Pod nazivom "Pravedna tranzicija u Istri, izazovi, rješenja i perspektive" u maloj dvorani SC Franko Mileta u Labinu u organizaciji Javne ustanove "Aurora", regionalnog koordinatora Istarske županije održana je konferencija koja je okupila predstavnike lokalne i regionalne samouprave, stručnjake za energetsku i industrijsku tranziciju, poduzetnike i predstavnike obrazovnih institucija.

Gospodarstvo budućnosti

Istarski župan Boris Miletić rekao je da pravedna tranzicija nije samo energetsko pitanje.

- Ona otvara prostor za nova znanja, nova radna mjesta i gospodarstvo budućnosti. Zato nije slučajno da se ova konferencija održava upravo u Labinu, gradu s dugom tradicijom rudarenja i energetike, koja je desetljećima hranila i školovala generacije obitelji. Čestitam Aurori na izvrsnoj organizaciji i na podršci koju je dobila od Europske komisije i Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova, s kojima imamo zaista kvalitetnu suradnju.

Pravedna tranzicija znači napuštanje fosilnih goriva i promjenu navika, što nije jednostavno posebno u sredinama poput naše, uz termoelektranu i industrije koje i dalje ovise o fosilnim energentima. Upravo zato Europa želi pružiti ruku onima koji se moraju mijenjati, kako bi taj proces bio što pravedniji i bezbolniji. U tome leži i izazov i prilika. Ta prilika pripala je našoj generaciji i na nama je odgovornost da je iskoristimo na najbolji mogući način, rekao je župan Miletić.

Donald Blašković, gradonačelnik Labina (Snimio Branko Biočić)

Labinski gradonačelnik Donald Blašković istaknuo je da u Labinu, gdje je rudarska industrija oblikovala zajednicu i generacije, tranzicija nije apstraktan koncept nego realnost, proces koji traje i koji se vodi promišljeno, odgovorno i s jasnim ciljem, da Labin ostane grad ugodnog života, inovacija i jednakih šansi za sve.

- Pravedna tranzicija za nas ne znači brisanje prošlosti, nego pretvaranje baštine u budućnost. Najbolji primjer je prostor bivših rudarskih kupatila, na kojem Grad Labin priprema projekt razvoja HUB-a kreativne i ICT industrije. Mjesto na kojem su se nekad rudari pripremali za teške smjene, postat će prostor stvaranja, poduzetništva, digitalne ekonomije i održivih promišljanja. To je prava slika tranzicije, od teške industrije prema znanju, kreativnosti i inovacijama, ali uz poštovanje onog što je izgradilo ovaj grad.

(Snimio Branko Biočić)

U istom duhu djeluje i naše Pučko otvoreno učilište, koje provodi projekt opremanja svojih prostora kako bi pružilo nove programe obrazovanja i osposobljavanja upravo za vještine budućnosti. Tranzicija je uspješna samo ako ljudi imaju priliku mijenjati se skupa s njom, zato je ulaganje u obrazovanje srž cijelog procesa. Iako nije u vlasništvu Grada, ponosan sam spomenuti i Srednju školu Mate Blažine Labin, koja na našem području realizira projekt Centra izvrsnosti u elektrotehnici i strojarstvu. Mladi Labinjani neće samo učiti o budućnosti, oni će ju ovdje i stvarati. To je najbolja investicija koju zajednica može imati. Labin se kroz povijest mijenjao, od rudarskog grada postao je grad turizma, industrije, kulture, sporta, i sada grad zelene i digitalne tranzicije, rekao je Blašković, te poručio da tranzicija nije samo veliki europski program, nego svakodnevna odluka kojom se osigurava da Labin ostane grad kvalitetnog života i to danas, sutra i za buduće generacije.

Sanja Slunjski (Snimio Branko Biočić)

Skupu se obratila i Sanja Slunjski, ravnateljica Uprave za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koja je istaknula kako ova Konferencija predstavlja odličnu priliku za generalni osvrt na razvojne potencijale ovog kraja.

