Anton Kliman
Kliman: Ako želimo premium destinaciju, moramo imati premium infrastrukturu
(Snimio Milivoj Mijošek)
Istra je trenutno veliko gradilište - a nakon desetljeća iščekivanja, u tijeku su radovi na kapitalnim infrastrukturnim projektima, poput revitalizacije željeznice i drugog, koji će po svom završetku zasigurno imati krucijalnu ulogu u razvoju, kako u gospodarskom, tako i turističkom segmentu istarskog poluotoka, kao i u svakodnevici Istrijana.
Kad se o infrastrukturi govori, veliku ulogu u realizaciji tih projekata ima Anton Kliman, predsjednik istarskog HDZ-a i zastupnik u Hrvatskom saboru, a posebice vezano za početak revitalizacije istarske željeznice, za što su ugovor krajem ožujka prošle godine u Svetom Petru u Šumi potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić s odabranim izvođačem radova, tvrtkom Strabag, u nazočnosti potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.
U tijeku je projekt vrijedan 55 milijuna eura, obnova 50 kilometara željezničke pruge od Slovenije do Svetog Petra u Šumi. Gotovo je godina dana od potpisivanja ugovora – kakva je situacija danas?
- Kada smo potpisali ugovor za obnovu 50 kilometara pruge, rekao sam da je to početak kraja agonije istarske željeznice. To sam rekao svjestan težine tih riječi. Danas, godinu dana kasnije, ključno je da je projekt u realizaciji. Ne govorimo o studijama ni obećanjima, nego o radovima na terenu – o obnovi tračnica i pragova, modernizaciji signalno-sigurnosnih sustava i podizanju sigurnosti na prijelazima.
To je temeljna modernizacija, a ne kozmetika. Projekt je vrijedan 55 milijuna eura i predstavlja prvu sustavnu investiciju u istarsku prugu nakon više desetljeća. Obnova znači podizanje brzine na projektiranih 80 km/h, veću sigurnost, pouzdanost i povjerenje putnika.
Obnova "pijane pruge"
No važnije od tehničkih parametara jest poruka: središnja Istra više se ne promatra kao prostor iz kojeg se odlazi, nego kao prostor u kojem se može živjeti i raditi. Ovo je prva etapa, ali i potvrda da postoji politička volja na razini Vlade RH da se nastavi s projektom. Revitalizacija istarske željeznice će dugoročno imati jednaku, možda i veću transformacijsku snagu nego Ipsilon. Cesta je ubrzala dolazak u Istru. Željeznica će promijeniti način na koji Istra diše iznutra.
Posljednjih mjeseci više političkih aktera ističe podršku revitalizaciji željeznice. Pokušava li se relativizirati odgovornost i zasluga?
- Revitalizacija istarske željeznice nije nastala spontano niti je rezultat opće inspiracije. Za mene je to pitanje vjerodostojnosti - godinama sam kontinuirano radio prema Ministarstvu i HŽ-u kako bi projekt došao na dnevni red. Danas možemo reći da je došao - i da se provodi.
Dok su neki crtali imaginarne trase i držali konferencije, premijer Plenković i ministar Butković uvažili su naše napore te je Vlada RH osigurala sredstva i dovela projekt do realizacije.
Ovaj projekt pripada Istri, ali političku odgovornost i zaslugu treba jasno imenovati. Legitimno je podržati dobar projekt, ali nije korektno preuzimati zasluge za nešto u čijoj realizaciji niste sudjelovali, niti ignorirati ili pljuckati na započetu obnovu.
Međutim, mi smo već navikli na pristup »kićenja tuđim perjem«, ima puno aktera na političkoj sceni u Istri koji nemaju petlju odati priznanje istarskom HDZ-u na onome što čini za Istru.
Ova faza obnove je temelj. No ona sama po sebi nije konačni cilj. Upravo zato sljedeće pitanje nije hoće li se projekt nastaviti – nego kojom dinamikom i u kojem smjeru ide druga faza, uključujući pitanje tunela kroz Ćićariju odnosno Učku.
Koja je sljedeća etapa i postoji li realna mogućnost željezničkog tunela kroz Učku?
- Obnova dionice do Svetog Petra u Šumi je početak. Sljedeća logična etapa je nastavak obnove prema Puli, čime se zatvara funkcionalna cjelina istarske pruge od sjevera do juga. Paralelno s tim, već se izrađuju projekti da se, u skladu sa smjernicama Ministarstva prometa, cijela trasa pruge elektrificira.
