Širom Istre danas će se raznim svečanostima i polaganjem vijenaca obilježiti Dan antifašističke borbe, državni praznik kojim se slavi osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica nedaleko od Siska. I dok će se na svečanosti u šumi Brezovica okupiti cijeli državni vrh, u Istri će svaki grad i općina na svoj način obilježiti ovaj, pogotovo za Istru vrlo važan dan u povijesti.

Edukacija mladih

Iako se u posljednje vrijeme značaj ovog datuma, ali i cijele antifašističke borbe, pokušava umanjiti i ocrniti, političke strukture u Istri i dalje Dan antifašističke borbe i sam antifašizam vide kao jednu od ključnih odrednica istarske borbe za pripojenje Hrvatskoj.

- Antifašizam je jedna od temeljnih vrijednosti Istre i neodvojiv dio identiteta našeg kraja. Za nas to nije pitanje ideologije ni prošlosti, već vrijednosni temelj na kojem gradimo budućnost, kaže istarski župan Boris Miletić.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Ističe da su sloboda, demokracija, poštivanje različitosti i ljudsko dostojanstvo univerzalne vrijednosti koje se ne smiju dovoditi u pitanje i koje svaka generacija mora iznova čuvati i potvrđivati.

- Kada govorimo o mladim generacijama, smatram da ih ne treba opterećivati podjelama iz prošlosti, već im objasniti zašto su sloboda, demokracija i ljudska prava vrijednosti koje nisu same po sebi razumljive niti trajno zajamčene. Dan antifašističke borbe prilika je da ih podsjetimo koliko su te vrijednosti važne i koliko ih je potrebno svakodnevno čuvati. Zato smatram da Dan antifašističke borbe treba ostati državni praznik. Antifašizam je ugrađen u temelje moderne Hrvatske i suvremene Europe te ne vidim razlog da se dovodi u pitanje obilježavanje dana koji simbolizira otpor totalitarizmu, nasilju i mržnji. Istra je oduvijek znala da su otvorenost, tolerancija i suživot njezina najveća snaga. Upravo zato Dan antifašističke borbe ne vidim kao datum koji dijeli, nego kao priliku da potvrdimo vrijednosti koje nas okupljaju i koje želimo ostaviti budućim generacijama. Ne zaboravimo da je Istra još 1921. godine, kroz Proštinsku bunu i Labinsku republiku, među prvima u Europi pružila organizirani otpor fašizmu. Isto tako, Istra je kroz antifašističku borbu ostvarila pripojenje matici Hrvatskoj, a ta je borba tijekom ratnih godina odnijela tisuće života boraca i civila. Upravo zato antifašizam u Istri nije samo povijesna činjenica, već dio našeg identiteta i sustava vrijednosti, smatra župan Miletić.

Loris Peršurić, predsjednik IDS-a i gradonačelnik Poreča, također ističe da Dan antifašističke borbe nije samo datum iz povijesti.

Podjele

- To je dan koji nas podsjeća kakvo društvo želimo biti danas i sutra. Mladima taj dan treba objasniti na jednostavan način i reći da je bilo vrijeme u kojem ljudi nisu bili jednaki, u kojem su zbog imena, vjere, jezika, nacionalnosti ili političkog uvjerenja mogli biti progonjeni, poniženi ili čak ubijeni. I bilo je ljudi koji su se tome suprotstavili. U Istri to posebno dobro razumijemo. Naša je povijest složena, ali upravo zato znamo koliko vrijede mir, sloboda, suživot i poštovanje drugoga. Antifašizam je za nas ugrađen u način na koji živimo: u višejezičnost, otvorenost, toleranciju, u činjenicu da ovdje nitko ne bi smio biti manje vrijedan zato što je drugačiji. Ako želimo da se Dan antifašističke borbe obilježava bez podjela, onda ga ne smijemo koristiti za nove podjele. Ali isto tako ne smijemo bježati od istine. Možemo razgovarati o svim teškim poglavljima povijesti, pa i o zločinima koji su se dogodili nakon Drugog svjetskog rata, ali ne smijemo izjednačiti fašizam i one koji su mu se suprotstavili. To bi bilo i povijesno netočno i duboko nepravedno prema ljudima koji su dali život da bismo mi danas živjeli slobodno. Zato 22. lipnja vidim i kao pogled prema naprijed. Ne obilježavamo ga zato da bismo ostali u prošlosti, nego zato da bismo bili sigurni da se ono najgore iz prošlosti više nikada ne ponovi, rekao je Peršurić.

Anton Kliman, predsjednik HDZ-a Istarske županije i saborski zastupnik, kaže da u Istri Dan antifašističke borbe nije samo sjećanje na jedan povijesni događaj, nego podsjetnik na desetljeća borbe za očuvanje jezika, kulture, slobode i identiteta naroda Istre.

- Korijeni istarskog antifašizma sežu mnogo dublje od Drugog svjetskog rata i ne mogu se svesti na jednu političku interpretaciju. Nastavlja se na borbu za ravnopravnost i nacionalna prava koju su vodili biskup Dobrila, Laginja i istarski narodnjaci, a simbolizira je i žrtva Vladimira Gortana koji je stradao od fašističkog režima još 1929. godine. Smatram da je važno da i javnost, a posebno mlađe generacije, razumiju što antifašizam u Istri doista jest. Mnogo je više od političke ideologije – bio je borba za slobodu, očuvanje zajednice i pravo Istrana da sami odlučuju o svojoj budućnosti. Te vrijednosti poštujemo i danas te ih, uz vrijednosti Domovinskog rata, smatramo važnim dijelom identiteta moderne Hrvatske i trajnim nadahnućem za politike koje zastupamo, izjavio je Kliman.