- Tranzicija je samo jedan od naših teritorijalnih programa koje provodimo s ciljem ujednačavanja regionalnog razvoja, a za nju smo u aktualnom financijskom razdoblju izdvojili gotovo 186 milijuna eura za podršku Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji u ostvarivanju pravedne klimatske tranzicije te brži prelazak na nisko ugljična gospodarstva. Iz navedenih sredstava ovdje u Istri financirat će se projekti poput METRIS-a, razvoj poduzetničke infrastrukture, potpora malim i srednjim poduzetnicima u zelenoj tranziciji, a u Sisačko-moslavačkoj županiji ulažemo u Centar gaming industrije i razvoj poduzetničkih inkubatora.

Sve su to važni i vrijedni projekti usmjereni na postizanje ciljeva pravedne tranzicije, ali isto tako i na unapređenje gospodarske djelatnosti i podizanje konkurentnosti. Riječ je o jednom od ključnih instrumenata Europske unije kojim Europska komisija nastoji pomoći onim regijama koje je najviše pogodila tranzicija na klimatski neutralno gospodarstvo, jer su ovisne o fosilnim gorivima ili industrijskim procesima koji proizvode velike količine stakleničkih plinova. Kroz ovaj mehanizam ne ulaže se samo u infrastrukturu, već i u ljude, radna mjesta, nove kompetencije, privlačenje investicija i jačanje lokalnog gospodarstva, a za Istarsku županiju dostupno je gotovo 73 milijuna eura. Visoka stopa objavljenih poziva od 88% pokazuje kako je Istra prepoznala ovaj mehanizam kao priliku za provedbu tranzicijskih procesa koji mijenjaju strukturu lokalnog gospodarstva i unapređuju kvalitetu života. U 2026. nas očekuje još jedan poziv za mala i srednja poduzeća u Istarskoj županiji, kroz koji ćemo podržati njihova inovativna rješenja poslovanja koja će pomoći zelenoj i digitalnoj transformaciji, rekla je ravnateljica Slunjski, te dodala kako pravedna tranzicija zahtijeva usklađena ulaganja i partnerski odnos između nacionalne i lokalne razine, sveučilišta i poduzetnika te kako već danas moramo početi razmišljati o strateškim prioritetima za novo financijsko razdoblje Europske unije nakon 2027. godine.

Istraživački centar

Ivana Dragišić, ravnateljica Javne ustanove Aurora, regionalni koordinator Istarske županije, rekla je kako kontinuirano i aktivno rade s korisnicima na terenu i pripremaju EU projekte kroz Fond za pravednu tranziciju.

Ivana Dragišić, ravnateljica JU "Aurora" (Snimio Branko Biočić)

- U Srednjoj školi Mate Blažina u Labinu razvijamo Centar izvrsnosti u elektrotehnici i strojarstvu kroz koji će se obnoviti 11 specijaliziranih učionica. U Metrisu se razvija novi istraživački centar, vrijedan gotovo 10 milijuna eura. U općinama Labinštine razvijaju se poslovne zone i coworking prostori, a u samom Labinu HUB kreativnih industrija. Pripremaju se i projekti na pučkim otvorenim učilištima u Puli i Labinu kako bi se odrasle osobe mogle dodatno usavršavati u polju zelenih i digitalnih zanimanja. Sve aktivnosti zajedno, u sinergiji s Istarskom županijom imaju za cilj doprinijeti diverzifikaciji gospodarstva i razvijati strukovna zanimanja, malo i srednje poduzetništvo i industriju koji se mogu i trebaju razvijati uz bok turizmu, rekla je Dragišić.

- Ovim projektom, vrijednim 9,1 milijun eura u potpunosti financiranim iz Fonda pravedne tranzicije, Istra dobiva suvremeni visokotehnološki centar za obrazovanje, istraživanje i inovacije. Osim što će se obnoviti zgrada stare kirurgije i nabaviti jedinstvena laboratorijska oprema, projektom će se pokrenuti i 22 IRI projekta s tvrtkama iz Istre. Istarsko veleučilište tako postaje regionalni centar primijenjene znanosti i visokih tehnologija, koji će studentima i gospodarstvu pružiti uvjete usporedive s vodećim istraživačkim institucijama u regiji, istaknuo je Daglas Koraca.

