Inovativno rješenje
U Rovinju se meduze i rebraši, nekoć problem za ribare, pretvaraju u gnojivo
(Foto: IRB)
Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju u sklopu projekta NutriGel razvijaju održivo gnojivo iz biomase meduza i rebraša, organizama koji su se donedavno spominjali uglavnom kao problem za ribare i kupače.
Prije nekoliko godina istarski su ribari upozoravali da iz mora više ne izvlače samo ribu. U njihovim su mrežama završavale tone meduza. Teške želatinozne mase punile su mreže, trgale opremu, usporavale rad i stvarale štetu.
Danas se ista ta morska biomasa na Institutu Ruđer Bošković (IRB) ne promatra kao problem, već kao mogući resurs. Znanstvenice i znanstvenici Centra za istraživanje mora IRB-a u Rovinju u sklopu projekta NutriGel istražuju kako iz biomase meduza i rebraša dobiti održivo gnojivo za poljoprivredu.
Od morske napasti do mogućeg resursa
Masovne pojave meduza i rebraša najčešće se povezuju s problemima za ribarstvo, turizam i obalna područja. No, u projektu NutriGel istraživači ih promatraju kao potencijalnu sirovinu jer njihova biomasa sadrži dušik i fosfor, dva elementa ključna za rast biljaka.
„Meduze i rebraši, uključujući vrste koje mogu stvarati masovne pojave u moru, najčešće se doživljavaju kao problem za morski okoliš, ribarstvo i obalna područja. No, njihova biomasa bogata je dušikom i fosforom, elementima bez kojih nema rasta biljaka. U projektu NutriGel želimo pokazati da biomasa morskog podrijetla može postati vrijedan resurs za razvoj održivog gnojiva“, istaknula je dr. sc. Tjaša Kogovšek, voditeljica projekta NutriGel iz Centra za istraživanje mora IRB-a u Rovinju.
Koncept je potvrđen u kontroliranim uvjetima u laboratoriju
Rast globalne populacije i sve veća potreba za sigurnom opskrbom hranom pred poljoprivredu postavljaju jedno od ključnih pitanja današnjice: kako proizvoditi više hrane, a istodobno smanjiti pritisak na okoliš.
Gnojiva su u tom procesu nezaobilazna jer biljkama osiguravaju potrebne hranjive tvari. No, konvencionalna proizvodnja gnojiva oslanja se i na neobnovljive izvore.
Fosfor se, primjerice, uglavnom dobiva iz fosfatnih stijena, ograničenog prirodnog resursa. Zato se sve više traže novi, održivi, nesintetski i nefosilni izvori hranjiva koji mogu smanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš i doprinijeti kružnom gospodarstvu. NutriGel se uklapa upravo u taj smjer istraživanja. Projekt povezuje ekologiju mora, kemiju i održivu poljoprivredu kako bi ispitao može li se morska biomasa koristiti kao izvor hranjiva za proizvodnju novih gnojiva.
„Za sada smo bili uspješni. Potvrdili smo da se dušik i fosfor mogu taložiti u kontroliranim uvjetima u laboratoriju te da se može dobiti materijal bez neželjenih onečišćenja u talogu. To je važan korak jer želimo pokazati da se iz biomase može dobiti kvalitetan i siguran proizvod“, objašnjava dr. sc. Kogovšek.
Koji je sljedeći korak?
„Ako imamo biomasu koja se pojavljuje u velikim količinama, a istodobno sadrži hranjive elemente koji su poljoprivredi potrebni, logično je postaviti pitanje: zašto je ne bismo pokušali iskoristiti? Rebraši su u nekim područjima postali invazivni i stvaraju štetu. Ovim pristupom pokušavamo preokrenuti priču i ispitati mogu li postati obnovljivi izvor fosfora“, objašnjava dr. sc. Kogovšek.
NutriGel je projekt dokazivanja inovativnog koncepta, što znači da je njegov cilj bio provjeriti znanstvenu i tehnološku izvedivost ideje. To je sitraživački tim potvrdio. Sljedeći korak bit će pronalazak partnera za nastavak istraživanja i razvoj procesa prema široj primjeni. Istraživački tim želi ispitati može li se isti ili sličan proces primijeniti i na drugim vrstama biomase, odnosno drugim organskim supstratima koji bi mogli poslužiti kao izvor hranjiva.
FINANCIRANJE PROJEKTA: Projekt NutriGel financira se u okviru poziva „Dokazivanje inovativnog koncepta, Treći poziv“, sredstvima Europske unije kroz NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost. Poziv provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kao Nadležno tijelo u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ukupna vrijednost projekta iznosi 49.974,09 eura, a provodi se od 30. lipnja 2025. do 31. srpnja 2026. godine.
