Igor Dekanić
Udruga u kulturi Fenoliga i JU Kamenjak organiziraju javno predavanje pod nazivom „Prolazi li doba nafte i plina?“ koje će održati energetski stručnjak Igor Dekanić.
Predavanje će se održati u četvrtak, 19. veljače, s početkom u 19 sati u prostoru „Škola“ na placi u Premanturi. Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.
Tema predavanja bavit će se aktualnim pitanjima energetske tranzicije, budućnosti fosilnih goriva te izazovima i promjenama na globalnom energetskom tržištu.
Početkom 1901. godine, otkrićem nafte u Spindletopu u Texasu – započinje naftno doba u energetici. To je posve promijenilo kretanje čovjeka i promet, te je oblikovalo suvremenu civilizaciju u 20. stoljeću. Danas, 125 godina kasnije, ljudska civilizacija razvila se do razmjera koji su prije toga bili nezamislivi. Istodobno, intenzivna eksploatacija energije iz fosilnih izvora energije i nepovoljne klimatske promjene te onečišćenje okoliša počeli su ugrožavati i sam opstanak te civilizacije.
Ukupna svjetska potrošnja energije danas se posve približila cifri od 600 eksa Jpula (1024 J) ili oko 15 milijardi uvjetnih tona nafte, što je Pariškim sporazumom, sklopljenim prije 10 godina označeno granicom koju ne bi trebalo prijeći, ukoliko se ne želi svijet i našu civilizaciju gurnuti u neizvjesnu budućnost. U razdoblju poslije Pariškog sporazuma: potrošnja energije u svijetu raste, osobito u Aziji čiji industrijski divovi su oslonjeni na fosilnu energetiku iz domaćih izvora. Do promjena teško, tako da je globalna energetska tranzicija vrlo usporena.
Energetski paradoks 21. stoljeća je u slijedećem: S obzirom na nepovoljne klimatske promjene, čovječanstvo bi moralo usporiti rast potrošnje energije te promijeniti strukturu izvora energije u pravcu smanjenja upotrebe energije iz fosilnih izvora. Međutim, intenzivan gospodarski rast i razvitak te industrijalizacija u velikim zemljama Azije
utječu na daljnje povećanje potrošnje energije uz održavanje sadašnje strukture izvora energije – čovječanstvo i dalje koristi preko 4/5 energije iz fosilnih izvora.
Zaključno, postoji načelna suglasnost o održivoj energetici ali u praksi to ne funkcionira. Niske cijene nafte i plina te industrijska ekspanzija azijskih zemalja u brzom razvoju usporavaju energetsku tranziciju, a geopolitički prijepori i ratni sukobi mijenjaju prioritete u smjeru fosilne energetike.
Igor Dekanić je završio Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1975 g. Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Kao stipendist Zaklade Eisenhower bio je na specijalizaciji iz upravljanja i liderstva u SAD-u 1987. g. Boravio na više drugih specijalizacija u SAD-u 1996. i 2000., u Sjevernoj Irskoj 1998., te u Velikoj Britaniji 1999. godine.
Radio je u INA-Industriji nafte od 1982. do 1995., kao istraživač, pomoćnik direktora INA-Razvoja i savjetnik generalnog direktora INE. Od 1995. do 1997. bio je podžupan Zagrebačke županije, a od 1997. je zaposlen na RGN fakultetu.
Za izvanrednog profesora izabran je 1990., od 1999. redoviti je profesor, i 2004. g. izabran je za redovitog profesora u trajnom izboru. Uz rad na RGN-fakultetu, obavljao je dužnost savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za unutarnju politiku u razdoblju od 2000. do 2005. godine.
Napisao je osam knjiga i preko 200 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovao u preko 40 istraživačko-razvojnih i stručnih studija iz područja energetike.
Uz to, održao je 40-ak pozvanih predavanja u zemlji i inozemstvu, napisao 50-ak stručnih komentara iz energetike.
Od 2020. godine je u mirovini no i dalje sudjeluje u nastavi kao vanjski suradnik više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. te je sudjelovao u 30-ak sati radio programa o povijesti naftne industrije na Hrvatskom radiju.