Daglas Koraca, dekan Istarskog veleučilišta (Snimio Branko Biočić)

Župan Miletić, predstavnik Europske komisije Ascanio Troiani i ravnateljica Slunjski sudjelovali su i na prvom panelu "Javne politike - tranzicija budućnosti".

- Istarska županija planira svoj razvoj putem strateških dokumenata u kojima je definirala prioritet Zelene i Povezane regije kojoj doprinosi kroz različite komponente, energetske obnove, čistog prometa, kružnog gospodarstva. Ne možemo ovisiti o zastarjelim modelima razvoja. Ako želimo da Istra ostane regija visokih standarda, moramo imati hrabrosti ulagati u nove tehnologije, održivu energiju i obrazovanje za poslove budućnosti. Naša je obaveza voditi tranziciju tako da osiguramo stabilnost gospodarstva, ali i veću kvalitetu života naših građana. I zato je važno na zelenu tranziciju gledati kao na dugoročnu investiciju u sigurnost i konkurentnost Istre, rekao je župan Miletić, naglasivši kako smo kao regija premali da bismo bili prosječni te kako Istarska županija teži izvrsnosti i konkurentnosti.

Ascanio Troianski iz Europske komisije (Snimio Branko Biočić)

Govoreći o izdvajanjima za projekte u Istri, ravnateljica Slunjski spomenula je kako je trenutno realizacija projekata, za koje su dodijelili sredstva, nedovoljno efikasna, a rok za isplatu predviđenog novca istječe krajem iduće godine, dok je predstavnik Europske komisije Troiani rekao da je u novom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira EK predviđeno da Pravedna tranzicija ostane poseban cilj, te da se države članice potiče na korištenje svih dosad pripremljenih regionalnih mehanizama.

- U prijedlogu se također spominje mogućnost izrade novih teritorijalnih strategija tranzicije, sličnih sadašnjim planovima za razdoblje 2021. - 2027., što znači da će se i Istra moći nastaviti oslanjati na postojeći model. Principi na kojima se temeljila pravedna tranzicija ostaju isti: partnerski pristup, uključivanje regionalnih dionika, više razina upravljanja i teritorijalni pristup. Države članice same će odlučivati o načinu raspodjele sredstava, ali teritorijalni fokus ostaje važan, naglasio je Troiani, te najavio promjenu mehanizma isplate sredstava temeljenog na stvarnim troškovima projekata i sustavu zahtjeva i odobrenja, slično Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Panel o tranziciji budućnosti (Snimio Branko Biočić)

U raspravi koja je uslijedila pod nazivom "Hrvatska na djelu - kako koristimo Fond pravedne tranzicije - lokalna perspektiva", sudjelovali su Ivana Dragišić, ravnateljica JU "AURORA - Regionalni koordinator Istarske županije", Andreja Šeperac, ravnateljica JU Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, Robert Mohorović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU projekte Grada Labina, Daglas Koraca, dekan Istarskog veleučilišta, te Julia Škoro, voditeljica održivosti u Holcimu Hrvatska.

Sunčeve elektrane

Zatim je uslijedio panel "Energetska budućnost Istre", na kojem su govorili Cinzia Zubin, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Istarske županije, Alen Načinović, voditelj službe za proizvodnju u TE Plomin, Doris Pajković iz Istarske regionalne energetske agencije (IRENA) te Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra. Načinović je rekao da je HEP instalirao prvu fazu sunčevih elektrana koja će se u drugoj fazi proširiti na sunčeve elektrane veće snage od 7,8 Megavata kojima će se iskoristiti svaki slobodan prostor koji na lokaciji Plomin ostaje.

