najprepoznatljiviji brend
Zašto je malvazija srce Istre? Nova knjiga otkriva priču iza vina
(Snimio Manuel Paljuh)
Malvazija - Povijest i kultura Istre, knjiga je, svojevrsni vinski vodič autora Waltera Filiputtia, predstavljena proteklog tjedna na Stanciji Meneghetti. Naime, malvazija je najprepoznatljiviji brend kad se govori o Istri, a druga je to sorta vina po proizvodnji u RH.
Ova knjižica na popularan način govori o povijesti malvazije, o kulturi i značaju za našu županiji. Iznimno je to vrijedno štivo za sve one koji se žele upoznati s Istrom, njenom kulturom i ovom sortom, istaknuo je prilikom predstavljanja ove knjige, pročelnik Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.
- Knjiga je nastala jednoga jutra. Probudio sam se, kao i inače u 3, 4 sata, i onda, kao i uvijek, vodim bilješke. Pomislio sam da je došao trenutak da napišem knjigu o malvaziji. Vidio sam da je vrijeme za objaviti tako nešto.
Ono što činite je svakako hvalevrijedno, no dobro je da netko i izvana progovara o tome, to je i vjerodostojnije, zaslužilo je studiju koja nije strogo znanstvena. To je priča koja je vrlo fascinantna, a pošto ste vi dio svega toga, tog svijeta malvazije, odlučili smo je ispričati, rekao je Walter Filiputti, autor knjige.
- Koristili smo popis malvazija koji je prepoznat na međunarodnoj razini, sve te vrste vina koje se zovu malvazija smo sakupili u tri kolekcije, od Milana pa do Conegliana, pojasnio je prof. Attilio Scienza, jedan od najvećih autoriteta u svijetu vinogradarstva, suradnik na projektu kolekcije malvazija na Stanciji Meneghetti.
Župan Istarske županije Boris Miletić opisao je u uvodu knjige Malvaziju Istarsku kao "dio naše kulture i načina života". Kaže kako je moderna Malvazija rezultat dugogodišnjeg rada koji je započeo s vinarima početkom 1990-ih.
- Među velikim brojem inicijativa, vrlo važno u to vrijeme bilo je uvelike doprinijeti sadnji novih vinograda i maslinika. Poljoprivredna politika oduvijek je bila usmjerena prema istom cilju, odnosno prema kvaliteti u svim njezinim aspektima. Čak i tada smo si postavili jasan cilj: uvrstiti se među najvažnije europske regije po pitanju kvalitete.
Potpuno smo svjesni da je postizanje percipirane izvrsnosti samo prvi cilj na dugom putu koji smo si zadali. Sada je pred nama zahtjevniji dio, ako ga želimo, a to je čvrsto ukorijeniti uspjeh integrirajući još jedan element do kojeg nam je jako stalo, a to je identitet. Ali ni to nije dovoljno: naš brend Istra mora težiti predstavljanju regije s vrlo dobro definiranom prepoznatljivošću i karakterom.
Jednom riječju: jedinstvenošću. Svi elementi koji se dobro slažu ne samo s vinom, već i s uljem, tartufima, pršutom i sirevima te, u osnovi, s turizmom koji sve to ujedinjuje. Turizam je naša prava velika industrija koja nam je donijela blagostanje, upoznajući naše ljepote s cijelim svijetom.
S obzirom na to da je upravo turizam, uz vino, ulje, umijeće kuhanja i poljoprivredne proizvode, stvorio neopisivu privlačnu silu na tržištu, iz te potrebe nastaje IQ, Istrian Quality, projekt koji je do savršenstva dovela Udruga Vinistra, temelj naše vinske politike, sa sjedištem u Poreču, osnovana 1995. godine, koja okuplja sve naše vinare i vinogradare. Upravo je Udruga bila zaslužna za razvoj strategija koje su nas dovele do najviših pozicija na kojima se danas nalazimo, podcrtao je Miletić.
Budući da je uvijek dobro imati mogućnost naučiti nešto o našoj povijesti i tradiciji, a malvazija je zasigurno jedan od simbola Istre, mogućnost da kroz prizmu te pogled ljudi koji to gledaju sa strane i mogu to puno objektivnije ocijeniti, Miletić vidi kao dodanu vrijednost.