Vili Bassanese, predsjednik SDP-a Istarske županije i gradonačelnik Umaga istaknuo je da je Dan antifašističke borbe državni praznik moderne Hrvatske, utemeljen na vrijednostima koje su dio ustavnih vrijednosti RH. - U Istri antifašizam zauzima posebno mjesto, kako u hrvatskoj povijesti, tako i u srcima svih Istrijana. To se prije svega očituje u dubokom razumijevanju žrtve i trajnoj zahvalnosti prema 17 tisuća Istrijana koji su svoje živote položili za našu slobodu. Njihova žrtva obvezuje nas da pamtimo, poštujemo i prenosimo istinu budućim generacija.

Damjanac: Ljudi zaboravljaju značaj ovog datuma

Ada Damjanac, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije, slaže se da Dan antifašističke borbe nije samo prisjećanje na jedan događaj iz Drugog svjetskog rata.

- To je podsjetnik da su sloboda, ljudsko dostojanstvo i jednakost vrijednosti koje treba čuvati te da se društvo treba suprotstaviti mržnji, diskriminaciji i nasilju kad god se pojave. Upravo zato se taj dan i danas obilježava. Obilježavanje takvih dana pomaže mladima razumjeti kako su nastali ratovi, diktature i masovna kršenja ljudskih prava te zašto je važno prepoznati i suprotstaviti se netoleranciji i ekstremizmu. Sloboda govora, pravo glasa, jednakost pred zakonom i poštivanje ljudskih prava nisu nešto što se podrazumijeva. Povijest pokazuje da se te vrijednosti mogu izgubiti ako ih društvo ne štiti. Dio saborskih zastupnika koji želi ukinuti Dan antifašističke borbe kao držani blagdan zaboravljaju na značaj tog datuma i što on zapravo simbolizira. Prije svega zaboravili su da on predstavlja otpor fašizmu. Možda nisu dobro ni proučili Ustav Republike Hrvatske pa ne znaju da je antifašizam jedan od temelja hrvatske državne suverenosti, a ni prvi predsjednik Franjo Tuđman nije bio za ukidanje Dana antifašističke borbe. Suprotno radikalnim strankama koje se sve više pojavljuju u Europi pa i cijelom svijetu potrebno je uporno ponavljati da je antifašizam trajna obveza zaštite ljudskih prava, demokracije, prava manjina, neovisnost institucija, slobodu medija, međunarodnu suradnju, pluralizma, rekla je Damjanac.

Peršurić: Prijedlog ukidanja Dana antifašističke borbe je pogrešan i štetan

Predsjednik IDS-a Loris Peršurić se osvrnuo na prijedlog pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru kojim bi se Dan antifašističke borbe maknuo s popisa državnih praznika.

- Takvi prijedlozi su, po mom mišljenju, pogrešni i štetni. Ne zato što o povijesti ne smijemo razgovarati, nego upravo suprotno, zato što prema povijesti moramo biti ozbiljni. Dan antifašističke borbe nije praznik jedne stranke, jedne ideologije ili jednog vremena. To je dan koji nas podsjeća da je u jednom od najmračnijih trenutaka europske povijesti bilo ljudi koji su se suprotstavili fašizmu. U Istri to ljudi dobro razumiju. Mnoge su obitelji tu povijest živjele izbliza. To nisu bile apstraktne povijesne figure, nego stvarni ljudi, naši susjedi, nonići, obitelji i poznanici, ljudi koji su generacijama živjeli jedni uz druge, dijelili isti prostor, pomagali si i oslanjali se jedni na druge. Upravo zato se ovdje dobro zna da iza antifašističke borbe nisu stajale parole, nego ljudi koji su riskirali i gubili živote da bismo mi danas živjeli slobodno. Naravno da imamo pravo i obvezu govoriti o svim žrtvama i svim zločinima. Nijedna žrtva ne smije biti prešućena. Nasilje je nasilje, bez obzira s koje strane došlo i svako se nasilje treba osuditi. Ali iz toga ne smije proizaći zaključak da treba brisati Dan antifašističke borbe. Jedno je suočiti se s teškim dijelovima povijesti, a nešto sasvim drugo relativizirati fašizam ili umanjivati važnost otpora fašizmu. Meni se čini da takvi prijedlozi više govore o današnjoj politici nego o prošlosti. U vrijeme kada u Europi ponovno jačaju pokreti koji hrane netrpeljivost i podjele, Hrvatska ne bi smjela slati poruku da joj je antifašistička baština teret. Dobro je da takvi prijedlozi u Saboru nisu dobili ozbiljnu potporu. Umjesto da 22. lipnja pretvaramo u povod za nove podjele, trebamo ga obilježavati kao podsjetnik na vrijednost slobode i mira, rekao je Loris Peršurić.

Povezane vijesti

• Jakovčić: Miletića natrag u IDS, a Paus je politički nepismen. Počasni predsjednik? Ma to je izmišljena funkcija...
• Peršurić: "Za to nije potrebno odobrenje Grada". Miletić: "Nije bilo zabrane koncerta u pulskoj Areni - zahtjev je bio izvan roka"
• Valter Flego: Za IDS suradnja s HDZ-om nije opcija jer ne dijelimo iste temeljne vrijednosti