"Hrvatski turizam nisu izgradili samo veliki hotelski sustavi i investitori, nego prije svega mali iznajmljivači — domaćini, koji su desetljećima gradili autentičnost hrvatskog turizma i održavali život u lokalnim zajednicama. Ovim zakonom Vlada propušta jasno razlikovati pravog domaćina od rentijerskog i investicijskog iznajmljivanja, čime ponovno šalje poruku da su svi isti. Ako želimo sačuvati hrvatski turizam koji počiva na autentičnosti, kvaliteti i lokalnom identitetu, domaćin mora imati stvarnu zaštitu, a ne ostati tek prazna zakonska etiketa", istaknuo je zastupnik IDS-a Dalibor Paus tijekom rasprave o Prijedlogu zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

U raspravi je sudjelovao i zastupnik Anteo Milos, koji je naglasio kako novi Zakon donosi određene pozitivne pomake, poput digitalizacije sustava, uvođenja registracijskih brojeva, obvezne rekategorizacije smještaja te jačanja nadzornih ovlasti Carinske uprave i komunalnih redara, a riječ je o mjerama koje mogu doprinijeti većem redu na turističkom tržištu, no upozorio je kako Zakon, unatoč pozitivnim pomacima i dalje ne daje odgovore na ključne probleme hrvatskog turizma.

(Press)

Posebno je upozorio na sivu ekonomiju u nekomercijalnom smještaju, koju smatra jednim od najvećih izazova hrvatskog turizma. "Dok broj kreveta u tom segmentu raste, broj prijavljenih noćenja pada, što upućuje na ozbiljan prostor za neprijavljeno iznajmljivanje i velike gubitke za državni i lokalne proračune, turističke zajednice i legalne iznajmljivače", upozorio je Milos.

Govoreći o agroturizmu, istaknuo kako je riječ o važnom segmentu hrvatskog turizma koji spaja poljoprivrednu proizvodnju, domaće proizvode i autentičan doživljaj lokalne zajednice. Milos je pozdravio zakonsko uređenje naziva agroturizam kao korak naprijed, uz naglasak da je potrebno jasnije definirati kriterije i standarde kako bi se osigurala kvaliteta i prepoznatljivost ove djelatnosti, neovisno o pravnom obliku pružatelja usluge.

Kao jedno od ključnih otvorenih pitanja istaknuo je i turističko zemljište, koje ni desetljećima nakon pretvorbe i privatizacije nije sustavno riješeno. Bez jasnog rješavanja vlasničkih odnosa i pravednog modela upravljanja turističkim zemljištem, poručio je, nema ni dugoročno održivog razvoja turizma.

"Podržat ćemo svaki iskorak prema uređenijem i pravednijem turističkom sustavu, ali od Vlade očekujemo da do drugog čitanja otkloni uočene nedostatke i ponudi cjelovita rješenja za ključne probleme hrvatskog turizma", naglasio je Milos.

Sanja Radolović: Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma

Saborska zastupnica Sanja Radolović poručila je tijekom saborske rasprave u ime Kluba SDP-a, a vezano za novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kako nitko ne osporava potrebu donošenja novog zakona. "Podržavamo digitalizaciju, jedinstveni sustav registracije smještaja, odgovornost internetskih platformi i borbu iznajmljivanja na crno, ali Vlada i resorno Ministarstvo turizma i sporta umjesto da se ozbiljno uhvate u koštac sa sivom zonom turističkog tržišta i iznajmljivanjem na crno, dodatno reguliraju i administrativno opterećuju više od 110 tisuća legalnih obiteljskih iznajmljivača koji već posluju u skladu sa zakonom.", istaknula je Radolović.

(Press)

Naglasila je kako hrvatski turizam ulazi u potpuno novu razvojnu fazu. "Više nismo destinacija koja raste samo zahvaljujući sve većem broju kreveta. Ušli smo u razdoblje u kojem će pobjeđivati kvaliteta, održivost i konkurentnost."

Radolović upozorava da se najveći dio predloženog zakona ne bavi razvojem, nego administracijom. 

"Naši najveći problemi hrvatskog turizma danas su nedostatak radne snage, iznajmljivanje na crno kroz nekomercijalni smještaj, rast troškova poslovanja, pad konkurentnosti, sezonalnost, prometna infrastruktura i klimatske promjene. Na ta pitanja zakon gotovo da i ne odgovara."

Radolović je posebno upozorila da se privatni iznajmljivači ponovno pokušavaju prikazati kao glavni krivci za stambenu krizu. "To jednostavno nije točno. Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma. Upravo zahvaljujući privatnim iznajmljivačima razvijali su se naši otoci, ruralna područja i male sredine u kojima nikada nije bilo velikih hotelskih investicija. Tisućama obitelji prihodi od iznajmljivanja znače sigurnost, dodatni prihod ili otplatu stambenog kredita. Njih se ne smije stigmatizirati zbog promašaja državne stambene politike. Treba podsjetiti da problem priuštivog stanovanja ne proizlazi samo iz turizma. Na njega utječu i dugogodišnji nedostatak javne stanogradnje, rast cijena građevinskog zemljišta, visoke kamatne stope i nedovoljna ponuda stanova za dugoročni najam. Nijedan zakon o ugostiteljstvu ne može sam riješiti te strukturne probleme. Vlada i dalje polazi od pogrešne pretpostavke da su registrirani obiteljski iznajmljivači glavni uzrok problema na tržištu stanovanja. Istodobno potpuno zanemaruje segment nekomercijalnog smještaja koji posljednjih godina ubrzano raste i koji se velikim dijelom koristi izvan sustava, bez registracije, bez prijave turista i bez plaćanja poreza",  poručila je Radolović.