- Znamo da malvazija ima stoljetnu tradiciju i možemo naučiti nešto o tim korijenima, ali s druge strane vidjeti i koji su današnji trendovi u svijetu. Znamo koliko su naši vinari i proizvođači promovirali našu regiju. Trudimo se bazirati svoju proizvodnju na kvaliteti, jer nam to jedino daje garanciju za uspjeh na svjetskom tržištu, istaknuo je župan koji je čestitao autorima, ali i svim našim vinarima koji se s puno truda i ljubavi odnose prema malvaziji.
Težak i zahtjevan posao
Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije govorio je o vremenu kada se percepcija turizma u Istri odnosila samo na obalno područje, a ne i na unutrašnjost. U uvodnom djelu knjige Ivošević navodi kako je na samim počecima to bio vrlo težak i zahtjevan posao.
- Mladenački entuzijazam i svijest o bogatoj teritorijalnoj baštini bili su dobitna kombinacija za reinterpretaciju u modernom stilu. Tada je na podu naših vinskih podruma bila zemlja. Vinari nisu imali pojma koliko će vinski turizam biti važan. Smrznuli bi se pri samoj pomisli da će stranci moći posjetiti njihove podrume, nakon čega bi uslijedilo kategorično odbijanje, prisjetio se.
Vinske su ceste bili prvi projekt kojim se odmaklo od obale, a Ivošević je na predstavljanju knjige konstatirao da je to tada bila prava revolucija. Kako bi se Vinske ceste pretvorile u Otvorene podrume, odlučili su se usredotočiti na edukaciju.
Umjesto da čekaju da proizvođači sami odrastu, pomogli su im nizom inicijativa koje su ih dovele u kontakt s modernim vinarstvom. Prvo, pohađanjem tečajeva za sommeliere u Trstu koje je organizirao AIS (Talijansko udruženje sommeliera obližnje regije Friuli-Venezia-Giulia), a zatim, kada je interes porastao, organizirani su tečajevi u Istri.
- Moramo zahvaliti i regiji Friuli-Venezia-Giulia i Italiji općenito jer su nam bili veliki izvor inspiracije. U to vrijeme nije bilo novca za trošenje, ali bilo je mnogo ideja, puno entuzijazma i hrabrosti koji su se pokazali bitnim elementima u takvim uvjetima. Zapravo, nikada nam nije nedostajalo entuzijazma i ideja, podijelio je svoja sjećanja na prijeđeni put Ivošević.
Projekt Vinske ceste nastavio se impresivnom i iznenađujućom dinamikom, a u samo pet godina postavljeno je sedam vinskih cesta duž cijelog područja Istre s preko 150 proizvođača vina. Godine 2004. Denis Ivošević stupio je u kontakt s talijanskim vinskim guruom, Luigijem Veronellijem, koji je podržavao njegovu filozofiju.
Sam Luigi povjerio je Ivoševiću odabir najboljih restorana i hotela u Istri, koje je uvrstio u svoj vodič Guida d'Italia ai ristoranti e alberghi di Luigi Veronelli. Uslijedila je suradnja s austrijskim, a zatim i njemačkim Gault Millauom. Isto se dogodilo 2007. s talijanskim Michelinovim vinskim vodičem Itinerari tra i vigneti (Vinogradarski putevi), koji je dva poglavlja posvetio stranim regijama: jedno Ticinu (Švicarska) i drugo Istri.
- Tada nas nitko nije poznavao kao gastronomsku i vinsku destinaciju i to je bio prvi put da smo se pojavili na međunarodnoj sceni, prisjeća se Ivošević. Godine 2010. uslijedila je suradnja s vodičem Vini Buoni d'Italia (koji je bio najprodavaniji vinski vodič u Italiji) Maria Bussa.
Cilj je bio pozicionirati naša vina, uz naše ulje, tartufe, umjetnost kuhanja i turizam - na najvišoj mogućoj razini. Strategija koja se još uvijek provodi, a koja se odnosi, na primjer, na revitalizaciju velikog područja doline rijeke Mirne i brda oko Buja i Motovuna. To posebno područje je središte naše enologije, i upravo odatle je započeo preporod istarskog vina, ekstra djevičanskog maslinovog ulja, umijeća kuhanja i tartufa, pojašnjava Ivošević.
