(Arhiva Glasa Istre)
Bivši ministar financija optužio je tadašnjeg premijera Zorana Milanovića da vodi politiku nepotizma i osobnih interesa, stoji u nadnaslovu glavnog teksta koji je objavljen 30. svibnja 2014. godine na naslovnici Glasa Istre.
Slavko Linić je iznio prljavo rublje rekavši da ga je Milanović maknuo kako bi zaštitio svoju obitelj i prijatelje. Prema njegovim navodima premijer je pogodovao svom bratu Krešimiru Milanoviću uz pomoć bivše šefice Porezne uprave Nade Čavlović-Smiljanec te HBOR-a, naštetio državnoj kompaniji Ini, te je u korist nekih tvrtki radio na štetu Kraša. Istoga dana na naslovnici je osvanuo tekst iz Fažane, jer je dan ranije počelo rušenje fažanskog Badela, gdje se namjeravalo graditi hotel i stambeno-poslovnu zonu.
U sportskoj rubrici objavili smo priču o nogometašu Petru Franjiću, nogometašu NK Istre 1961 koji je zbog mononukleoze propustio drugi dio sezone.
Slavko Linić je taj dan najavio da će prijaviti premijera Zorana Milanovića saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, od kojeg je, kako je tada izjavio, zatražio istragu zbog moguće zloporabe obaviještajnih službi. Smijenjeni ministar financija na dugoočekivanoj konferenciji za novinare, na kojoj su se u riječkom SDP-u okupili brojni novinari, rekao je da premijer vodi politiku vođen interesima zaštite svoje obitelji i prijatelja.
(Arhiva Glasa Istre)
U nekoliko navrata Linić je optužio Milanovića da je "određene službe" koristio suprotno zakonu, za praćenje njega i članova njegove obitelji. Zbog toga je najavio saborskom tijelu podnošenje zahtjeva da se pokrene istraga, a sve kako bi se utvrdilo je li u tom smislu bilo zloupotreba. Govoreći o razlozima svoje smjene i sukoba s premijerom Milanovićem, Linić je posebno apostrofirao Sinišu Petrovića, savjetnika premijera i predsjednika nadzornog odbora Ine, te osobnog prijatelja premijera Milanovića, a saznaje se da bi, osim navodnog praćenja njega, njegove obitelji i suradnika mogao prijaviti saborskom odboru za nacionalnu sigurnost jer je upravo Petrović bio neko vrijeme pod mjerama pratnje zbog sumnji da je radio protiv državnih interesa.
(Arhiva Glasa Istre)
Jedan od slučajeva koja je tada naveo Linić je i tvrtka Mali biskviti jer je HBOR u svibnju 2013. godine primio zahtjev za odobrenje 20 milijuna kuna kredita tvrtki koju je osnovao Tomislav Ljutić, bivši član uprave Kraša. Iako je Uprava pod pritiscima odobrila kredit, on je inzistirao da ga riješi NO, a to nije učinjeno. Rekao je da je tvrtka planirala povećati temeljni kapitel uz pomoć Qaestus fonda za dodatna tri milijuna kuna, samo ako se odobri kredit.
Na pulskoj kronici glavni se tekst ticao javnog poziva sudionicima kulturnih zbivanja u Kandlerovoj ulici za sve programe koji su se trebali odigrati toga ljeta. Naime, proba je neslužbeno odrađena u povodu Dana grada, no prema prijedlogu, formalno otvorenje Art zone Kandler najavljeno je za 3. srpanj. Do toga datuma, kako smo tada pisali, trebali su biti gotovi svi programi. Programi su se trebali odvijati i tijekom zime, barem za vikende ili značajne datume, kazao je, između ostalog, akademski kipar Eros Čakić.
(Arhiva Glasa Istre)
Projekt "Art zona Kandler", kojim se namjeravao vratiti život u starogradsku jezgru grada i udahnuti joj "ono nešto" što će je iz sumornog, neosvijetljenog i pustog dijela pretvoriti u umjetnički dio, neslužbeno je bio pokrenut za Dan grada. Temeljna je bit kvalitetnim programima i ugodnom atmosferom postići prepoznatljivost zbog koje će Puljani, ali i njihovi gosti, ondje ciljano stizati. Posebno, cilj je bio raznim besplatnim umjetničkim programima, postavima, koncertima i glazbenicima stvoriti poželjnu zonu koja će živjeti i tijekom zimskih mjeseci.
Akademski slikar Robert Pauletta, član Povjerenstva za koordinaciju programa, kazao je tada da je u pripremi javni poziv koji je već trebao biti gotov, za sve sudionike programa koji bi se odvijali toga ljeta.
(Arhiva Glasa Istre)
- Javni poziv namijenjen je svim udrugama, pojedincima i svima koji bi temeljem poziva sudjelovali u stvaranju određenog programa i tako participirali sa svojim nastupima, predstavama, programima. Formalno otvorenje najavljeno je za feštu Sv. Tome - 3. srpnja. Za tada je najavljen i mali festival koji bi kroz nekoliko dana okupio razne sudionike, a koji bi se svojim programima tako i predstavio, zaključio je Pauletta.
Istog smo dana najavili kako je planirano uređenje park šume Šijana i Busoler te da je posao povjeren Javnoj ustanovi Natura Histrica. Za tu se svrhu sklopio ugovor o nenemjenskom financiranju u iznosu od 250 tisuća kuna.
U sportskoj rubrici objavili smo priču o Petru Franjiću, nogometašu Istre 1961 koji je zbog mononukleoze propustio drugi dio sezone. Burna godina dana ostala je iza Petra Franjića kojeg je Dinamo sezonu ranije dao na posudbu. Tek što se privikao na novu sredinu i počeo skupljati prve minuteu "zeleno-žutom" dresu, Franjiću je pošlo za rukom u četiri dana na dvije utakmice na "Drosini" dobiti dva crvena kartona, najprije na prijateljskom ogledu protiv fažanske Mladosti, a potom i u borbi za prvenstvene bodove protiv Lokomotive.
(Arhiva Glasa Istre)
Uslijedio je potom ragovor s Igorom Pamićem nakon kojeg je nakon kojeg se Franjić nije pojavio na iduća dva treninga i stekao se dojam da je njegova pulska epizoda zavrila i prije nego li je započela. No, u cijeloj priči uslijedio je zaokret, jer je 22-godišnji Zagrepčanin amnestiran i Paminjo ga je odmah gurnuo u vatru, a Franjić mu se na ukazanom povjerenju zahvalio pogotkom kojim je trasirao put ka pobjedi nad Osijekom.
- Izgubio sam pola godine, ali izmijenio neke stvari u životu, drastično sam promijenio način prehrane, puno više vodim brigu o sebi i svome tijelu te mogu reći da se ovako dobro, kao što se sada osjećam, nisam osjećao ni prije svih ovih tegoba, rekao je tada Glasu Istre Petar Franjić.