Ovdje želimo posebno istaknuti da se ova faza revitalizacije istarske željeznice financira kreditom Europske investicijske banke i garancijom Vlade RH obzirom da nije dio TEN-T mreže koja se može sufinancirati iz europskih fondova. To pokazuje odlučnost Vlade i premijera Plenkovića da sa taj projekt realizira.
Ono što ljude zanima je tunel kroz Učku koji više nije politička floskula niti romantična ideja. Uvrštavanje istarske pruge i planirane tunelske dionice u sveobuhvatnu TEN-T mrežu otvorilo je realnu mogućnost europskog sufinanciranja. Tu treba istaknuti angažman Valtera Flega koji je kao eurozastupnik također dao veliki doprinos da se taj koridor uvrsti u spomenutu mrežu.
Ovdje moramo biti objektivni - projekt tunela Učka zahtijeva ozbiljne pripremne radove, studije, model financiranja i višegodišnji horizont realizacije, pričamo o okviru od desetak godina. Zato nećemo obećavati rokove koji nisu realni. Međutim, proces je pokrenut i politička volja postoji.
Uz tunel Učku, vidimo da u političkom prostoru vlada interes i za Luku Bršica i trasu prema Lupoglavu, tzv. »pijanu prugu«. U najkraćim crtama, to je investicija Luke Rijeka koja je koncesionar i koja trenutno planira povećanje kapaciteta dogradnjom novih obala, zaobalnih površina i suvremenih vezova za generalne i RO-RO terete. Radi se i na projektu novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koje nastaju u procesu prekrcaja stoke u luci Raša. Sve navedene aktivnosti su ujedno i garancija da je obnova »pijane pruge« u fokusu HŽ Infrastrukture.
Spominjali ste izgradnju ozbiljnog home porta za kruzere u Puli, ali i potrebu snažnijeg usklađivanja prometne, turističke i zelene politike. Kako vidite razvoj Luke Pula u tom kontekstu - kao dio šire strategije održivog turizma, jačanja zračne luke i aktivacije državnih nekretnina u južnoj Istri?
- Izgradnja ozbiljnog home porta u Luci Pula nije ideja koja je nastala jučer niti je to usputna ambicija. To je strateški projekt koji ima tri dimenzije: prometnu, turističku i gospodarsku.
Ako želimo da Istra ostane najturističkija regija Hrvatske, ali i da podigne vrijednost po gostu, moramo ići u projekte koji generiraju višu dodanu vrijednost. Home port je upravo takav projekt.
Home port nije samo mjesto gdje brod pristaje na nekoliko sati. To je mjesto gdje putnici započinju i završavaju krstarenje u Puli - to donosi više noćenja u pred i posezoni, točnije goste više platežne moći.
Istodobno, riječ je o stabilnim logističkim i servisnim poslovima koji se prelijevaju na lokalno gospodarstvo, od opskrbe brodova hranom i pićem do tehničkih servisa. U tom kontekstu, pulski lukobran dobiva dodatnu važnost. Ako želimo premium destinaciju, moramo imati premium infrastrukturu.
Naravno, ovakav projekt zahtijeva koordinaciju više razina - Vlade RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke uprave, Grada Pule i Istarske županije. Ali ono što je važno reći: postoji politička volja i postoji razvojna logika.
Prometna infrastruktura u Istri posljednjih je godina doživjela snažan iskorak - od Istarskog ipsilona do revitalizacije željeznice. Koje mjesto u toj novoj prometnoj arhitekturi ima Zračna luka Pula i kakve su ambicije za njezin razvoj?
- Istra je okružena snažnim hubovima poput Venecije, Trsta, Zagreba i Ljubljane. Ne možemo se natjecati s njima po volumenu niti imati stotine letova po zimi, ali možemo imati jasnu ambiciju.
Ključno pitanje je: zašto bi netko došao u Istru u veljači, studenom ili ožujku? Gosti moraju imati razlog, želju i potrebu doći izvan ljetne sezone. To znači hotele s pet zvjezdica koji rade cijelu godinu, ozbiljnu kongresnu infrastrukturu, koncertne i multifunkcionalne dvorane, zdravstveni i sportski turizam. To znači aktivaciju državnih nekretnina na području južne Istre kao nositelja urbane regeneracije i cjelogodišnjeg sadržaja.
