Danas će u Poreču biti svečano obilježen Dan Istarskog statuta, temeljnog pravnog i političkog dokumenta usvojenog 30. ožujka 1994. Riječ je o dokumentu koji definira regionalni identitet, dvojezičnost i multikulturalnost Istre unutar Hrvatske. Njime se teži regionalnoj samoupravi i prekograničnoj suradnji, a Skupština županije ga koristi kao temelj za ustrojstvo. Tim povodom razgovarali smo sa županom Istarske županije Borisom Miletićem koji je u lipnju prošle godine na lokalnim izborima po drugi put izabran na tu funkciju.

Što Dan Istarskog statuta znači za Istarsku županiju i je li njegov sadržaj aktualan i danas?

- Dan Istarskog statuta nije samo podsjetnik na prošlost, nego i potvrda vrijednosti koje živimo i danas: otvorenosti, multikulturalnosti i poštovanja različitosti. Borba za Statut bila je ogledalo tadašnjih prilika i nerazumijevanja za ono što Istra jest i kako živi, a pojedine odredbe, poput dvojezičnosti, tada su bile osporavane, dok su danas neupitne. Upravo zato Statut za nas nije samo dokument, već izraz našeg načina života i temelj na kojem i danas gradimo stabilnu, sigurnu i uključivu Istru.

Otvorenost i poštovanje

Koliko se baš na suživotu i prihvaćanju različitosti treba raditi i danas? Koliko su te vrijednosti ugrožene zbog okolnosti koje nas okružuju?

- Na tim vrijednostima treba raditi stalno, jer one se ne podrazumijevaju. One se žive i čuvaju svakoga dana. Nažalost, svjedoci smo teških i nesigurnih vremena. Već više od četiri godine imamo rat na europskom tlu, vidimo što se događa na Bliskom istoku, a posljedice tih sukoba osjećaju se globalno. U svijetu su defektivno poljuljane vrijednosti mira, diplomacije, suradnje. Upravo zato su vrijednosti na kojima počiva Istra, poput otvorenosti i poštovanja različitosti, danas važnije nego ikad. Zato mi u Istri zdušno branimo i njegujemo antifašizam, baštinimo i poštujemo svoje, ali jednako tako uvažavamo drugo i drugačije.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Što vama predstavlja Istra 2026. godine i u kojem smjeru bi voljeli da Istra krene u idućem razdoblju?

- Osim što je doživljavam kao raj na zemlji u širem kontekstu, za mene Istra danas predstavlja spoj vrijednosti i rezultata. S jedne strane, to je Istra koja je ostala vjerna sebi, svojim temeljnim vrijednostima, regionalnom identitetu, tradiciji i običajima. To je ono što nas čini prepoznatljivima. S druge strane, to je Istra koja se razvija i ulaže u obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, infrastrukturu i gospodarstvo te kontinuirano podiže kvalitetu života svojih građana. Upravo ta ravnoteža između identiteta i razvoja za mene kao župana je ključna.

Kakva je pozicija Istre unutar Hrvatske, je li ona bolja ili lošija nego što je bila u vrijeme kada je statut donesen?

- Pozicija Istre danas je snažnija nego u vrijeme donošenja Statuta. Tada smo se morali izboriti za razumijevanje našeg identiteta, dok su danas naše vrijednosti prepoznate kao prednost. Sjetimo se samo koliko je dugo trajala pravno-politička borba za pojedine odredbe Statuta. Istra je danas razvijena i stabilna regija, ali prije svega sastavni dio Hrvatske, kojoj želimo doprinositi svojim rezultatima, uz očuvanje svojih posebnosti. Upravo u toj raznolikosti vidim snagu Hrvatske.

Postoji li opasnost da i u Istri dođe ne samo do rasta radikalnih ideja, već i nasilja prema onima koji misle i govore drugačije i kako se to može spriječiti?

- Istra je oduvijek bila otvorena i multikulturalna sredina u kojoj ljudi različitih identiteta žive i rade zajedno, stoga ne bih rekao da su kod nas takve pojave izražene. No, živimo u vremenu kada se društva suočavaju s različitim izazovima i zato je važno djelovati na vrijeme. Svjesni smo da dolazak sve većeg broja stranih radnika nosi i nove izazove. Upravo zato pokrenuli smo inicijativu uspostave Regionalne mreže podrške stranim radnicima i njihovim obiteljima kako bismo osigurali njihovu uspješnu integraciju i očuvali društvenu koheziju. Jer samo uključivo društvo može biti dugoročno stabilno i sigurno. Važno je da ljudi koji dolaze prihvate i poštuju naš način života, ali jednako tako i da ih mi kao zajednica prihvatimo i uključimo.

