Na današnji dan, godina je 2009.
Vremeplov Glasa Istre: Jakovčić pozvao građane Istre na dostojanstvo i izbjegavanje uzimanja pravde u svoje ruke
(Arhiva Glasa Istre)
Na naslovnici Glasa Istre na današnji dan 2009. godine glavni je tekst bio posvećen Vladi koja nije željela pokleknuti pred zahtjevima za hitnim rebalansom proračuna. Naime, kako smo tada pisali, bolni rezovi koji su mogli uslijediti rebalansom proračuna, poput smanjenja plaća, za vlast pred izbore nije popularna mjera. Predviđanja su govorila da se Hrvatska iz krizne 2009. godine neće izvući samo s lakšim ogrebotinama.
Iduća velika žrtva svjetske gospodarske krize bio je Balkan jer je Europa zbog prenapuhanog financijskog balona bila pred bankrotom. Ivan Jakovčić je, tada u Bujama, izjavio kako je Slovenija upala balkansku mitomaniju, a Gianfranco Fini u Trstu rekao je kako se Talijani u Istru vraćaju kulturom, a ne zastavom.
Rješenje jedino u podizanju proizvodnje
Ekonomski strateg SDP-a i član Ekonomskog vijeća dr. Ljubo Jurčić smatrao je da je potreban hitan rebalans proračuna, najkasnije u travnju, jer je očito da stopa rasta neće biti dva posto nego minus dva posto, a to je automatski značilo četiri milijarde kuna manje u državnom budžetu. No, Vlada, prema njemu, svakako neće popustiti pritiscima Svjetske banke banke za rebalansom i dva razlog. Prvo, financijskih - jer tada država više ne bi mogla dodatno zaduživati na svjetskom tržištu, a ovako će kako-tako izdržati do početka ljeta dokad će podići još kredita i emitirati još obveznica na svjetskom tržištu. I drugo, političkih - lokalni izbori.
- Bilo bi neozbiljno zahtijevati rebalans nakon prvog mjeseca, no kada se nakon tri mjeseca mjeseca vidi slabo punjenje budžeta i osjeti pad stope rasta što postaje evidentno, rebalans bi u travnju bio nužan zbog urednosti javnih financija. No, budući da slijede izbori, a rebalans znači kresanje rashoda, dakle i kapitalnih investicija - manje cesta, mostova i škola, ali i kresanje plaća i mirovina - sigurno je da će Vlada na sve načine pokušati pričekati lipanj i bez rebalansa, neovisno čak i o pritiscima izvana, kazao je Jurčić.
Bude li potrošnja i dalje veća nego proizvodnja, rješenje je u teoriji ili aranžmanu s MMF-om ili stvaranje velike koalicije da se radikalni potezi ne ne bi politički rušili, no Jurčić je, kaže, i protiv jednog i protiv drugog, među ostalim i zato jer MMF ujedno znači i kresanje plaća i mirovina.
Izjavu slovenskog parlamenta o zaštiti nacionalnih interesa kod pristupanja Hrvatske NATO-u istarski župan Ivan Jakovčić je u cijelosti odlučno odbacio u ime svih županijskih izvršnih i predstavničkih tijela te građana Istre, definirajući je posezanjem za teritorijem Istarske županije, odnosno Republike Hrvatske. Na konferenciji za novinare koju je, u bujskoj gradskoj upravi održao s tamošnjom gradonačelnicom Lorellom Limoncin Tot, pozvao je građane Istre na dostojanstvo i izbjegavanje uzimanja pravde u svoje ruke, incidenata i ekscesa, posebno prema slovenskim državljanima, te da vjeruju u njihovu politiku jer će zaštiti Istru kao što su i dosad činili. Posebno se obratio ribarima, poručujući im da se ponašaju kao i dosad jer "ne trebaju nam ribari graničari, već ribari koji će zadovoljavati potrebe svojih obitelji i tržišta". Istovremeno je sve državne institucije, među kojima policiju, lučku upravu i vojsku, pozvao na jasno poštivanje granične crte koja je na snazi od 1991. te kojom je određeno da je sve južno od kanala sv. Odorika Istarska županija, a granica na moru je crta sredine u Piranskom zaljevu.
- Uvijek smo htjeli, a to i dalje želimo, biti dobri susjedi, ali nas slovenski parlament svojom odlukom tjera da izađeno s novim povijesnim argumentima jer kanal sv. Odorika nikada nije bio rijeka Dragonja (smještena sjevernije od kanala, odnosno dublje u slovenskom teritoriju op. a.) čije je korito "korito mejne reke med Slovenijom i Hrvaškom" kako piše u Leksikonu izdanom u Ljubljani, izjavio je tada istarski župan Ivan Jakovčić.
Istra je dio talijanskog identiteta
Gianfranco Fini, predsjednik talijanskog donjeg doma parlamenta, boravio je tada u Trstu te je kao lider desne stranke Alleanza Nazionale, koja se iznjedrila iz bivše neofašističke stranke Movimento sociale, prisustvovao otkrivanju spomenika posvećenog mladoj Normi Cosetto, Istranki koja je bačena u fojbu nakon što je silovana i mučena. Spomenik je podignut u ulici Capodistria u gradskoj četvrtki koja je izgrađena početkom šesdesetih godina za potrebe istarskih i dalmatinskih esula koji su do tada živjeli u tršćanskim izbjegličkim logorima u predgrađu. Dolazak Finija i otkrivanje spomenika posljednji je čin u nizu manifestacija kojima je u Italiji obilježen Dan sjećanja na fojbe, odnosno riječki, dalmatinski egzodus. Uz njega su bili tršćanski gradonačelnik Roberto Dipiazza i zastupnik Finijeve stranke Roberto Menia.
Za lidera talijanske desnice i predsjednika zastupničkog doma čin pomirenja stavljen je na čekanje, te on je tada vjerovao da sve ovisi o odumiranju nacionalizma, odnosno antitalijanstva u Sloveniji i Hrvatskoj. Fini ja dan ranije razgovarao s novinarima lista Il Piccolo i tom prigodom rekao da je na prostoru bivše Jugoslavije gotovo sve promijenjeno, ali da se ipak i dalje podgrijavaju nacionalizmi.
- Talijanski kulturni identitet Istre i Dalmacije treba očuvati i oživiti u europskom ozračju, nema više povratka zastavom već samo i jedino kulturom, kazao je Fini, i dodao da u Italiji treba razviti svijest da su "Istra i Dalmacija naslijeđe talijanskog nacionalnog identiteta. To možemo danas govoriti u okviru Europske unije koja odbacuje nacionalizme i sve oblike diskriminacije", pisalo je, između ostalog, toga dana u Glasu Istre.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
