Tijekom današnjeg aktualnog sata Skupštine Istarske županije u Pazinu najjakutalnije je i dalje bilo pitanje Kaštijuna i smrada koji stiže sa Županijskog centra za gospodarenje otpadom i širi se intenzivno na području Kamika, Banjola, Volma, Valdebeka i Valbonaše. Problem je to koji mori lokalno stanovništvo, ali i brojne turiste koji stižu na odmor na sam jug Istre.

Intenzivno traženje rješenja

Uvodno valja napomenuti da se na početku prvi puta u novoj ulozi pojavio Hrvoje Markulinčić od kada je imenovan pročelnikom Stručne službe Skupštine Istarske županije koji je na dužnost stupio 1. svibnja ove godine te je na početku sjednice odradio prozivku vijećnika. Od ukupno 39 vijećnika prisutna su bila 33.

Problematiku Kaštijuna načeo je vijećnik Slaven Boljun koji je pitao je li se išta radilo po pitanju izrade stručne podloge za gospodarenje otpadom što je i uvršteno u proračun za 2026. i planirano je za drugi kvartal godine. Ustvrdio je da drugi gradovi u Hrvatskoj rade bioplinska postrojenja, što bi moglo biti rješenje i za Istru. Upitao je i koji su zaključci sa skupštine Kaštijuna održane prije dva dana.

Odgovorio je pročelnik Mirko Radolović i ustvrdio da je izrada elaborata pokrenuta, ali je rok izrade četiri mjeseca. Također, odgovorio je da je Skupština Kaštijuna raspravljala o izvješćima o poslovanju, o promjeni načina cjenika i općih uvjeta po nalogu državnog inspektorata, odnosno uklonjen je limit od 350 tona optada koliko Kaštijun može dnevno primiti pa su odluke s tim usklađene.

Boljun je rekao da je to problem koji se godinama provlači, ali da rješenja za Kaštijun neće biti bez izmjena Prostornog plana Istarske županije. S tim se nije složio župan Boris Miletić koji mu je uzvratio da novi prostorni plan i plan gospodarenja odtpadom mogu pomoći, ali da se ne može složitio da se bez plana ovaj problem na Kaštijunu ne može riješiti.

- Istarska županija nema u nadležnosti prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Ključno da se neugodni mirisi izbjegnu je odvojeno prikupljanje otpada u primarnoj fazi, a to rade komunalna društva čiji su osnivači gradovi i općine. Dok se taj dio viškova ostataka hrane ne izdvoji iz ukupnog mješanog komunalnog otpada i dok takav otpad bude dolazi na Kaštijun, problem nećemo riješiti.

Dobra europska iskustva

Na temu se nadovezao vijećnik Viktor Lazarić koji je rekao da unatoč upozorenjima godinama izostaje rješenje problema.

- Cilj je povećanje stope odvajanja, ali sumnjam u njegovu dostatnost. Posjetio sam neka postrojenja u Beču i Kopenhagenu i mislim da se slična rješenja mogu primjeniti i kod nas na način izgradnje postrojenja za energetsku oporabu otpada. Je li Istarska županija razmatrala izgradnju energane pa i među županijama i koje su još mjere za smanjenje mirisa i stabilizaciju sustava razmatrane, pitao je Lazarić.

Župan Miletić odgovorio mu je da ne vidi brzo rješenje ukoliko se ne dogodi iskrena suradnja između JLS-a koje su osnivači komunalnih društava i ŽCGO-a Kaštijun.

- Sve drugo će trajati puno dulje. Kada bi se išlo u izgradnju novog objekta za oporabu otpada ili RSF-a, ili komine, zelenog otpada... to iziskuje vrijeme pripreme i realizacije pa tu pričamo o nekom srednjoročnom razdoblju, od izmjena prostornih planova, osiguravanja financiranja… Znam da je HEP to razmatrao TE Plomin 1 kao mogućeg mjesta za oporabu energetskog dijela otpada, ali i odustao, razgovarali smo i s gradovima i općinama jer Županija ne može nekoj sredini nametati rješenje, već je potrebna privola i suradnja za koju smo mi otvoreni. U Europi ima 400-tinjak centara i niti jedan ne smrdi, a mi smo bonus povjerenja iskorsili. Kaštijun ne bi trebao smrditi, ali kada u mješanom otpadu ima 60 posto hrane i 40 posto tekućine ovaj Centar nema vremena za mehaničko biološku razgadnju. Centar funkcionira kada na odlagalište stiže do 390 tona otpada dnevno, zadovoljava brojne standarde, inspekcije su bile i rekle da je tehnologija u redu, ali i opet dolazimo do istog rješenja. Potrebno je promijeniti navike i ne može Kaštijun progutati sve ostatke hrane, koje pretežito restorani i ugostiteljski objekti odlažu u miješani komunalni otpad. Potrebno je, dakle, više reda u primarnom zbrinjavanju otpada i to se odnosi na prevelike količine ostataka hrane u mješanom komunalnom optadu. Tu je početak i kraj priče, rekao je Miletić.

Još jedna lokacija odlagališta

Rezime priči dao je vijećnik Enzo Crnobori, kao žitelj Općine Medulin, koji je želio znati hoće li se u Istri planirati još koja lokacija za odlaganje otpada, za planiranje pozicije bioplinskog postrojenje, kompostana i sušara mulja.

Pročelnik Radolović rekao je da Županija nema lokacije niti nekretnine u vlasništvu, ali da se intenzivno traži takva lokacija, idealno neka u vlasnitšvu Republike Hrvatske koja može primiti i sortirnicu, kompostanu i bioplinsko postrojenje.

- Sada smo našli jednu lokaciju na pet hektara, ali sve još treba provjeriti, razgovarati s nadležnom jedinicom lokalne samouprave i da ona bude predložena korz prostrorni plan. Na tome se radi. Naravno, i ostalim općinama i gradovima ponudit ćemo mogućnost da samostalno određuju takve lokacije za manja postrojenja, rezimirao je pročelnik Radolović.

Povezane vijesti

• Kaštijun počinje s radom krajem siječnja
• KAŠTIJUN JEDNA OD TEMA DANAŠNJE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE: Ferićeve dopune dnevnog reda nisu prihvaćene, IDS zatražio tematsku sjednicu
• Županijski vijećnici danas u Pazinu o STARAČKIM DOMOVIMA, MEDICINSKOJ ŠKOLI, TURIZMU, UKLANJANJU ŽILET ŽICE NA GRANICI SA SLOVENIJOM…