Podsjetila je kako je Vlada u Nacionalnom planu stambene politike projicirala da će broj takvih stambenih jedinica do 2030. narasti na oko 262 tisuće, dok je stvarnost tu projekciju već odavno prestigla. "Realnost je Vladu sustigla još 2024. godine. Rast nekomercijalnog smještaja, odnosno iznajmljivanja na crno pod krinkom smještaja rodbine i prijatelja, kontinuiran je i ubrzan. Broj postelja u toj kategoriji povećao se s 587.528 u 2021. na 677.929 u 2024. godini, a danas je premašio 700 tisuća postelja. To predstavlja rast veći od 20 posto u samo nekoliko godina."

Još je alarmantniji podatak, istaknula je, kada se promatra dulje razdoblje. "Ako usporedimo podatke iz 2016. godine, kada je bilo registrirano 355.042 takvih kreveta, s današnjih više od 700 tisuća, dolazimo do činjenice da se njihov broj praktički udvostručio u deset godina. Danas nekomercijalni smještaj čini oko 35 posto svih turističkih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj."

Posebno je upozorila na pitanje stranog vlasništva nad nekretninama. "Pokušajte kao hrvatski državljanin kupiti nekretninu u pojedinim dijelovima Austrije, primjerice u Južnom Tirolu. Ne možete, iako je riječ o članici Europske unije. Istodobno, prema dostupnim analizama Hrvatske narodne banke i Porezne uprave, gotovo 90 posto stranih kupnji nekretnina u Hrvatskoj odnosi se upravo na Jadran. Procjenjuje se da stranci danas kupuju otprilike svaki četvrti apartman na hrvatskoj obali, a u posljednjih deset godina kupili su nekretnine vrijedne oko sedam milijardi eura, većinom gotovinskim plaćanjem."

Dodala je kako strani državljani svake godine kupe između šest i osam tisuća nekretnina u Hrvatskoj, pri čemu se dvije trećine odnosi upravo na stanove, apartmane i kuće koji se, kako je rekla, velikim dijelom stavljaju na turističko tržište. "Porezna uprava raspolaže podacima o stranim državljanima koji se legalno bave turizmom, ali ta je brojka gotovo zanemariva, u odnosu na broj nekretenina koje su u optjecaju za iznajmljivanje na crno. Istodobno ne postoji jedinstveni registar iz kojeg bi bilo moguće utvrditi koliko stranih državljana u svakom trenutku posjeduje nekretnine u Hrvatskoj i koliko ih koristi u turističke svrhe. Vodi se tek evidencija sklopljenih kupoprodajnih ugovora, ali ne i stvarnog stanja vlasništva."

Posebno zabrinjavaju podaci o udjelu nekomercijalnog smještaja u pojedinim županijama. Prema procjenama, dodala je Radolović, samo državljani Slovenije posjeduju najmanje 110 tisuća nekretnina, ponajviše u Istri, dok se ukupan broj stranih vlasnika nekretnina procjenjuje na više stotina tisuća. "To je javna tajna. U brojnim obalnim gradovima, postoje cijela naselja u kojima se osam ili devet mjeseci godišnje gotovo ne troši ni električna energija ni voda, a tijekom ljetnih mjeseci potrošnja naglo raste jer se objekti koriste za turistički smještaj pod izlikom dolaska rodbine i prijatelja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji čak 33 posto svih turističkih kreveta nalazi se u nekomercijalnom smještaju. Riječ je o oko 42 tisuće kreveta, odnosno dvostruko više nego što ih imaju svi hoteli zajedno. U Splitsko-dalmatinskoj županiji stanje je gotovo identično – nekomercijalni smještaj raspolaže s 65.684 kreveta."

Radolović je upozorila i na porazne podatke Državnog inspektorata. "Primjerice u 2024. godini provedeno je svega 165 inspekcijskih nadzora zbog sumnje na iznajmljivanje na crno pod krinkom smještaja prijatelja i rodbine,  a prema riječima ministra turizma iznesenima u saborskoj raspravi u Hrvatskoj ima svega sedamdeset turističkih inspektora, iako objavljene službene brojke nema."

Zaključno je poručila kako je legitimno postaviti pitanje zašto se u javnim raspravama gotovo isključivo govori o 110 tisuća registriranih iznajmljivača, dok se istodobno gotovo uopće ne govori o više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju i njihovom stvarnom utjecaju na tržište nekretnina, osobito u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rovinju i drugim obalnim gradovima.

Povezane vijesti

• PRIVATNI IZNAJMLJIVAČI IZ ISTRE ZABRINUTI: Predsezona je izgubljena, rezervacije su stale. Upitna je cijela sezona
• OBJAVLJENI REZULTATI TURISTIČKE SEZONE: Najviše noćenja ostvareno u Istri. K tome, od šest top destinacija sezone, tri su istarska grada
• Zoričićevi vijećnici protiv povećanja paušala: "Pogoduje bogatijima, kažnjava male iznajmljivače"