čuvari pusne tradicije Ćićarije

FOTO / Mačkari so velo veselje: Startalo peto godišnje doba na krajnjem sjeveru Istre

| Autor: Gordana Čalić Šverko


Slum, naselje na Ćićariji na 502 metra nadmorske visine, već je tradicionalno ishodišna točka za mačkari čiji su sastavni dio i Ćićski zgončari, kršni gorštaci koji obilazak istarskog krasa započinju okupljanjem pored čuvene slumske lipe. Među najstarijim je lipama u Hrvatskoj, pa joj znaju tepati da je baka Gupčeve lipe, a prema narodnoj predaji starija je i od slumske crkve sv. Mateja uz koju se ponosno uzdiže.

U Slumu

Zvucima arhaičnog volovskog roga, bučnim zvonima i tradicijskim glazbalima, mačkari kako ih u mjesnom govoru nazivaju na krajnjem sjeveru Istre, kao i sve maškare tjeraju zimu i prizivaju proljeće. U svom prvom dijelu ovogodišnjeg pohoda u tome su uspjele. Iako kalendarski u zimi, posljednja siječanjska subota okupana suncem osvanula je u proljetnom ugođaju.

Debitant, porijeklom s Ćićarije, 25-godišnji Matija Grubiša iz Pazina (Snimila Gordana Čalić Šverko) Matija Grubiša (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Višestoljetna je tradicija mačkari na istarskom krasu, a od 1956. godine društvo im prave i Ćićski zgončari koji ove godine obilježavaju sedam desetljeća djelovanja. Ugledali su se na susjede u Primorsko goranskoj županiji i jedini su takve vrste u Istri. Ogrnuti ovčjim kožama, s dva velika zvona ukupno teška oko osam kilograma, ipak se od njih razlikuju. Drugi, primjerice Rukavački zvončari, kao i sve zvončarske skupine na području Općine Matulji, imaju po tri zvona, a Halubajski zvončari i Grobnički dondolaši, samo jedno. U ovogodišnjem pusnom izdanju pridružio im se je i jedan debitant, 25-godišnji Matija Grubiša iz Pazina, ponosan na svoj prvi zvončarski pohod.

Mačkari i zgončari so velo veselje (Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Mene je ovo prvi bot, cela zrmanija je tuka pa sam i ja prišo probat kako je, kazao je Matija, kojemu je nono iz Podgaća na Ćićariji.

Svoj maškarani hodogram, mačkari i Ćićski zgončari, podijelili su u dvije etape, tijekom posljednje siječanjske subote prošli su gornja sela, od Sluma, preko Bresta, do Dana, Jelovica i Vodica na granici sa Slovenijom, pa nazad do Račje Vasi i Brgudca, a druge ih nedjelje u veljači očekuje dionica od Klenovšćaka, Prapoća, Podgaća i Lanišća. Obići će gotovo sva sela laniške općine na čijih 144 četvorna kilometra površine, od Žbevnice do Oštrog vrha, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, živi svega 270-ak stanovnika.

U Slumu se mačkari i Ćićski zgončari u zadnje vrijeme zaustavljaju kod obitelji Posedel gdje ih svi mještani zajednički počaste domaćim kobasicama, sirom, nezaobilaznim fritulama i drugim kolačima, sokovima, naravno i vinom kako bi okrijepljeni lakše nastavili svoj cjelodnevni pohod. Cijelim selom, u kojem je danas tek trideset stanovnika, tijekom maškaranog gostovanja, odzvanja gromka pjesma i zvuci harmonike.

- Mačkari so velo veselje, komentirali su u Brestu, zadovoljni što je puno mladih maškara koje nastavljaju pusnu tradiciju svojih starijih.

Tradicija

Najmlađem zgončaru subotnjeg pohoda Mateju Šverku iz Podgaća tek je 8 godina. Uz oca Aleksandra u zgončarima je već nekoliko godina i neumorno s njima obilazi ćićska sela. Njegova su zvona manja od onih koje nose odrasli i ukupno teže oko tri kilograma pa ipak nimalo mu nije laka zvončarska uloga.

Najmlađoj maškari, maloj tigrici Gaji iz Brgudca, osam je mjeseci. Malo u kolicima, malo u naručju oca ili majke, Stefana Londera i Erike Kune, zajedno s 5-godišnjom sestricom Amai, predstavljala je safari obitelj.

- Maškare su tradicija, zabava i druženje. Od malih nogu sam u maškarama i ljubav prema tradiciji sada prenosim na svoju djecu, pohvalila se mama Erika.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter








Trenutno na cestama