Obiljetnica ustroja

Domobranstvo u Istri: Organizacija, disciplina i obrana vlastitog doma

| Autor: Zoran Oljača
(Snimio Zoran Oljača)

(Snimio Zoran Oljača)


Povodom obilježavanja 35. obljetnice ustroja Domobranstva RH s posebnim osvrtom na njegov značaj za Istru i bivšu Općinu Pula u gradskoj vijećnici Grada Vodnjana održano je predavanje predsjednika udruge "1. domobranska bojna" Pula Borisa Ružića koji je prisutne upoznao sa značajem ovog obilježavanja. Ružić se dotaknuo modela zapovijedanja i organizacije koji su nadilazili tadašnju uobičajenu praksu.

- Upravo u takvim uvjetima stvaran je sustav koji je pokazao iznimnu otpornost i učinkovitost. Postrojbe su, unatoč složenim okolnostima, demonstrirale visoku razinu spremnosti i discipline, izvršavajući sve postavljene zadaće bez iznimke. Jedna od posebnosti bila je organizacija saniteta. U sastavu postrojbi djelovao je tim liječnika i medicinskih tehničara, što je za tadašnje ratne uvjete predstavljalo iznadprosječnu razinu ustrojenosti. Odluke su se donosile brzo i neposredno što je bilo odstupanje od dotadašnje vojne prakse. Takav pristup svjedoči o visokoj razini stručnosti, ali i prilagodljivosti zapovjednog kadra koji je morao reagirati u realnom vremenu, rekao je Ružić.

(Snimio Zoran Oljača)(Snimio Zoran Oljača)

Povijesni kontinuitet i počeci obrane

Kako je naglasio, ideja obrane vlastitog prostora u Istri ima duboke povijesne korijene. Još krajem 19. stoljeća ustrojene su vojne postrojbe sa zadaćom obrane Pule kao važnog strateškog središta. Kroz različite državne okvire i političke sustave mijenjali su se nazivi i strukture, ali je temeljna ideja ostala ista, zaštita teritorija i stanovništva.

- Početkom 1991. godine Hrvatska se suočila s izrazito nepovoljnim odnosom snaga. Nije postojala organizirana vojska u klasičnom smislu, već su temelj obrane činile policijske snage i tek ustrojeni Zbor narodne garde. Nasuprot tome stajala je tehnički nadmoćna i logistički dobro organizirana JNA. U takvim okolnostima nije bilo moguće voditi konvencionalni rat, već je bilo nužno razviti model masovne narodne obrane. Upravo iz te potrebe nastaju prve obrambene strukture, temeljene na dragovoljstvu i visokoj motivaciji, dodao je.

Policija je pritom imala ključnu ulogu, iako bez teškog naoružanja i potpune vojne infrastrukture.

Istra je uoči rata bila jedno od najosjetljivijih područja u Hrvatskoj. Velika koncentracija vojnih objekata i naoružanja, osobito u Puli, predstavljala je ozbiljan sigurnosni izazov. Svaki potencijalni sukob mogao je imati dalekosežne i razorne posljedice, kako za stanovništvo, tako i za gospodarstvo i okoliš.

Profesionalne i mobilne postrojbe

- Unatoč takvim okolnostima, zahvaljujući razboritom i koordiniranom djelovanju, izbjegnuti su veći oružani sukobi. Ključ uspjeha bio je u uspostavi organizirane, disciplinirane i kontrolirane obrane, koja je djelovala preventivno i stabilizirajuće. Koncept domobranstva pokazao se pritom iznimno učinkovitim. Temeljna ideja bila je da svaka lokalna zajednica, bilo selo, naselje ili gradska četvrt, organizira vlastitu obranu, istaknuo je.

Time su, kako veli Ružić, profesionalne i mobilne postrojbe Hrvatske vojske mogle biti upućene na najugroženija bojišta, dok su domobrani preuzimali odgovornost za zaštitu svog neposrednog okruženja.

- Domobrani brane svoj dom, svoju obitelj i svoju ulicu, i upravo zato imaju iznimno snažnu motivaciju. Posebna prednost teritorijalne obrane bila je u poznavanju prostora. Lokalni ljudi najbolje su poznavali teren, od prometnica i šumskih puteva do konfiguracije tla, što je u ratnim uvjetima predstavljalo značajnu taktičku prednost. Upravo ta povezanost s prostorom omogućila je učinkovitu organizaciju obrane uz minimalna sredstva, dodao je Ružić te je istaknuo kako su u Istri domobranske postrojbe ustrojene vrlo brzo, a odaziv stanovništva bio je iznimno visok, često veći od 90 posto. Građani su se dragovoljno uključivali u obranu, često bez odgovarajuće opreme, ali s jasnom sviješću o potrebi očuvanja sigurnosti i stabilnosti.

Zaključno, domobranstvo se nije pokazalo samo kao vojna struktura, već kao širi društveni sustav koji je omogućio funkcioniranje zajednice u kriznim uvjetima. Osiguravalo je stabilnost, pružalo potporu stanovništvu i stvaralo osjećaj sigurnosti u neizvjesnim vremenima. Njegova uloga u Domovinskom ratu ostaje trajno upisana u suvremenu hrvatsku povijest, a odgovornost današnjih generacija je očuvati sjećanje na taj sustav i vrijednosti koje je predstavljao zajedništvo, odgovornost i spremnost na obranu vlastitog doma.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama