(Snimio Zvonimir Guzić)
U Domu obrtnika u Poreču nedavno je održan VII. međunarodni znanstveno-stručni skup "Inovacije i agrobiznis – Mediteranska poljoprivreda i agroturizam", koji je okupio brojne stručnjake iz Hrvatske, ali i inozemstva. Skup su organizirali Hrvatsko agroekonomsko društvo, Institut za poljoprivredu i turizam, Agronomski fakultet, Veleučilište u Križevcima, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Akademija poljoprivrednih znanosti te AgriMBA.
Porečki skup bio je tim značajniji što se odvija u godini obilježavanja 150. obljetnice Instituta za poljoprivredu i turizam, institucije čiji je doprinos agrarnoj ekonomiji i razvoju turizma duboko ukorijenjen u lokalni i nacionalni prostor.
- Agroekonomisti kao struka imaju specifičnu širinu u svom istraživanju jer promatraju poljoprivredu i ruralni prostor kroz širi društveni kontekst i društvene promjene, zbog čega mogu ukazati i na probleme koji utječu na razvoj. Na taj način pružaju uvide u perspektive i izazove razvoja koji nas očekuju u budućnosti. Istodobno se bave temama ruralnog razvoja od proizvođača i ljudi koji se bave poljoprivredom pa sve do onih koji konzumiraju njihove proizvode ili djeluju u sinergiji s turizmom, poput agroturizma. Dijapazon djelovanja agroekonomista iznimno je širok, rekla je tako dr. sc. socio. Anita Silvana Ilak Peršurić, predstojnica Zavoda za ekonomiku i razvoj poljoprivrede na porečkom Institutu.
Dr. sc. Anita Silvana Ilak Peršurić i Krunoslav Zmaić (Snimio Zvonimir Guzić)
Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva dr. sc. Tihana Sudarić istaknula je tijekom izlaganja na skupu da oni već trideset godina promiču agroekonomiku i inovacije, kao i poduzetništvo te razvoj cjelokupnog agrobiznisa u Hrvatskoj.
Dr. sc. Tihana Sudarić (Snimio Zvonimir Guzić)
- Poreč je grad koji na poseban način spaja poljoprivredu, turizam i mediteranski duh. Na ovakvim se skupovima može čuti mnogo novih ideja, zanimljivih istraživanja i inspirativnih primjera iz prakse, ali je važno da se te ideje koje razmijenimo ne zadrže samo na papiru, već da ih prenesemo u praksu i u naše ruralne zajednice, istaknula je Sudarić.
Pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pinzan, istaknuo je da je Istra tradicionalno vezana uz poljoprivredu, ali istodobno i regija otvorena novim idejama i inovacijama. Dodao je da i 150 godina djelovanja Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču najbolje svjedoči toj dugoj predanosti u razvoju i napretku.
Ezio Pinzan (Snimio Zvonimir Guzić)
Skup, posvećen inovacijama u poljoprivredi Mediterana i razvoju agroturizma, donio je niz aktualnih tema o kojima su raspravljali vodeći znanstvenici i stručnjaci. U pozvanim predavanjima govorilo se o inovativnim modelima u agrobiznisu, utjecaju gastronomske i enološke ponude Slavonije i Baranje na turizam, ulozi nacionalnih turističkih portala u održivosti ruralnih područja te doprinosu tradicionalnih elemenata turizmu i održivoj proizvodnji na obiteljskim gospodarstvima.
Slijedila su izlaganja iz područja primjene umjetne inteligencije u detekciji poljoprivrednih nepravilnosti, održive proizvodnje povrća, meteoroloških podataka za prilagodbu klimatskim promjenama, perma-kulturnih pristupa u maslinicima te financiranja i razvoja ruralnih područja. Posebna je pažnja bila posvećena izazovima zelene tranzicije, održivom turizmu i edukaciji kroz visokoškolske programe.
Panel rasprava dodatno je otvorila pitanja ekološke proizvodnje, distribucijskih kanala za lješnjake, digitalnog marketinga u ruralnom turizmu te vrednovanja smještajnih kapaciteta. Sudionici su raspravljali i o ruralnom razvoju kroz tradicijske proizvode te o strategijama brendiranja u turistički atraktivnim područjima.
Stručnjaci su složni oko važnosti interdisciplinarnog povezivanja poljoprivrede, ekonomike i turizma, što stvara platformu za razmjenu znanja i jačanje suradnje stručnjaka koji rade na održivoj budućnosti mediteranske poljoprivrede.
U sklopu izlaganja, dio se odnosio na problematiku iz okruženja, uključujući istraživanja o ekstraktima maslinova lista kao sredstvu antimikrobne inovacije, inovacijama u voćarskoj proizvodnji, pozicioniranju ruralnog turizma na digitalnim platformama, promicanju mediteranske prehrane među mladima, razvoju novog pristupa u uzgoju žitarica i tržišnom potencijalu bezglutenskih proizvoda pa sve do predstavljanja prototipa robota za nekemijsku kontrolu korova.