Prekomjerno nasipanje obale
Rovinjska oporba: "Zaustavimo ekocid i bespravno širenje plaža!"
(Foto SDP Rovinj)
Unazad tri dana gradski vijećnici iz redova oporbe zaprimili su bezbroj poziva, poruka i fotografija od zabrinutih građana koje je uznemirilo to što se u autokampu Polari u Rovinju bagerima nasipa sitni šljunak na hridinastu obalu u zabrinjavajuće velikim količinama. Saborska zastupnica iz redova SDP-a dr. sc. Maria Blažina na tematskoj konferenciji za novinare istaknula je zabrinutost zbog sve većeg pritiska ljudskog djelovanja na bioraznolikost, pogotovo kada je riječ o priobalnim morskim životnim zajednicama.
"Dohrana" plaža
Podsjetila je da znanstvena zajednica već jako dugo upozorava na devastirajući učinak nasipavanja plaža, kao još jedno od vrlo učestalih štetnih djelovanja, uz porast prosječne temperature mora, promjenu morske cirkulacije, sidrenje, porast prisutnosti mikroplastike, emisije ugljikovodičnih spojeva, komunalnih otpadnih voda i drugo. U koaliciji SDP-Možemo!-SU tvrde kako je diljem rovinjske i općenito zapadno istarske obale nasipavanje plaža od strane koncesionara pod izlikom dohrane već desetljećima prekomjerno i progresivno, a dozvoljeno je člankom 77. Zakona o upravljanju pomorskim dobrom. Uz jake morske struje to je i besmisleno i izuzetno štetno, jer sav šljunak odnesen u more završava na dnu i ubija prirodna staništa. Međutim koncesionari, ne samo da to rade, nego se svaki put malo prošire u obuhvatu nasipanja, a na dnu mora rastu beživotne pustinje.
- Hrvatski dio, dakle istočni, Jadranskog mora ima hridinastu obalu, što može zahvaliti povoljnim morskim strujama i kvaliteti geološke podloge. Kao rezultat svega toga možemo se pohvaliti izuzetno visokim bogatstvom staništa i raznolikošću morskih životnih zajednica. Međutim, dugoročne posljedice ljudskog djelovanja itekako su vidljive, brojnim vrstama se znatno smanjio broj, a neka su staništa potpuno nestala, kao na primjer naselje endemske vrste Jadranskog bračića, ističe Blažina.
Vrlo brzo pristigla je i reakcija gradske uprave i koncesionara kroz lokalne medije, ističući kako investitori, koncesionari i vlasnici "posluju u skladu sa zakonom".
- Možda je tome tako, međutim morsko dobro i obalni pojas nisu samo izvor dobiti, "građevinsko zemljište" ili "poslovni prostor", već osjetljiv prirodni resurs čije korištenje zahtijeva najviši stupanj javne kontrole i suglasnosti, istaknula je Blažina.
Prema mišljenju oporbenih koalicijskih partnera, u Gradu Rovinj kontrola kroz trenutno važeće zakone ne zadovoljava najviše standarde. Procjene utjecaja na okoliš, studije i elaborati, tvrde, često se oslanjaju na zastarjele ili isključivo teorijske podatke, a obnova dokumentacije je puko zadovoljavanje forme.
Uzajamno poštivanje
Vezano uz aktualni incident na plaži Punta Eva u kampu Polari, nadovezao se Siniša Škaberna, rovinjski koordinator političke platforme Možemo!. Kao konkretan povod javne zabrinutosti u kampu Polari u Rovinju, u vlasništvu tvrtke Maistra d.o.o. ističe neočekivano velike razmjere prekomjernog nasipanja rasutog materijala za dohranu i sanaciju plaže.
- Više građana zamijetilo je bagere na obali kako raznose materijal i guraju ga u more i na škrape. Sudeći po snimkama i fotografijama sve upućuje da se zaista radi o nedozvoljenim aktivnostima, rekao je Škaberna i izrazio razumijevanje za činjenicu da je Maistra d.o.o. važan faktor razvoja i ekonomske sigurnosti Rovinja, zbog čega odnos između građana, Maistre i Grada Rovinja mora biti ispunjen uzajamnim poštivanjem, razumijevanjem i povjerenjem. No, dodao je, povjerenje je ovih dana poljuljano aktivnostima na plažama u koncesiji Maistre d.o.o..
- Prvo, radovi koji se izvode na dohrani plaže dobili su dozvole od Lučke kapetanije Pula i od Grada Rovinja. Po procjeni, zakonske odredbe o načinu dohrane nisu se poštivale, jer su propisane količine prekoračene - više od 0,35 kubnih metara materijala na metar četvorni plaže, što je jedna kariola. Također, obalna linija je pomaknuta prema moru od 3-6 metara u odnosu na prirodnu početnu liniju. Zatrpane su škrape, grote i plićak sa svojim specifičnim ekosustavom istarskog škoja. Počinjen je dakle ekocid, a Grad Rovinj nema dovoljan broj komunalnih redara koji će adekvatno nadzirati sve aktivnosti i pojave u prostoru. Dodatno je razočaravajuće što se na dojave građana reagiralo na način da se slučaj omalovažava, zataška i prikaže kao dizanje bure zbog ničega, naglasio je Škaberna.
Kako bi se provjerile sumnje, na inicijativu vijećnika Škaberne pokrenut je inspekcijski nadzor sukladno pozitivnim propisima. Od nadzora se očekuju konkretni podaci o tome koliko je kubika naneseno na određenu površinu, kolika je nasuta površina i koje je uvećanje, kako bi se utvrdilo da li je i u kojoj mjeri pređena zakonski i koncesijski dozvoljena količina.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