Bez takvog sadržaja nema ni održivih zračnih linija. Zato razvoj Zračne luke Pula ne smije biti izolirana tema, nego dio šire vizije. Moramo realno procijeniti tržište i definirati minimum koji je nužan: dvije do tri snažne, cjelogodišnje linije prema velikim europskim i svjetskim hubovima. To je strateški cilj. Iz takvih čvorišta dolaze putnici iz daljnjiih destinacija – iz SAD-a, Azije, Europe – i to je jedini racionalan model za Istru. U tom kontekstu, treba otvoreno razgovarati i o modelima sufinanciranja određenih linija, ali ne populistički. Nužno je partnerstvo kod određivanja modela sufinanciranja – države, županije, gradova i turističkog sektora. Ako želimo cjelogodišnji turizam, onda cijelo gospodarstvo mora sudjelovati u stvaranju preduvjeta za takvu povezanost. Drugim riječima, Zračna luka Pula nije slaba karika – ona je potencijal koji treba staviti u funkciju dugoročne vizije razvoja.
Prošlog tjedna u Portorožu su se susreli ministar Oleg Butković i slovenska ministrica Alenka Bratušek, gdje su razgovarali o rokovima za gradnju brze ceste Kopar – Dragonja. Imate li informacija kako je protekao sastanak?
- Kao prvo, razgovori su vođeni puno šire od teme Kopar - Dragonja. Napominjemo da Vlada RH, a pogotovo ministar Butković, temu brze ceste stalno stavljaju na dnevni red prilikom razgovora sa slovenskom stranom. Tako je bilo i ovaj put. Iz dobivenih informacija možemo zaključiti da slovenska strana i dalje razvija projekt. U ovom trenutku, on nije u fazi operativne realizacije. Drugim riječima, trebat će još dosta vremena dok se pripremi izvedbena dokumentacija, osigura financiranje i izvedu radovi. Ne treba uopće licitirati s vremenskim okvirom jer to u konačnici nije u nadležnosti Hrvatske. Nije za zanemariti ni činjenica da su u Sloveniji za par mjeseci parlamentarni izbori, pa se projekti ponekad čine bližima za realizaciju nego što objektivno jesu. Naravno da ćemo mi sa naše strane učiniti sve što je moguće da ubrzamo proces, ali ključ je u slovenskim rukama.
Rijetko ste u medijskom prvom planu. Je li to svjestan politički stil?
- Politiku nikada nisam doživljavao kao natjecanje u vidljivosti, nego kao natjecanje u rezultatima. Moj stil je vrlo jednostavan – raditi, gurati projekte i preuzeti odgovornost za njih. Ako iza vas stoje konkretne stvari, osigurana sredstva i pokrenuta gradilišta, onda vam ne treba prevelika medijska kulisa.
No isto tako, ne treba bježati od činjenice da u Istri kao stranka djelujemo iz opozicijske pozicije na županijskoj razini i da to često nosi i nepovoljan medijski tretman. Projekti Vlade Republike Hrvatske i istarskog HDZ-a znaju se neopravdano staviti u drugi plan ili relativizirati, dok se prostor daje populističkim izjavama onih koji tim projektima nisu operativno doprinijeli.
Uzmimo primjer željeznice. Umjesto jasne poruke »Ljudi, radi se, projekt je pokrenut«, često smo u medijima gledali izjave onih koji su se projektu priključili tek kada je postao siguran ili onih koji na njemu skupljaju jeftine poene.
Ne eksponiram se često jer vjerujem da je politika ozbiljan posao. Ne mora svaki sastanak biti naslovnica, niti svaka inicijativa objava na društvenim mrežama.
S druge strane, kada je potrebno, vrlo jasno iznosim stavove - bez prljavštine, osobnih napada i bez populizma. Smatram da je Istri potrebna ozbiljna, stabilna i operativna politika, a ne politički performans.
Možete li najaviti projekte koji bi se uskoro mogli realizirati?
- Sustav Park & Ride kod Vodnjana koji sam predlagao u lokalnim izborima je realan i izvediv projekt. To je projekt koji je logičan nastavak revitalizacije željeznice i rasterećenja Pule. Ideja je jednostavna, ali strateški vrlo važna: na izlazu s Istarskog ipsilona kod Vodnjana jug izgraditi veliko parkiralište, gdje bi vozač parkirao automobil, kupio kartu i time automatski dobio povratnu kartu za vlak do Pule i natrag. Stanica u Puli bila bi kod Veslačkog kluba, što omogućava brz dolazak do centra grada bez ulaska automobilom u ljetne gužve.
To je konkretan odgovor na prometne kolapse tijekom sezone, funkcionalno rješenje. Time štitimo kvalitetu života građana Pule, smanjujemo pritisak na gradsku jezgru, smanjujemo štetne emisije i podižemo razinu organiziranosti prostora.
To je jedan od mogućih projekata za koje vodimo konkretne razgovore, ali nismo odustali niti od jednog projekta koje smo ranije zagovarali, uključujući i zadnje lokalne izbore.
