(Snimila Gordana Čalić Šverko)
"Obaveza nam je tumačiti povijesnu istinu, konačno priznati i definirati nevine žrtve, istaknuti pozitivne poruke NOB-a i Domovinskog rata, jer smatramo, odnosno uvjereni smo da je NOB bio rat za slobodu od okupatora, a Domovinski rat se vodio protiv agresora", naglasio je predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman u Selcima, na prigodnoj svečanosti kojom je obilježena 85. obljetnica Dana antifašističke borbe.
Dan antifašističke borbe slavi se 22. lipnja u znak sjećanja na 1941. godinu kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Danas, poslije 85. godina, kazao je Jerman, mora se reći da je narodnooslobodilački pokret svojim razvojem i uključivanjem pretežnog dijela naroda na antifašističku stranu, svrstao Hrvatsku u koaliciju pobjednica u Drugim svjetskom ratu.
- Nažalost, još uvijek moramo nekima dokazivati da je Hrvatska takva kakav jest isključivo zahvaljujući NOB-u, antifašistima, partizanima, drugaricama i drugovima na čelu s vrhovnim komandantom Josipom Brozom Titom. Doživjeli smo, nažalost i danas doživljavamo, kulminacije krađa, rasprodajom velikom mukom stvorenih dobara u takozvanom razdoblju "mraka". Zar ne bi trebali konačno prestati s međusobnim optuživanjima i za sva vremena reći da su borci NOR-a Hrvatsku oslobodili, a učesnici Domovinskog rata obranili te da se konačno steknu uvjeti da zajedničkim snagama onemogućimo jačanje fašizma i nacizma, upitao je Jerman.
Poručio je također kako treba održavati spomenike. Imena žrtava su svetinja, sva spomen obilježja svjedoče istinu, iako ima onih koji bi ih najradije srušili, kazao je te istaknuo: "O značaju antifašističke borbe treba reći da su antifašisti dizali svoj glas protiv zla i nepravde, vodili hrabru borbu za ideal slobodnog društva, nisu marili za cijenu te nikad nisu kalkulirali promatrajući osobne interese. Mi antifašisti nećemo nikada zaboraviti sve one koji su dali svoj doprinos i svoje živote za teško stečenu slobodu, nećemo dozvoliti da se zaborave značajni događaji iz slavnog NOB-a."
Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin naglasio je da je 22. lipnja u šumi Brezovica formiran prvi partizanski odred.
- Od Janka Bobetka do Nade Dimić, Vlade Janića Cape do Mike Špiljka, u odredu su bila i dva Buzećana, što nas treba činiti ponosnima. Buzeština se intenzivno uključuje u rat 1942. godine, masovno 1943. godine. Treba imati na umu da je tada Istra bila dio Kraljevine Italije i nije bilo svejedno dizati ustanak u Sisku ili Istri. Buzeština je zbog slobodarskog duha platila ogromnu cijenu. Preko 620 mrtvih i gotovo 2.000 zapaljenih obiteljskih i stambenih zgrada. Cijela sela na Ćićariji do temelja su spaljena. Svojevremeno je Ćićarija imala gotovo 5.000 stanovnika, danas 268 i treba se diviti načelnici na vođenju laniške općine i istarskom županu i predsjedniku županijske Skupštine na razumijevanju do tih prostora, naglasio je Kajin.
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
- Istraživanje provedeno među mladima od 25 godina pokazalo je da 70 posto svih informacija crpe iz društvenih mreža. Ovakvi susreti poput ovog u Selcima, prilika su da širimo istinu o antifašizmu, prema njima, prema svim našim sugrađanima i na tome Udruzi antifašista neizrecivo hvala, poručio je predsjednik županijske Skupštine Valter Flego.
Skupu se obratio i potpredsjednik Saveza udruga antifašista Istarske županije Romano Božac, kao i predsjednik Mjesnog odbora Sveti Ivan Ivan Šterpin.
Obilježavanje Dana antifašističke borbe započelo je u polaganjem cvijeća kod spomenika u Svetom Ivanu, a nastavljeno svečanošću u Selcima gdje su nastupili ženska vokalna skupina i gunjci Arkul ŽKUD-a "Renato Pernić" Roč, pjesnikinja Marija Ribarić, učenici Srednje škole Buzet te Duo Kunfin.