Čovjek u središtu

Uskoro će biti pet godina otkako ste župan, na što ste posebno ponosni što ste učinili u tom razdoblju?

- Puno sam na terenu i među našim ljudima i najponosniji sam kada mi građani kažu da vide i osjete razliku, kada prepoznaju naše projekte i programe. U tom smislu, napravili smo značajne iskorake i za poljoprivrednike, poduzetnike, ICT sektor, za mlade umjetnike i sektor kulture, kao i za manjinske zajednice. Gotovo da nema programa čije sufinanciranje iz proračuna nismo povećali. Posebno me raduje sjajan odjek Fonda za sport čiju sam uspostavu inicirao 2022. godine, a putem kojeg smo do sada u stopostotnom iznosu financirali školovanje i edukaciju za 382 trenerica i trenera. Isto tako, vesele konkretni rezultati županijskog Programa mjera za zadržavanje i privlačenje deficitarnog kadra u javnom zdravstvu i sustavu socijalne skrbi jer kao što uvijek ističem, čovjek je u središtu svega. Naravno, tu je i cijeli niz investicija koje smo realizirali ili su u tijeku, od ulaganja u škole, izgradnje sportskih dvorana i domova za starije, do projekata u cestogradnji i razvoja županijskih lučkih područja.

Ima li nešto što bi učinili drugačije ili što vam je žao da niste učinili?

- Ponekad razmišljam da sam možda trebao sjesti u bager i porušiti neke očigledno bespravne izgrađene objekte. No, tada bih se izjednačio s onima koji su prekršili zakon pa me te misli prođu. Uvijek postoji prostor za bolje i drugačije i to je sastavni dio odgovornosti javne funkcije. Sigurno postoje stvari koje bih danas možda napravio drugačije, ali važno je istaknuti da smo sve odluke donosili u datim okolnostima, vodeći računa o dugoročnoj održivosti i interesu naših građana. Volio bih da se određeni kapitalni projekti realiziraju brže, ali njihova dinamika u velikoj mjeri ovisi o procedurama, pripremi dokumentacije i postupcima javne nabave.

Na čemu će biti fokus vašeg rada u idućem razdoblju? Koji su to projekti koje možemo očekivati?

- Prioriteti ostaju isti i u ovom drugom mandatu, a to su obrazovanje i sport, zdravstvo i socijalna skrb. Nastavljamo s nikad većim investicijskim ciklusom. U obrazovanju su to konkretni projekti izgradnje i dogradnje škola i sportskih dvorana diljem Istre, ali i novi iskoraci poput uspostave Centra izvrsnosti u Labinu te Centra za sigurniji internet. U zdravstvu nas očekuju važni projekti poput izgradnje sedam novih tipskih objekata hitne medicinske pomoći diljem županije, ulaganja u opremu i zdravstvene ustanove, ali i konkretne mjere za rješavanje problema kadra, poput izgradnje stanova za zdravstvene i druge deficitarne djelatnike. U području socijalne skrbi nastavljamo s ulaganjima u domove za starije, ali i pokrećemo projekt Centra za autizam i višestruke teškoće u Žminju, kako bi njegove usluge bile svima dostupne. Istovremeno provodimo i velike infrastrukturne projekte, od izgradnje trećeg sustava navodnjavanja do ulaganja u lučku infrastrukturu, uključujući jedan od najvećih projekata u povijesti Županije, rekonstrukciju lukobrana u Puli. Poseban naglasak stavljamo i na zelenu tranziciju i energetsku održivost – kroz poticanje energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije i razvoj projekata koji doprinose dugoročno održivom razvoju Istre. Jer razvoj bez odgovornosti nije razvoj. I naravno, temeljni postulat javne uprave je da smo mi javni servis u službi građana i gospodarstva, koji primarno vodi računa o sveopćem javnom interesu. To mora biti u fokusu rada svakog službenika i rukovoditelja, kao što je mojim zamjenicama i meni, pri svakodnevnom obavljanju zadaća i dužnosti.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kako ste zadovoljni sa suradnjom s gradonačelnicima i načelnicima istarskih gradova i općina?

