Polaganjem vijenaca na Gradskom groblju i spomen obilježju na Krvovoj placi na Vinežu i na Štrmcu završeno je obilježavanje 104. obljetnice Labinske republike, događaja od 2. ožujka 1921. kada su se labinski rudari pobunili protiv talijanske uprave rudnika i krenuli u jednomjesečni štrajk uspostavivši svoju upravu nad rudnikom.

Polaganju vijenaca na Krvovoj placi u Vinežu nazočili su i počast odali, građani, saborski zastupnici Dalibor Paus i Dušica Radojčić, gradonačelnik Labina Valter Glavičić, njegova zamjenica Federika Mohorović Čekada, načelnica i načelnici labinskih općina, neki od gradskih vijećnika, predstavnici i članovi labinskog Društva Josip Broz Tito, predsjednica i članovi Saveza udruga antifašista Istarske županije, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici javnih poduzeća, zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika, predstavnici Policije, Vatrogasne postrojbe te predstavnici rudarskog grada Carbonie sa Sardinije.

(Snimio Branko Biočić)

Prigodne govore održali su zamjenik župana Tulio Demetlika i gradonačelnik Labina Valter Glavičić. Djeca iz Vineža Reana, Aleks i Stefani čitale recitirale su pjesmu posvećenu rudarima, a srednjoškolka Ivana Jelčić izvela je pjesmu "Kova je nasa" Elis Lovrić. O povijesnim događajima iz 1921. govorila je profesorica povijesti Eva Melegi Matković. Tulio Demetlika čestitao je svima Dan Labinske republike i Dan rudara te istaknuo da svi zajedno trebamo baštiniti vrijednosti Labinske republike i rudara te ih prenositi na buduće generacije.

Veliki doprinos rudara i rudnika

Glavičić je istaknuo i veliki doprinos rudnika i rudara iz Raše, Labina, Vineža, Štrmca i Tupljaka razvoju ovoga kraja ali i šire. Gradonačelnik Labina Valter Glavičić pozdravio je posebno nekoliko umirovljenih rudara i djelatnika ugljenokopa koji su bili prisutni, te djecu koja su prigodno recitirala.

(Snimio Branko Biočić)

- To je Labinska republika. Koja traje. Počela je prije 104. godine, ali traje do danas. Rudari su došli sa svih strana i utkali dio sebe u naš labinski mentalitet koji je poseban. Čuvajmo te vrijednosti, budimo ponosni na njih i prenosimo ih na mlade, čuvajmo to naše, rekao je Glavičić.

Na komemoraciji na Štrmcu Irene Franković, načelnica općine Sveta Nedelja, podsjetila je da su dvije rudarske žrtve iz vremena Labinske republike, Maksimijan Ortar i Adalbert Sikora, poginuli u Štrmcu, na predjelu koji se dan danas zove "Soldatovo". Podsjetila je Franković i na svog noneta, koji je bio "rudar borac" što je značilo da je iz rata odmah otišao raditi u rudnik jer je trebalo osigurati egzistenciju obitelji, pa nije bilo predaha.

(Snimio Branko Biočić)

- Među rudarima je vladala solidarnost, iako je na površini zemlje moglo biti nesuglasica. Kažu da čovjek živi dok traje sjećanje na njega. Sjećanje na naše rudare traje i dan danas. Sačuvajmo to za buduće generacije, poručila je Irene Franković. Labinska republika obilježena je svečanom komemoracijom u Raši u čast 185 poginulih rudara u velikoj nesreći koja se dogodila 28. veljače 1940. godine, na što je između ostalih govornika podsjetila i Danijela Mohorović, predsjednica labinske Zajednice Talijana.

- Prije osamnaest godina, Kulturni krug Istro-Veneta "Istria" iz Trsta predložio nam je posvetimo događaj rudarskoj tragediji u Raši, nesreći koja je predugo ostala u sjeni, zaboravljena u službenoj povijesti, ali još uvijek živa u sjećanju obitelji koje su izgubile svoje najmilije u rudniku.

Tako je 28. veljače 2007. godine, u srcu Labina, održana prva Komemorativna ceremonija u spomen na 185 žrtava tog tragičnog dana 1940. godine. Od tada, svake godine, događaj se obnavlja s predanošću i strašću, zahvaljujući suradnji između Kruga "Istria" i Zajednice Talijana "Giuseppina Martinuzzi", uz pokroviteljstvo najprije Općine Raša, a potom i Grada Labina. Ako se u početku ova manifestacija održavala skromno, danas s ponosom možemo reći da je izrasla i učvrstila se, ostavljajući dubok trag u kolektivnoj svijesti, rekla je Mohorović. Središnja proslava održana je u Labinu pored spomenika Rudaru borcu gdje je govorio i saborski zastupnik Dalibor Paus.

(Snimio Branko Biočić)

Njezin duh će durat zavajka

- Labinska republika nije trajala dugo, ali njezina poruka, njezin duh će durat zavajka u svakemu od nas i ako su naši stariji bili prvi koji su se u Europi suprostavili fašizmu radi naše budućnosti onda i mi imamo obavezu, radi budućnosti naše djece, dignuti glas protiv nedemokratskih tendencija.

U rudniku, na ljudima črnim ud karbona ni bilo važno koje si nacionalnosti, nego zajedno voditi računa jedan o drugome. Tako i mi moramo stati rame uz rame i zajedno graditi Istru otpornu na svaku isključivost i na svaku vrstu krize, rekao je Paus. Ivan Bubić, izaslanik Vlade Republike Hrvatske također je istaknuo važnost očuvanja sjećanja na Labinsku republiku i njezinu simboliku, a labinski gradonačelnik Valter Glavičić govorio je na labinskoj cakavici.

(Snimio Branko Biočić)

- Danas moramo imet forci gonat da bimo kapili neke stvora i da bimo kapili da to ne zgubimo. Ne Labin, Labin se neće zgubit, neće se zgubit ni priče o kove, neće se zgubit ni Šoht, ni Krvova placa, ni va lepi spomenik kega su pokojni Quintino Bassani i Berislav Iskra osmislili. Znote ca je bitno? Bitno je da ne zgubimo somi sebe. A vragu smo na pute. Na dobren pute smo da zgubimo somi sebe. Da prodomo ono malo ca još imamo našega i da nam drugi zapovedajo.

Nemojmo teć, nemojmo se prodavat. Čuvajmo naši valori, čuvajmo se dobro ca su naši stori storili i zustanimo svoji na svojen, rekao je Glavičić, a Jadranka Žarković, izaslanica predsjednika RH, zaključila je kako je Labinska republika događaj koji ima vrlo veliko značenje ne samo za socijalnu i političku povijest Istre nego i cijele Hrvatske, postavši navještaj budućeg antifašističkog pokreta u Istri u njezinoj borbi za oslobođenje i sjedinjenje s maticom zemljom Hrvatskom. Labinska republika obilježena je radionicom sitotiska u Narodnom muzeju i likovnom radionicom u Gradskoj knjižnici.

(Snimio Branko Biočić)

Povezane vijesti

• Labin: Rudarska ostavština zasjala u novom ruhu
• Tulio Demetlika (IDS): Labinska republika i danas živi u Istri. Geni naših rudara uče nas da se nikada ne smijemo povlačiti pred primitivcima i nasilnicima
• Bećo Redžić Duka i Nevio Stanić o danima kad su radili u istarskim rudnicima: "Rudare su krasili prijateljstvo i sloga"