Istrijani su vas već dva puta preferencijalnim glasovima izabrali u Sabor, a HDZ, sudeći po rezultatima prošlogodišnjih izbora, ima sve više pristaša u Istri, o čemu najbolje svjedoče načelnice i načelnici u Svetom Petru u Šumi, Vrsaru, Funtani i Karojbi. Kako biste ocijenili poziciju HDZ-a danas u Istri?
- Danas je pozicija HDZ-a u Istri bitno drukčija nego prije petnaest godina. To nije došlo preko noći i nije došlo slučajno. To je rezultat sustavnog rada, pomlađivanja organizacije, jasne političke linije, konstruktivnog pristupa i konkretnih projekata koji su realizirani.
Naravno, svega toga ne bi bilo da Andrej Plenković nema senzibilitet za Istru. Otvorena komunikacija s Vladom RH i premijerom nam je omogućila 10 godina intenzivnog ulaganja u naš kraj. Premijer Plenković posebnu pažnju pridaje ravnomjernom razvoju Republike Hrvatske, bez obzira tko je na vlasti u kojoj regiji, čemu mi u Istri neposredno svjedočimo.
Pozicija HDZ-a u Istri
Činjenica da su me Istrijani dva puta birali preferencijalnim glasovima doživljavam kao osobnu odgovornost, ali i kao potvrdu da građani prepoznaju rad, a ne samo stranačku etiketu. Isto tako, načelnici u Svetom Petru u Šumi, Vrsaru, Funtani, Karojbi i drugim sredinama pokazuju da HDZ više nije percipiran kao »stranka sa strane«, nego kao ozbiljan i pouzdan partner u razvoju lokalnih sredina.
Važno je reći i nešto suštinski: istarski HDZ je jasno pozicioniran kao narodnjačka i demokršćanska opcija koja poštuje istarski identitet, suživot i antifašističku tradiciju u njezinom izvornom, narodnjačkom kontekstu. Ne želimo mijenjati Istru, nego raditi za njezin razvoj.
Na čelu pulske podružnice HDZ-a je ministrica Irena Hrstić. S obzirom na njezine brojne obaveze, razmišlja li se da vodstvo pulske podružnice preuzme netko drugi?
- Izuzetno smo zahvalni premijeru Plenkoviću koji je iskazao povjerenje Ireni Hrstić imenovanjem za ministricu zdravstva RH. Istovremeno time je premijer prepoznao, kako trud, tako i rezultate istarskog HDZ-a na terenu.
U mandatu Irene Hrstić kao ravnateljice bolnice, okončana je kapitalna investicija Vlade RH u bolnicu u Pulu. I ta činjenica je sigurno pomogla pri njenom imenovanju za ministricu.
Irena vodi jedan od bitnijih resora u Vladi RH i svjesni smo, uostalom kao i ona, da je zahtjevno paralelno obnašati obje funkcije, ministarsku i predsjednice HDZ Pula. Međutim, HDZ Pule ima veliko članstvo i kvalitetan Gradski odbor, odnosno potencijal da timski odgovore na tu situaciju. Uostalom, Irena je uvijek bila timski igrač.
Pula je veliki grad s nizom složenih političkih odnosa, pogotovo u trenutnoj političkoj konstelaciji. Vjerujemo da će Irena i HDZ Pule nastaviti sa svojim konstruktivnim pristupom, i sigurni smo da će svojim angažmanom moći odgovoriti na sve izazove.
Kako ocjenjujete aktualnu situaciju na političkoj sceni Istre?
- Istra prolazi kroz duboke strukturne promjene. Politički prostor više nije monolitan, vidimo fragmentaciju, pad utjecaja nekad dominantnih aktera. Jačaju nezavisne liste i traže se nove ravnoteže.
U tom kontekstu, istarski HDZ pokazuje stabilnost i rast. Politički smo konkurentni. Na nekoliko uzastopnih izbornih ciklusa bilježimo kontinuirani porast potpore. To nije rezultat političke slučajnosti, nego dugoročnog rada, konstruktivnog pristupa i konkretnih rezultata koje je Vlada Republike Hrvatske realizirala u Istri – od bolnice i Ipsilona do druge cijevi tunela Učka i početka revitalizacije željeznice.
Istovremeno, jasno razlikujemo političku konkurenciju od političkog neprijateljstva. Ne gradimo svoju poziciju na konfliktu, nego na projektima. Ne rušimo, nego nudimo rješenja. Upravo zato vjerujem da HDZ danas u Istri ima najstabilniju i najperspektivniju poziciju u posljednjih trideset godina.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
