Turizam doživljaja za žminjske goste, najbrojniji gosti iz Njemačke i Austrije

(Studio 11)

Da je Žminj, kao srce Istre, itekako pronašao svoje mjesto pod turističkim suncem, potvrđuju brojke. Na području Turističke zajednice Općine Žminj lani je ostvareno 12.702 dolazaka i 104.962 noćenja, što je porast od gotovo 3,57 posto u dolascima i 1,15 posto u noćenjima u odnosu na pretprošlu godinu. U strukturi gostiju 95,8 posto čine strani gosti. Najbrojniji su gosti iz Njemačke, slijede ih gosti iz Austrije, Nizozemske, Italije..., te u manjem broju domaći gosti.

Zeleni, zdravi i održivi turizam karakteriziraju ovu destinaciju čija je prednost i blizina priobalja. Mir, lokalni proizvodi, autentičnost, neposredan doživljaj, unikatna iskustva i povezanost proizvođača, neke su od njenih osnovnih karakteristika. Prema županijskom Master planu turizma kod pozicioniranja klastera Središnja Istra kojoj Žminj pripada, navodi se skrivena/autentična Istra (Hidden/Authentic Istria), dok se kao dominantni proizvodi ističu enogastronomija, kratki odmori, touring i kultura.

(Studio 11)

Očekivanja

- Najčešće kod nas borave obitelji s djecom koje dolaze upravo zbog mira i zelenila. Puno je i biciklista, konačno nekoliko je uređenih biciklističkih staza u okolici. To vrijedi za pred i posezonu, a u sezoni dolaze najviše zbog mora. S jedne strane ljetna vreva priobalja, najčešće obližnjeg Rovinja, a s druge mir na području Žminja gdje su smješteni, za mnoge su izvrsna kombinacija, naglasila je direktorica Turističke zajednice Općine Žminj Slavenka Blašković-Janko.

Prema sustavu eVisitor na žminjskom području sveukupno je evidentirano 2.089 ležaja i 352 objekta. Može se reći da je i dalje primjetan nedostatak smještajnih objekata većeg kapaciteta, poput hotela, (malih obiteljskih hotela, difuznih hotela...), hostela te obujmom većeg smještaja za kampiste i primjerice bicikliste u turističkoj infrastrukturi. Smještaj je i dalje gotovo u cijelosti ograničen na kuće za odmor i apartmane, odnosno objekte s manjim brojem ležaja.

(Studio 11)

Prilikom procjene ovogodišnjih turističkih kretanja, istaknula je direktorica žminjskog TZ-a, treba uzeti u obzir zabrinutost turista s emitivnih tržišta zbog ekonomske situacije, visokih cijena i energetske krize. Prema publikacijama koje objavljuje Hrvatska turistička zajednica za očekivati je da će Nijemci putovati rjeđe i kraće, da će štedjeti na svim elementima putovanja, pa će dobrim dijelom birati smještaj u domaćinstvu umjesto hotelskog smještaja koji je u pravilu skuplji što svakako može biti pozitivno za smještajnu ponudu koja je i u Općini Žminj najzastupljenija.

Za razliku od njemačkog, austrijsko tržište nije u takvoj financijskoj krizi pa se iz ove zemlje može očekivati i dalje stabilan udio u dolascima i noćenjima. - Ono što možemo uzeti kao prednost za ruralnu Istru, jest njihova visoka ekološka osviještenost, što je pozitivan pokazatelj za Općinu Žminj koja svoju ponudu, još uvijek, dobrim dijelom temelji na načelima održivog razvoja. Uz to, sigurnost ostaje ključni faktor pri odabiru destinacije, što ide u prilog destinacijama poput središnje Istre. S obzirom na trendove, možemo očekivati da će ova godina donijeti daljnji interes za Općinu Žminj, posebno među putnicima koji traže jedinstvena iskustva i destinacije dostupne automobilom, kazala je Blašković-Janko te dodala kako se očekuje da će se turistički promet u ovoj godini kretati na razini prometa iz prošle.

(Studio 11)

Pinci pod čerepnjon

Stari recepti, tradicijska gastronomija, freske, govor, običaji, usmena predaja, glazba, špilja Feštinsko kraljevstvo, "kobasica to go", žminjsko kafe, žminjski makaruni, gospodski žminjski kolač Kristova kruna, žminjski rićin i prsten, brojne lokve, magareće mlijeko, domaća mozzarella, jogurt, skuta, maslac, sir, pršut, vina, ulja, kao i kapelice, šume, boške i vidikovci, dio su turističke ponude te se objedinjeni mogu naći u sadržaju brojnih manifestacija. Primjerice, Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće, Žminjska Bartulja, Armonike Zad kaštela, Sabor čakavskog pjesništva, Žminjska štuorija, Istarski festival pašte, Stočni sajam, Izložba jaslica u kuli, Božićna štuorija, Rekreativna gastro - biciklijada, biciklističke ture Otkrijte zelenu Istru biciklom, Žminj craft beer festival, ljetna manifestacija Žminjsko leto koja traje od lipnja do sredine rujna i obuhvaća čitav niz sadržaja.

TZO Žminj u skladu s turističkim trendovima kreira turizam doživljaja. Najveći broj manifestacija temelji se na povijesti i tradiciji te doprinosi stvaranju prepoznatljivog turističkog identiteta. U turističku godinu uvodi manifestacija koja se održava na Cvjetnicu ili Uličnicu "Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće" tradicionalna domaća fešta posvećena istrijanskoj pinci koja se priprema na poseban način i peče pod čerepnjon na ognjišću. Uoči uskrsnog razdoblja, ujedno početka turističke sezone na istarskom poluotoku, žminjska manifestacija među prvima je koje otvaraju vrata posjetiteljima pozivom na "istrijansku pincu".

(Studio 11)

Načelnik Općine Žminj, ujedno predsjednik TZ-a Željko Plavčić iznimno je zadovoljan pozicioniranjem Žminja.

- Ostvareni rezultati potvrđuju da Žminj, kao srce Istre, sve snažnije pronalazi svoje mjesto na turističkoj karti. Posebno me veseli što rast turizma pratimo na održiv način – poticanjem zaštite i valorizacije autohtonih proizvoda koje naši vrijedni proizvođači, uz inovativan pristup dionika turističkog sektora, uspješno plasiraju na tržište, bilo kroz prodaju ili kao dio gastro ponude općine Žminj. Naši ugostitelji pritom ne gube identitet, već njeguju tradiciju i prirodno je nadograđuju novim, suvremenim proizvodima, stvarajući snažnu simbiozu svih uključenih, od lokalnih proizvođača do krajnjih gostiju, izjavio je Plavčić.

U budućnosti se, kazao je također, očekuje daljnji rast turističkog sektora, ali uz jasno postavljene granice, bez narušavanja kvalitete života mještana i bez gubitka identiteta zajednice. U planu je razvoj novih turističkih proizvoda te daljnje jačanje i ulaganje u infrastrukturu koja je izravno i neizravno vezana uz turističku ponudu, od sportske i rekreativne do kulturne. U cijelom tom procesu naglasak će ostati na očuvanju izvornih vrijednosti, identiteta prostora i kvalitete života stanovništva.