prepune su fresaka, koje su u ono vrijeme bile Biblija za nepismene. U Roču je pronađen glagoljski Abecedarij iz 12. stoljeća i puno drugoga što ovaj kraj čini drugačijim i svojim. Konačno, Stjepan Konzul Istranin ili Buzećan prvi je prevoditelj Novog zavjeta na staroslavenski, odnosno hrvatski jezik, kazao je Kajin. Naglasio je također kako bi bio bi krajnje nepravičan kada se ne bi, uz Čakavski sabor i Istarsku županiju, zahvalio i Ministarstvu kulture i ministrici Nini Obuljen Koržinek, kada ne bi spomenuo njihova ulaganja u sakralnu baštinu Buzeštine od gotovo dva milijun eura u posljednjih pet godina.

Klapa Pinguentum (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Spomen kompleks nije samo prvorazredno likovno, skulpturalno i prostorno djelo, ono je prostorna oda Riječi - njezinu zapisu, njezinu dubokom značenju i njezinu tisućugodišnjem trajanju.

U ime Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika govorio je dr. sc. Boris Domagoj Biletić.

- U vremenu obilježenom golim i nemilosrdnim materijalizmom, politikanstvom i grubim, varljivim turističkim statistikama, kada su nam ugroženi okoliš i unutarnji čovjekov krajolik, načeti i ranjeni pejzaži duše, obnovljena Aleja glagoljaša stoji kao tihi prkos i prostor koji okuplja istinske hodočasnike kulture, mlado i staro, poštovatelje tradicije i identiteta s pogledom iz davnih stoljeća u neizvjesnu budućnost. Ne pripada prašnjavoj prošlosti, već jasno utire put dalje, prema novim dosezima lijepoga, dobrog i istinitog u svakome čovjeku, narodu i svijetu kojem pripadamo - prvenstveno srednjoeuropskoj i mediteranskoj kolijevci uljudbe i kulture u najširem smislu, poručio je.

Poseban senzibilitet

Obnova ovako kompleksnog, disperziranog i osjetljivog spomeničkog sklopa, zahtijevala je iznimno stručno znanje i duboko poštovanje prema izvornim umjetničkim zamislima, strukturama materijala i samome krajoliku. Autor projekta obnove, arhitekt Branko Orbanić predstavio je izvedene konzervatorsko-restauratorske i druge radove na obnovi Aleje glagoljaša.

U kontekstu činjenice da je svečanost obilježavanja završetka obnove Aleje glagoljaša održana kod obilježja Uspon Istarskog razvoda, istarski župan Boris Miletić aktualizirao je upravo taj pravni dokument iz 14. stoljeća. - Dan, danas, kada boravim bilo gdje u Hrvatskoj, uvijek uz Istru spominju epitet uređenih odnosa. Možda upravo o tome govori način kako su se ti odnosi uređivali na ovom području još u vrijeme srednjeg vijeka. Tu vidim dodatnu poveznicu s današnjom Istrom i njenom percepcijom, istaknuo je i naglasio da u Istarskoj županiji imaju poseban senzibilitet za projekt ili program koji u sebi sadrži riječ ili pridjev Istra, jer dužnost zajednice je da prije svega njeguje svoju kulturnu baštinu, tradiciju, korijene, ali i velika obveza da to u najvećoj mogućoj mjeri prenese na mlade generacije.

U sklopu svečanosti, nastupila je Klapa Pinguentum, a nakon službenog dijela, krenulo se u razgledavanje obnovljenih spomen obilježja.

Povezane vijesti

• "ŠTORIJA UD GLAGOLJICE" U subotu besplatna turistička tura OD ROČA DO HUMA PJEŠKE KROZ ALEJU GLAGOLJAŠA
• Započinje 32. MGA "Juri Žakan" Roč: Glagoljica je pismo stvoreno srcem i znanjem
• Osniva se nova turistička zajednica: "Posljednji netaknuti prostor Istre" dobiva zajednički turistički smjer