Predavanje "Svemirski obzor"
Korado Korlević: Ne možete sve mlade staviti u isti koš
(Snimio Mate Komina)
Jedan od najpoznatijih hrvatskih popularizatora znanosti, Korado Korlević, čovjek koji stoji iza Zvjezdarnice Višnjan i edukacijskog centra Višnjan iz kojeg su stasale generacije mladih znanstvenika i gdje je sudjelovao u otkrivanju brojnih asteroida, ponovno je privukao veliki interes publike, ovoga puta u Zadru. Na Odjelu za mlade Gradske knjižnice Zadar održao je predavanje "Svemirski obzor", a dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, te se tražilo i mjesto više.
Iako nije klasični akademski astronom, njegov je doprinos znanstvenoj edukaciji konkretan i međunarodno priznat. Korlević je poznat po tome što složene teme uspijeva približiti jasno i razumljivo, ali i po tome što otvara pitanja koja rijetko nude jednostavne odgovore.
Znatiželja kao pokretač
Upravo iz nelagode prema neodgovorenim pitanjima razvila se njegova trajna potreba za razumijevanjem.
– Ja sam u knjizi mrzio upitnike, započinje Korlević. Smetalo ga je što neka pitanja ostaju otvorena, bez odgovora. Upravo ta nelagoda, priznaje, bila je početak svega. Pokušaj da "makne upitnike" iz knjiga pretvorio se u životni put, iako, kako dodaje, svaki put kad riješi jedno pitanje, pojave se dva nova.
Iz takve radoznalosti, u sredini u kojoj knjige nisu bile lako dostupne, postupno se otvarao svijet znanja. Čitanje je, kaže Korlević, bilo poput razgovora s velikim umovima prošlosti.
– Ako si sam, knjige su ti prijatelji. Kroz njih zapravo razgovaraš s pametnim ljudima iz prošlosti, učiš kako misle i kako oblikuju ideje, govori, ističući koliko je to važno za razvoj mišljenja.
Upravo tu povlači jasnu liniju prema današnjici. Ideja da bi knjige i stvarne odnose mogli zamijeniti digitalni ili "virtualni sugovornici" za njega je problematična.
– Ako ti je najbolji prijatelj virtualan, to nije dobro. Imaš osjećaj odnosa, ali nešto ti zapravo uzima, upozorava Korlević, aludirajući na način na koji suvremene tehnologije oblikuju navike i emocije mladih.
Kad razgovor krene na umjetnu inteligenciju, ton postaje još ozbiljniji. Korlević to ne vidi kao još jednu tehnološku fazu, nego kao prijelomnu točku.
– To nije samo inovacija. Ovo je prvi put da imamo potencijalnu konkurenciju čovjeku. Još uvijek ne razumijemo u potpunosti što dolazi. Sustavi već sada pokazuju pukotine, a društvo nema spremne odgovore, i to ne samo tehnološke, nego i na etičkoj razini, upozorava ovaj edukator.
U tom kontekstu širi priču i na pitanje stvarnih prijetnji, ne samo tehnoloških, nego i društvenih.
– Prijetnje uvijek postoje. Neke smanjujemo, neke rastu. Udar asteroida je danas manja vjerojatnost nego prije, ali imate druge stvari koje rastu, kaže Korlević upozoravajući kako bi upravo društveni i kulturni poremećaji mogli imati dalekosežne posljedice.
Djeca u fokusu
Pritom ne isključuje ni ekstremne scenarije, od nuklearnih incidenata do pogrešnih odluka pojedinaca na pozicijama moći.
– Nije velika vjerojatnost, ali nije ni nula, dodaje, zadržavajući svoj prepoznatljiv odmjeren, ali nimalo uljepšan pogled na stvarnost.
Istodobno, odbacuje pojednostavljene savjete o "mladima danas".
– Ne možete sve mlade staviti u isti koš. Način učenja i sadržaji moraju se prilagoditi vremenu. Ono što je jednoj generaciji bilo blisko, drugoj više ne mora imati isti smisao, ali potreba za pričom, suradnjom i zajedničkim stvaranjem ostaje ista, jasan je Korlević.
Kad se vrati na ono po čemu je najpoznatiji, rad s mladima, priču o Višnjanu vidi kao organski proces.
– Nismo krenuli s planom. Došla su djeca, pa još djece, pa su čuli drugi i došli. Iz male lokalne inicijative postupno je nastala međunarodna zajednica mladih koji kroz konkretan rad uče i razvijaju se, priča Korlević.
Posebno naglašava da ono što rade nikada nije bila samo astronomija.
– Astronomija je možda jedna sedmina svega. Ostalo su robotika, biologija, fizika, umjetnost… Ali astronomija budi maštu, zato je ljudi najviše vide, ističe ovaj astronom.
U tom procesu ključ nije u samim otkrićima, pa izbjegava govoriti konkretno o tome.
– Nije stvar u kamenju koje smo našli u svemiru. Stvar je u toj djeci koja su kroz to rasla. Njihov osjećaj da sudjeluju u nečemu važnom potiče ih da daju maksimum i razvijaju vlastite sposobnosti, napominje Korlević, ističući kako brojni od njih danas rade kao poduzetnici ili znanstvenici diljem svijeta.
Snaga uma
Vlastitu ulogu u svemu tome svodi na minimum.
– Kad vidiš da su krenuli raditi i da razmjenjuju ideje, makneš se. U tom trenutku samo smetaš, govori ovaj poznati učitelj, naglašavajući važnost prostora u kojem mladi mogu samostalno misliti i stvarati.
Dotaknuli smo se i šire slike znanosti, gdje također ne ostavlja puno prostora za kompromis.
– Ne postoji hrvatska znanost. Postoji samo svjetska. Ili si dio toga ili nisi, kaže Korlević, ostajući dosljedan stavu koji ne traži ugodne odgovore, nego prije svega jasnoću.
Naizgled jednostavno pitanje o granicama svemira ponovno vodi širem pogledu.
– Naš svemir je, pojednostavljeno, zatvoren. Ne možemo izaći iz njega jer je ograničen prostorom i vremenom. Možemo ga zamisliti kao da smo unutar crne rupe, iz koje nema izlaza. Gdje god krenete, na postoji "van", objašnjava Korlević.
Ono što je izvan toga, dodaje, ostaje nepoznato, iako ne isključuje mogućnost postojanja drugih svemira, bez jasnog kraja kakva smo skloni zamišljati. U tom kontekstu dotaknuli smo se i pitanja života izvan Zemlje. Korlević ne daje izravan odgovor, ali jasno sugerira kako je život moguć ondje gdje se poklope potrebni uvjeti, a s obzirom na razmjere svemira, teško je vjerovati da smo jedini. A u tom okviru, slika čovjeka je istodobno i skromna i snažna.
– Mi smo u svemiru fizički gotovo ništa. Ali ono što imamo je um. Ta potreba da razumijemo, da istražujemo, da mičemo upitnike, to je ono što nas čini velikima, zaključuje Korlević, dajući naslutiti da vrijednost nije toliko u konačnim odgovorima, koliko u spremnosti da se pitanja nikada ne prestanu postavljati.
Tragač za asteroidima
Prema podacima na stranici Minor Planet Discoverers, Korado Korlević 18. je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U periodu od 1996. do 2001. otkrio ih je 947, te bio suotkrivač kod još 110 asteroida.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