- Što se tiče nuklearne elektrane, o tome nije bilo nikakvih razgovora ni službenih informacija u proteklih 20 godina. Bruxelles je svojom odlukom o pokretanju projekta malih nuklearnih elektrana raspisao natječaj unutar Europe u koji je uskočila i Hrvatska sa željom da izgradi nekoliko blokova, ali tehnologija takvih nuklearnih elektrana je još na dugom štapu, jer su u svijetu samo dvije takve nuklearne elektrane, jedna je vojna u Rusiji, a druga u Kini, rekao je Načinović. U panel diskusiji istaknuto je da Euroelectronic već više od dva desetljeća savjetuje da nije moguće ostvariti ciljeve zelene tranzicije do 2050. bez uključivanja nuklearne energije. Cinzia Zubin rekla je kako je Istarska županija među aktivnijim hrvatskim regijama kada govorimo o zelenoj tranziciji, a njezini ključni strateški ciljevi u području energetike i klimatske politike definirani su kroz županijske razvojne i sektorske dokumente.

(Snimio Branko Biočić)

- Istarska županija nekoliko godina provodi programe sufinanciranja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, i kroz to smo stekli vrlo konkretna iskustva - i pozitivna i izazovna. Iz provedenih javnih poziva može se zaključiti da postoji snažan interes građana za ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno solarne sustave. Čim se otvori javni poziv, odaziv je iznad očekivanja, što potvrđuje da tržište raste i da je podrška Županije i dalje vrlo važna. Mnoga kućanstva i dalje se susreću s nedoumicama oko tehničkih zahtjeva, troškova i administracije, pa je savjetodavna uloga Županije postala jednako važna kao i samo sufinanciranje. Interes gospodarstva, prerađivačkih djelatnosti kojima je Javni poziv bio usmjeren raste sporije, što je dodatno područje na kojem ćemo raditi. Najveći izazov su ograničeni financijski kapaciteti u odnosu na potražnju. Potrebe su daleko veće od mogućnosti proračuna.

Također, administrativni zahtjevi i postupci javnih poziva ponekad usporavaju dinamiku, a dio korisnika nailazi na probleme u dostupnosti izvođača i opreme, što odgađa implementaciju. Treći izazov je neujednačena razina informiranosti, dio građana i dalje nije dovoljno upoznat s prednostima OIE i mogućnostima sufinanciranja, pa je potrebno kontinuirano raditi na edukaciji, rekla je Zubin, te istaknula da će u sljedećem razdoblju fokus biti na širenju programa, te na poticanju ulaganja u tehnologije koje donose najveće uštede i smanjenje emisija.

Sudionici konferencije u Labinu (Snimio Branko Biočić)

Poseban naglasak bit će na jačanju solarnih instalacija i stvaranju preduvjeta za rast energetskih zajednica, povećanju energetske učinkovitosti u županijskim ustanovama i objektima, intenziviranju informiranja i savjetovanja, kako bi korisnicima olakšali tehničke i administrativne procese te boljoj koordinaciji s nacionalnim programima da korisnici imaju jasniji i jednostavniji pristup svim dostupnim potporama.

Julija Škoro predstavila je put prema ugljičnoj neutralnosti kroz jedinstveni projekt dekarbonizacije KOdeCo net zero u Holcimovoj tvornici cementa Koromačno koja će iduće godine obilježiti stotu obljetnicu. Robert Mohorović u sklopu svoje prezentacije dao je osvrt na lokalno gospodarstvo, projekte i inicijative koje povezuje grad, gospodarstvo i obrazovni sektor. Dao je i kratki osvrt na program jačanja gospodarstva s naglaskom na potpore i mjere za poduzetnike i obrtnike te predstavio dva projekta koji se pripremaju za kandidiranje na Fond za pravednu tranziciju.

