Poznati gospodarstvenik
Uoči promocije svoje knjige: Viktor Peruško o istarskom gospodarstvu
(Arhiva Glasa Istre)
Diplomirani ekonomist, poznati pulski gospodarstvenik, sudionik strelovitog rasta istarskog gospodarstva od sredine 1960-ih pa tijekom 70-ih, Viktor Peruško, ovog tjedna, točnije u petak, s početkom u 11 sati u prostoru HGK u Puli, predstavit će svoju novu knjigu u kojoj analizira značajne teme o gospodarstvu i za gospodarstvo Istre od 1945. do 2020. godine.
Ovaj iskusni gospodarstvenik na 180 stranica svoje nove knjige analizira gospodarska previranja, kao i modele uspješnog poslovanja kroz sedam i pol desetljeća na istarskom poluotoku.
Poticaj na kritičku analizu
- Svaka tema obrađena je kao zasebna cjelina s ciljem da pripomognem potencijalnom čitatelju uključiti se u ukupnu problematiku razvoja gospodarstva i time izazvati pojedinca da kritički analizira pojedina područja i nadopuni način pristupanja razvoju gospodarstva te predloži vođenje strategije mini i makro razvoja. Posebno želim pomoći svladati pristup razvoju u tehničkom i organizacijskom smislu. Postavlja se pitanje kako sebe i tim osposobiti za vođenje razvoja gospodarstva, ukratko pojašnjava Peruško što čitatelje očekuje u njegovoj novoj knjizi, u kojoj piše i o modelima razvoja gospodarstva.
- Već na početku radnog vijeka bilo mi je jasno da se znanje ne prenosi, nego se stječe učenjem, ističe Peruško, koji je inače 1975. godine bio jedan od osnivača, a zatim i direktor tadašnje RO »Vodnjanka«, tvrtke koja je bila nositelj bržeg razvoja male privrede Istre te je djelovala na području cijelog istarskog poluotoka.
Osim same organizacije poslovanja, Peruško gospodarstvo stavlja u puno širi okvir pa nam je prokomentirao utjecaj prostornih i urbanističkih planova na brži razvoj gospodarstva.
- Prostor određene županije ili općine je osnovni, a time i najznačajniji prirodni resurs. Svatko tko se bavi strategijom razvoja mora krenuti od namjene raspoloživog prostora. Cilj svakog stratega ili Vlade je: brz, skladan i dugoročan razvoj. Zato prostor mora biti dugoročno definiran i determiniran za određenu namjenu.
Prostornim i urbanističkim planovima gradova i općina stvaraju se preduvjeti za brži razvoj gospodarstva, komunalne infrastrukture i općenito života, rada i stanovanja ukupnog stanovništva. Važno je napomenuti da se županijskom preraspodjelom prostora po općinama i gradovima mora voditi računa o ravnomjernom i skladnom razvoju svake lokalne jedinice. Svakoj jedinici lokalne samouprave, treba planom stvoriti uvjete da koriste sve svoje prirodne resurse i komparativne prednosti dotičnog prostora, na najbolji mogući način.
Prema važećem Prostornom planu Istarske županije nisu se poštivala ta načela pa su neke općine vidno oštećene i sputane u korištenju svog prostora, jer je širenje građevinskih zona bilo limitirano brojem stanovnika po četvornom metru. Kao neprihvatljiv način planiranja namjene prostora ukazuje i na dosadašnji razvoj turističkih kapaciteta i zona u Istri.
Blokada razvoja
Kakav je odnos turističkog razvoja zapadne i istočne obale Istre? U najmanju ruku, neuravnotežen. Zašto je istočna obala Istre zakinuta izgrađenim turističko-smještajnim kapacitetima? Svaka jedinica lokalne samouprave ima pravo, ali i dužnost svoje prirodne resurse valorizirati na način da isti budu preduvjet ostvarivanju većeg blagostanja njenih stanovnika.
Zakoni koji reguliraju prostorne i urbanističke planove podložni su čestim promjenama, tako da su permanentno u tijeku izmjene i dopune. Mnogi se urbanistički i detaljni planovi uređenja prostora godinama usuglašavaju i donose, što uvelike doprinosi stagnaciji i usporenom razvoju takvih jedinica lokalne samouprave. Rijetki su gradovi i općine koji imaju ažurne planove. Neprihvatljiva je neodgovornost Vlade, ministarstava ili općina, pri beskonačnom odugovlačenju pri donošenju planova.
Zašto građani, gospodarstvenici, sportaši, turistički djelatnici i svi koji ovise o ažurnosti planova, čekaju njihovo donošenje godinama? Građani predugo čekaju na dobivanje lokacijskih i građevinskih dozvola. Gradnja, kao kotač zamašnjak čitavog graditeljskog sektora je iz svih tih razloga usporena, a bez gradnje nema novih zapošljavanja, nema plaća, nema komunalnog doprinosa, poreza... Tko je odgovoran za takvu blokadu razvoja? Vlada se bori za očuvanje svakog radnog mjesta, a što čini za otvaranje novih radnih mjesta?
S ovakvom gospodarskom politikom i strategijom razvoja nemamo ni teoretske šanse povećati bruto društveni proizvod. Zato bi Vlada trebala proglasiti izvanredno stanje u Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša, županijama, gradovima, općinama, sve dok se ne donesu ili ažuriraju svi potrebni prostorni, urbanistički planovi uređenja prostora.
Trebamo pod hitno stvoriti urbanističke uvjete da svaki potencijalni investitor, građanin, poduzetnik, može u roku od 60 dana ishoditi dozvolu za gradnju kako obiteljske kuće, tako i industrijskog pogona, hotela i drugog, ali primarno sve u skladu s urbanističkim i detaljnim planovima uređenja dotične općine ili grada, ističe Peruško.