- Na ovom području, koje se proteže od rijeke Mirne do granice sa Slovenijom, katalogizirali smo čak 330 izvrsnosti. Osim ljepota, to je rudnik okusa i užitaka. Ova naša regija, koja se proteže na 2.820 četvornih kilometara - dakle malo područje koje ujedno ima dvije od tri svoje strane okupane zavidnim morem - obiluje vrhunskim proizvodima, pohvalio je tu činjenicu direktor TZ Istarske županije.
Značaj malvazije za Istru
Luka Rossi, predsjednik udruge Vinistra rekao je ovom prilikom kako svi istarski vinari žive ponajviše upravo s istarskom malvazijom.
- Ona je toliko važna za vinare, vinarske obitelji i vinogradare da je svaki uloženi trud i energija u dodatnoj promociji istarske malvazije izrazito važna. Pogotovo u ovakvom slučaju kad se ta tema promatra kroz slojevitost i odgovara na pitanja o kojima ne razmišljamo svakodnevno.
Mi u Vinistri gledamo kuda dalje, koje su to svjetske pozornice koje se pojavljuju, ali ne smijemo zaboraviti one početke i malvaziju kroz povijest. Ovo je knjiga koja odgovara na takva pitanja i definitivno je fantastično štivo za bolje razumijevanje malvazije, rekao je Rossi.
Iz knjige
Knjiga donosi niz zanimljivosti, a dakako da je povijest malvazije jedna od njenih najznačajnih okosnica.
- Da: umjesto "istarska malvazija" radije je nazivamo "malvazija istarska" jer nam se čini da takva definicija dodatno naglašava njezino elitno područje proizvodnje. Uvjereni smo da inherentna vrijednost vinove loze, kako ćemo kasnije objasniti, samo je alat koji se koristi za postizanje cilja, a to je dobro definirana i neponovljiva kvaliteta.
Da bi priča bila potpuna, tu su klima i tlo, koji predstavljaju završni dodir. To je kombinacija koja potvrđuje raznolikost i stvara identitet uz, naravno, nezamjenjivu "suradnju" sa samim čovjekom. Marijan Bubola profesor je na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Stručnjak je istraživač vinogradarstva. Dugo smo s njim razgovarali o malvaziji istarskoj, i osim što smo pregledali dokumente koje nam je ljubazno ustupio, razmijenili smo mišljenja i uzeli u obzir sve aspekte koji su nam omogućili da proširimo svoje znanje o bijelom vinu koje predstavlja Istru.
"Prije svega, možemo reći da smo primijetili da podrijetlo malvazije istarske još nije razjašnjeno, iako se smatra autohtonom sortom tipičnom za Istru", kaže profesor Bubola.
"Pretpostavka nekih autora da potječe iz Grčke uglavnom se temelji na nazivu sorta, od koje su, kao što znamo, mnoge različite loze dobile isto ime. Treba dodati da je nekoliko genetskih studija dokazalo da se Malvazija Istarska razlikuje od ostalih sorti Malvazije. Povijesna istraživanja koja su provela Sveučilište u Zagrebu i Porečka škola dokumentiraju drevni uzgoj ove sorte u današnjoj Hrvatskoj, pa bi se moglo pretpostaviti da potječe iz Dalmacije."
Iz dosadašnjih istraživanja DNK-a očito je da Malvazija Istarska nije u srodstvu s drugim mediteranskim malvazijama. Zapravo, genetski je relativno slična Sultanini, čija se svojstva uvelike razlikuju od Malvazije, te se koristi u statističkoj analizi rezultata samo kako bi se povećala raznolikost između sorti.
Niti jedno istraživanje provedeno u posljednja dva ili tri desetljeća o podrijetlu vinove loze nije pronašlo srodnika Malvazije Istarske. Dakle, u ovom trenutku potvrđena je teza koju zastupa profesor Bubola: iako se sa sigurnošću ne zna odakle potječe, ona samo nalikuje sebi, navodi autor.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