Prvi je prenamjena zgrade Velikog kupatila u HUB kreativne i IKT industrije koji će uključivati modularne urede, coworking prostor, multifunkcionalnu dvoranu, suvremene audio-video studije te brojne zajedničke prostore. Glavni projekt je zgotovljen i nalazi se u fazi ishodovanja građevinske dozvole. Ukupna vrijednost rekonstrukcije i opremanja iznosi gotovo 11 milijuna eura, a pročelnik je najavio kandidiranje projekta za sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju u narednim danima. Drugi projekt koji je ranije bio poznat pod nazivom "Podzemni grad" preimenovan je u projekt "Podzemni eko centar izvrsnosti" kako bi bio usklađen sa zahtjevima i potrebama Fonda za pravednu tranziciju. U sklopu projekta dosad su izrađeni: razrađena projektna ideja kao podloga za izradu prostorno-programske studije, prostorno-programska studija te idejno rješenje. Projekt uključuje ugradnju dizala te prenamjenu prostora podzemne hale površine oko 1.500 četvornih metara, smještene uz "šoht" bivšeg rudnika, u Eko-centar izvrsnosti. Predviđeni budući sadržaji obuhvaćaju specijalizirani poduzetnički inkubator, prostore za odležavanje vina i destilata, senzorski laboratorij, prezentacijske prostore za posjetitelje, kušaonice te prostore za edukacije i radionice. Slijedi rješavanje imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz prava vlasništva i/ili prava korištenja, kao i ugovaranje te izrada idejnog projekta. Planira se kandidirati za sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju u budućoj financijskoj perspektivi.

Mladi i poslovi budućnosti

Program je nastavljen razgovorom s razlogom s Dunjom Mazzocco Drvar kojeg je vodila Ana Černjul. Mazzoco Drvar, nekada poznata meteorologinja s TV ekrana, a sada zamjenica pročelnika u upravi grada Zagreba, istaknula je da kasnimo s prilagodbom klimatskim promjenama 20 do 30 godina, zbog čega se gube milijuni eura.

Ana Černjul i Dunja Mazzocco Drvar (Snimio Branko Biočić)

- Krivo radimo što prizivamo neke načine života iz 70-ih i 80-ih godina što mladi ne prepoznaju i to im ništa ne znači. Teret tranzicije stoga ne treba staviti na mlađu populaciju jer mi smo stvar zeznuli i prekasno smo krenuli s rješenjem problema. Njih treba osloboditi tog tereta, ne treba odustati, krenimo sada, poručila je Mazocco Drvar.

Na panelu "Jesu li mladi spremni za poslove budućnosti?" sudjelovali su Patricia Percan, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, Đani Žufić, ravnatelj Srednje škole Mate Blažine Labin, učenik 3. razreda elektro usmjerenja Josip Griparić labinske srednje škole, te Domagoj Ostović, osnivač tvrtke Lloyds Digital d.o.o. Percan je rekla da strateški dokumenti obrazovanja u Hrvatskoj daju prednost gimnazijskom programu, a puno teže strukovnom. Istaknula je kako u Istri, gdje je županija osnivač 21 srednje škole, posljednjih nekoliko godina sve je veći interes za strukovna zanimanja. Žufić je konstatirao da je obrazovni sustav dosta krut, te da su u strukovnim razredima planovi i programi još iz 1996. pa se tek sada uvodi novi kurikulum.

- Ono što je bilo 1996. već je u muzejima, i za generaciju s mobitelima stari programi nisu zanimljivi, pa je učenicima nastava suhoparna i dosadna, smatra Žufić.

Konferencija je održana u maloj dvorani SC "Franko Mileta" (Snimio Branko Biočić)

Učenik Griparić svojoj je školi dao ocjenu trojku te ustvrdio da u njoj ima prostora za napredak, kao i da će učenici, ako su zainteresirani i imaju volju za učenjem, uvijek naći nešto zanimljivo. Domagoj Ostović te je Griparićeve riječi ocijenio ključnim jer mnogi mladi ljudi nisu zainteresirani za učenje i napredak. Rekao je kako mladi nisu spremni odmah raditi, a oni u tvrtkama gledaju tko je znatiželjan.

- Imam tri kćeri školarke i one uče na satu povijesti isto što sam i ja učio. Mislim da su naše škole dobre, za neku trojku, ali treba manje štrebanja, a puno više prakse, poručio je Ostović. Na kraju je održana inspirativna sesija "Što možemo naučiti od drugih?", na kojoj su svoja iskustva podijeliti Robert Pollock iz Ecorysa i Janja Burkelc iz Razvojne agencije SAŠA iz Slovenije.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• Miletić: Hrvatska će biti uređena država kad obrazovanje postane prioritet
• U iduće tri godine za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb više od 440 MILIJUNA KUNA
• Župan Miletić: Kapitalna ulaganja u obrazovanje u ovome mandatu povećali smo za 61 %