- Stupajući na dužnost župana rekao sam da želim biti župan koji spaja i čija su vrata svima otvorena, bez obzira na politički predznak i toga se držim. U proteklih pet i pol godina korektno i konstruktivno surađujem sa svim čelnicima istarskih gradova i općina. Redovito obilazim gradove i općine, susrećem se s gradonačelnicima i načelnicima, a redovito sazivam i koordinacije kako bismo zajednički raspravljali o važnim temama. Primjerice, na posljednjoj koordinaciji, održanoj prije dva tjedna u Pazinu, govorili smo o informatičkoj sigurnosti, poslovnim zonama i priuštivom stanovanju. I upravo zato vjerujem da suradnja, a ne podjele, mora ostati temelj našeg daljnjeg razvoja, jer je partnerski odnos ključan za ravnomjeran razvoj svih dijelova Istre. Želim istaknuti i da u suradnji s našim gradovima i općinama dograđujemo i gradimo desetak škola i novih sportskih dvorana. Istarska županija je nositelj tih projekata, ali realiziraju se u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave.

Stabilizacija Kaštijuna

Možemo li uskoro očekivati neki dogovor oko Kaštijuna, složit ćete se da je to jedan od najvećih istarskih problema koji ruši kvalitetu života velikom broju građana?

- Kaštijun je bez sumnje jedan od najvećih izazova u Istri, ali kao što već duže govorim on je tek jedna od karika u sustavu gospodarenja otpadom. Taj problem možemo i moramo riješiti suradnjom i zajedništvom svih gradonačelnika i načelnika u Istri. Ono što je važno istaknuti jest da se u proteklom razdoblju intenzivirala komunikacija i koordinacija svih dionika sustava većinskog vlasnika Grada Pule, Istarske županije, gradova i općina te komunalnih poduzeća. Na posljednjem sastanku potvrđen je zajednički cilj, a to je uspostava funkcionalnog i cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na razini cijele županije. Dogovoreno je i uključivanje svih gradova i općina u vlasničku strukturu Kaštijuna, kao i redovite koordinacije kako bi se odluke donosile brže i učinkovitije. Pred nadolazeću turističku sezonu prioritet je stabilizacija rada sustava i sprječavanje neugodnih mirisa. Prema informacijama iz samog Centra, poduzimaju se konkretne mjere koje bi trebale dati rezultate već uoči sezone. Istarska županija, kao suvlasnik s udjelom od 49 %, nastavit će konstruktivno doprinositi rješavanju problema, ali važno je iznova naglasiti da je sustav gospodarenja otpadom zajednička odgovornost svih.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kako se ta kvaliteta još više može povećati? Život u Istri je svakim danom sve skuplji, a i do stana ili kuće je gotovo nemoguće doći, osim ako se ne radi o naslijeđenoj nekretnini?

- To je realan problem i nešto što sve više opterećuje naše građane, posebno mlade obitelji, i toga smo potpuno svjesni. U Istri, kao i u drugim priobalnim županijama, život je i do 30 posto skuplji u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske. Danas je teško pronaći stan za dugoročni najam, a i kada ga pronađete, cijene su često visoke. Zato ćemo se tim pitanjem još intenzivnije baviti u ovom drugom mandatu. Već privodimo kraju prenamjenu zgrade bivše Mornaričke bolnice u stanove za priuštivo stanovanje, a kroz "Istarski plan za stan" planiramo gradnju novih stanova za deficitarna zanimanja uz značajne subvencije. Istovremeno ćemo razvijati potpore za mlade obitelji te u suradnji s gradovima i općinama poticati stanogradnju i pripremu projekata kako bi stanovi postali dostupniji. Važno nam je da Istra ostane prostor u kojem ljudi mogu kvalitetno živjeti, raditi i rješavati svoje stambeno pitanje.

Koja bi bila vaša poruka stanovnicima Istre na Dan Istarskog statuta?

- Moja poruka je jednostavna: budimo ponosni na ono što jesmo i njegujmo ono što smo zajedno izgradili. Istarski statut nije samo dokument, već izraz našeg načina života – naših vrijednosti zajedničkog života, tolerancije i poštovanja različitosti. To su vrijednosti koje nas određuju i koje moramo svakodnevno živjeti. Snaga Istre je u zajedništvu i suradnji. U vremenu brojnih izazova važno je ostati svoj, ali i otvoren – čuvati svoj identitet, ali i poštovati druge. Vjerujem da ćemo, kao i do sada, znati očuvati ono što Istru čini posebnom i nastaviti je razvijati kao prostor kvalitete života, sigurnosti i zajedništva. Svim građankama i građanima čestitam Dan Istarskog statuta. Auguri per la Giornata dello Statuto Istriano.

Povezane vijesti

• "Ovo nije pismo protiv grada, ovo je pismo za ljude koji u ovom prostoru žive": Građani Medulina i Pule upozoravaju da neugodni mirisi s Kaštijuna godinama narušavaju život i zdravlje
• Kaštijun odgovara građanima: "Nema prekoračenja, najveći problem je neprikladan otpad"
• Kaštijun smrdi i kad brojke cvatu: Građani traže odgovor, ne izvješće