Borba protiv apartmanizacije
Istražili smo stavove istarskih turističkih središta: Nakon Rovinja i drugi gradovi najavljuju moratorij na dozvole za apartmane
(Snimio Milivoj Mijošek)
Po najavama koje su prošlog tjedna stigle iz Rovinja, tamošnji gradonačelnik Emil Nimčević i IDS-ova većina u Gradskom vijeću, potpomognuta jednim vijećnikom HDZ-a, ozbiljno razmišlja ograničiti broj apartmana kao jednu od mjera borbe protiv masovnog turizma. Prema riječima gradonačelnika Rovinja Emila Nimčevića, planira se uvesti dvogodišnji moratorij na izdavanje novih dozvola za apartmane u staroj gradskoj jezgri. Neki gradovi u Europi već aktivno provode mjere kako bi olakšali život lokalnom stanovništvu i smanjili troškove života. Primjerice, Barcelona je do 2028. prestala izdavati nove dozvole za turističke apartmane te nije produljila nijednu od 10.101 postojeće licence nakon njihova isteka. Nakon što je iz Rovinja stigla najava o potencijalnom moratoriju na izdavanje dozvola za apartmane ispitali smo kakvo je stanje u drugim istarskim turističkim središtima te može li se i u njima očekivati slična zabrana.
Županija podržava Rovinj
Zanimljivo je da zabrane, ili kako se to ljepše kaže moratorij, podržavaju gradonačelnici iz redova IDS-a i župan Miletić, dok su oni SDP-ovi protiv zabrana. Protiv zabrane je i gradonačelnik Labina Donald Blašković, iako se on odmah i ogradio od svog stava te je dodao da će o svemu tražiti dodatno mišljenje i od skupštine labinske Turističke zajednice i od svakog vijećnika u Gradskom vijeću. Nažalost, do završetka pisanja ovog teksta nismo dobili stav iz dva, nakon Rovinja, možda i najveća turistička središta Poreča i Medulina. No, ako naknadno dobijemo njihove odgovore, i njih ćemo objaviti u jednom od idućih brojeva Glasa Istre.
- Istarska županija podržava sve mjere i modele koji vode održivom razvoju turizma te očuvanju kvalitete života lokalnog stanovništva. Upravo zato važno je da gradovi i općine, sukladno svojim specifičnostima i potrebama prostora, kroz planove upravljanja destinacijom promišljaju dugoročno održiv razvoj turizma. Više sam puta istaknuo kako problem nisu tradicionalni obiteljski apartmani koji su desetljećima dio identiteta Istre i koji su našem turizmu dali posebnu toplinu i autentičnost, rekao nam je istarski župan Boris Miletić i dodao da su mnogi naši ljudi kroz jedan ili dva apartmana u vlastitom domaćinstvu stvarali dodatni prihod, školovali djecu i osiguravali egzistenciju obitelji.
- Upravo je taj neposredan odnos domaćina i gosta jedna od posebnosti istarskog turizma. Međutim, posljednjih godina svjedočimo snažnom i često nekontroliranom rastu tzv. nekomercijalnog smještaja, posebice tzv. »hladnih ključeva«, gdje vlasnici često niti ne žive u Istri. Takav razvoj stvara velik pritisak na prostor, infrastrukturu, promet, ali i na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. Zato smatram da o toj temi moramo otvoreno razgovarati i tražiti ravnotežu između interesa naših građana i razvoja turizma, smatra istarski župan te dodaje kako ne misli da postoji jedno univerzalno rješenje za cijelu Istru jer svaka sredina ima svoje specifičnosti.
Autonomnost općina i gradova
- Nije ista situacija u Rovinju, Puli, manjim obalnim mjestima ili u unutrašnjosti Istre. Upravo zato smatram da jedinice lokalne samouprave trebaju imati mogućnost na temelju konkretnih pokazatelja donositi odluke koje smatraju najboljima za svoj prostor. Tu je i Turistička zajednica Istarske županije koja trenutačno izrađuje Plan upravljanja destinacijom za čitavo područje Istre. Na razini Županije kontinuirano zagovaramo razvoj održivog i cjelogodišnjeg turizma, a budućnost vidimo u kvaliteti, autentičnosti i stvaranju novih doživljaja, kaže Miletić te napominje kako je vrijeme da uspjeh turizma prestanemo promatrati isključivo kroz broj dolazaka i noćenja.
- Vrijeme je da se okrenemo stvaranju dodane vrijednosti, ali prije svega da na prvo mjesto stavimo kvalitetu života domicilnog stanovništva i dugoročnu održivost prostora, zaključio je župan Istarske županije.
S druge strane, gradonačelnik Umaga Vili Bassanese oštro se protivi inicijativi iz Rovinja te smatra kako je riječ o još jednom izvlačenju novca iz državnih ili lokalnih blagajni.
- U uređenom društvu, svaki bi zakon ili podzakonski akt kao takav trebao biti u sinergiji i provediv kada se odnosi na druge zakonske propise koji uređuju fokus interesa i materiju tog zakona. Uz dužno poštovanje, Plan upravljanja destinacijom ni na koji način ne može ograničiti broj apartmana ili stanova, već administrativno ograničiti izdavanje minimalno tehničkih uvjeta. No, i potonje je neprovedivo jer istovremeno postoji propis koji omogućuje bavljenje djelatnošću kratkoročnog najma, rekao nam je Bassanese te je konstatirao kako je mogućnost izgradnje stanova, odnosno apartmana vezana za prostorno planiranje, odnosno Zakon o prostornom uređenju, što je u ingerenciji općina i gradova.
- Dakle, isključivo intervencijom u prostorni plan može se ograničiti određena gradnja u građevinskom obuhvatu. Druga solucija je smanjenje građevinskog obuhvata. Koliko mi je poznato, niti jedan grad u Istri nije smanjio građevinski obuhvat, osim Grada Umaga, koji je smanjio građevinski obuhvat za 37,5 hektara. Razumijem da za takve drastične poteze postoje razni interesi i pritisci lobija koji to onemogućavaju, ali to je jedini način ako želimo smanjiti broj apartmana za iznajmljivanje. Sve ostalo, pa tako i smanjenje apartmana kroz Plan upravljanja destinacijom, je neprovedivo i licemjerno, oštar je umaški gradonačelnik koji je dodao i da je tu, po njegovom sudu, riječ o još jednom ogromnom trošku javnog novca koji nije provediv i u kojem profitiraju isključivo izrađivači studija Plana razvoja destinacijom.
- Naravno, sve se to tada naslanja na potrebu izrade raznih razvojno-turističkih studija, sve do Master planova turizma na razini županija. Ukratko, uz najbolju »želju«, svjedoci smo još jedne promašene teme u kojoj će manjina profitirati, a većina, i prostor, naravno, neće, zaključio je Vili Bassanese
Puno je šturiji u izjavi za naš list bio gradonačelnik Labina Donald Blašković koji je izjavio da Labin za sada ne bi trebao ići u rovinjskom smjeru.
Novigrad prati rovnjski plan
- Grad Labin za sada ne bi trebao ići u tom smjeru zabrane izdavanja novih dozvola za apartmane za centar Grada Labina i Stari Grad jer smatram da Grad Labin ide u smjeru održivog turizma i još nismo postigli svoj maksimum, ali ipak ću zatražiti i mišljenje od skupštine Turističke zajednice i svih gradskih vijećnika Grada Labina, rekao nam je Blašković.
- Grad Novigrad i Turistička zajednica Grada Novigrada plan upravljanja destinacijom izrađuju u suradnji s cijelim turističkim klasterom sjeverne Istre, kazao nam je pak gradonačelnik Novigrada i saborski zastupnik IDS-a Anteo Milos koji je dodao da su se u Novigradu na takav pristup odlučili jer smatraju da je riječ o jedinstvenom turističkom proizvodu koji kao takav treba biti obuhvaćen zajedničkim strateškim dokumentima.
- Ovim putem pohvaljujemo potez Grada Rovinja i Turističke zajednice Grada Rovinja uvođenja moratorija na izdavanje rješenja o kategorizaciji turističkog smještaja unutar stambenih naselja, osobito s ciljem zaštite starogradske jezgre. U ovom trenutku još nemamo dovršene statističke podatke i analize, no oni možda nisu ni nužni jer je stanje u mnogim turističkim destinacijama diljem Jadrana već dobro poznato. Stoga ćemo i mi zasigurno ići u smjeru uvođenja moratorija, i to ne samo na području starogradske jezgre, nego i na širem području grada, u svim naseljima u kojima statistički pokazatelji, ali i svakodnevni život, ukažu na preopterećenost prostora, vrlo je jasan u svom stavu bio gradonačelnik Novigrada.
Dakle, po svemu navedenom može se zaključiti da bi i u nekim drugim gradovima uskoro moglo doći do moratorija na izdavanje dozvola za apartmane, a bit će zanimljivo vidjeti hoće li i ostali gradovi taj moratorij donositi po stranačkoj pripadnosti gradonačelnika i onih koji čine većinu ili će se situacija razlikovati od grada do grada.
U Puli bez zabrana jer pada broj apartmana
Gradonačelnik Pule Peđa Grbin rekao nam je da u Puli za sada ne razmišljaju o potezu koji najavljuju gradske vlasti u Rovinju i to prvenstveno zbog činjenice da Pula u zadnje dvije godine bilježi pad registriranih kreveta u objektima za kratkoročni najam. Naime, kako kaže Grbin, taj trend u Puli zabilježen je i kod pravnih i kod fizičkih osoba te je primjerice u kolovozu 2025. bilo registrirano 1.000 kreveta manje nego u kolovozu 2024. godine.
- Već sada u ovoj godini po podacima s kojima raspolažemo u Puli imamo registrirano 650 kreveta manje nego lani, a tek trebamo doći do referentnog kolovoza. To pokazuje da se već sada dio smještaja preusmjerio ili u dugoročni najam ili su ljudi odustali od iznajmljivanja. S obzirom na trendove smatramo da je puno važnije pratiti njih, nego ići u neke zabrane. Isto tako važno je naglasiti da trendovi pada broja kreveta nisu zabilježeni samo na teritoriju cijelog grada, već i na mikrolokacijama kao što su Stari Grad, Štinjan i Stoja, rekao nam je Grbin koji je zaključio da će se u Puli umjesto na zabrane, odlučiti za aktivno praćenje svih trendova, a ako u konačnici bude potrebno uvoditi neke zabrane to će se učiniti tako da se one uvedu isključivo na mikrolokacijama na kojima se pokaže da se trenutačni trendovi okreću i da raste broj apartmana i kreveta čiji se broj u protekle dvije godine u Puli smanjio za 1.650.
