Dan antifašističke borbe

Labin se prisjetio više od sedam tisuća ljudi koji su ustali protiv fašizma

| Autor: Branko Biočić
(Snimio Branko Biočić)

(Snimio Branko Biočić)


U povodu 22. lipnja, Dana antifašističke borbe, dana kada je osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj u šumi Brezovica pokraj Siska 1941. godine, prigodna komemoracija održana je i kod spomen-obilježja na labinskom gradskom groblju. Minutom šutnje odana je počast svim poginulima u NOB-u, ali i u Domovinskom ratu. Deni Vlačić, povjesničar iz Narodnog muzeja Labin, istaknuo je da je taj događaj označio početak organiziranog otpora protiv fašizma i nacizma na području Hrvatske te početak borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini.

- Dok se danas okupljamo kako bismo odali počast svim sudionicima Narodnooslobodilačke borbe, prisjećamo se i velikog doprinosa koji je dala Labinština. Ljudi iz našega kraja bili su među onima koji su se aktivno uključili u borbu protiv fašizma. Tijekom Drugoga svjetskog rata više od sedam tisuća stanovnika Labinštine uključilo se u Narodnooslobodilački pokret. Oko četiri tisuće boraca sudjelovalo je u partizanskim jedinicama na brojnim bojištima, od Učke i Gorskog kotara pa sve do završnih operacija za oslobođenje zemlje. Za slobodu je život položio 1.341 stanovnik Labinštine. To su brojke koje svjedoče o snazi, odlučnosti i žrtvi jednog malog kraja koji je dao velik doprinos pobjedi nad fašizmom.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Povijest antifašističkog otpora na Labinštini razvijala se postupno. Nakon talijanske okupacije 1941. godine nastaju prve ilegalne skupine otpora. Tijekom 1942. godine organizacija se širi, uspostavljaju se veze s Komunističkom partijom Hrvatske i osnivaju prve partizanske ćelije. Posebno mjesto zauzima 1943. godina. Nakon kapitulacije Italije pojavila se nada u konačno oslobođenje. Na području Labinštine organizirano je razoružavanje talijanskih snaga i uspostavljena narodna vlast. Međutim, dolazak njemačke vojske donio je nove izazove i nastavak borbe koja je trajala sve do proljeća 1945. godine, kada je Labinština konačno oslobođena.

Danas smo se okupili kako bismo se prisjetili događaja iz prošlosti. Okupljamo se i zato da pokažemo poštovanje prema ljudima koji su u teškim vremenima imali hrabrosti suprotstaviti se nepravdi i nasilju. Mnogi od njih bili su obični ljudi: rudari, radnici, seljaci, učenici i domaćice. Oni su bili naši susjedi, prijatelji i članovi obitelji. U okolnostima koje nisu sami birali odlučili su stati na stranu slobode.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Danas živimo u drukčijem vremenu. Ne traži se od nas da nosimo oružje niti da odlazimo na bojišta. Ali od nas se traži da budemo odgovorni ljudi, da poštujemo jedni druge, da ne zatvaramo oči pred nepravdom i da čuvamo mir koji su prethodne generacije skupo platile, rekao je Vlačić te poručio neka njihova hrabrost ostane trajna inspiracija svima nama.

Skupu se obratio i labinski gradonačelnik Donald Blašković.

- Vrijednosti koje stoje iza riječi antifašizam nisu zaključane u povijesnim knjigama niti u 1945. godini. One su aktivne svaki dan, a posebno danas, zato što brane demokraciju. Antifašizam nije ni stranka ni ideologija. Antifašizam kaže da vlast ne pripada jednom čovjeku, stranci ili ideji. Vlast pripada svima nama kroz slobodne izbore i slobodne građane.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Drugo, antifašizam brani ljudsko dostojanstvo. Antifašizam kaže da ničija prava ne ovise ni o vjeri, ni o rasi, ni o putovnici ni o mišljenju. Danas vidimo podjele na internetu i govor mržnje, a vrijednost antifašizma vrlo je jednostavna: nitko nije manji čovjek.

Antifašizam nas uči i kritičkom razmišljanju, uči nas da sumnjamo, da provjeravamo činjenice i da, kada donesemo neku odluku, vidimo donosi li ona nekome korist. Takvo kritičko razmišljanje nosi društvo naprijed.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Za slobodu u kojoj danas živimo u Drugom svjetskom ratu borilo se više od sedam tisuća stanovnika Labinštine. Nažalost, svoje živote dalo je njih 1.341, a s područja Istarskog poluotoka poginulo je 17 tisuća ljudi. To je veličina jednog Labina, Raše i Svete Nedelje.

Kako bismo odali počast svim našim Labinjanima i ljudima s područja cijele Labinštine te dostojno obilježili ovaj važan dan, predlažem da svake godine ovaj datum obilježimo na različitim područjima Labinštine, svake godine na drugoj lokaciji, jer mi svoje antifašističke spomenike nismo rušili, rekao je Blašković.

U komemoraciji su blagoslovom sudjelovali velečasni Mirko Vukšić i glazbenim nastupom maestro Franko Ružić.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Povezane vijesti










Trenutno na cestama