(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Provesti dan na svježem zraku, na 747 metara nadmorske visine, u najvišem stalno naseljenom istarskom selu, i uz to naučiti nešto novo i zabaviti se, neprocjenjivo je, pomislili su mnogi koji su se zadnje rujanske subote uputili u Brgudac kako bi pogledali što nudi ovogodišnje, treće izdanje, »Brgudac Art & Samanj«.
Jesenski sajam, kojeg organizira Babucera – Udruga za zaštitu i revitalizaciju sela Brgudac, u suradnji s Općinom Lanišće, osmišljen je s ciljem povezivanja posjetitelja iz dvije županije, Istarske i Primorsko-goranske, s bogatom kulturnom baštinom krškog područja Ćićarije. Kroz art festival koji objedinjuje glazbene nastupe i izložbe umjetničkih djela, sajam također okuplja i prezentira lokalne izlagače rukotvorina te domaćih proizvoda, pružajući uvid u tradiciju i kreativnost ovog kraja. Posebno je važno napomenuti da čak ni poslijepodnevna kiša nije uspjela narušiti atmosferu ovogodišnjeg izdanja.
Dvadesetak izlagača s obje strane Učke predstavilo je široku lepezu domaćih proizvoda. Počevši od Udruge Lodrica Kastav i njenih »Kolača s pričom« i čunčane čipke, Hemp Farm Zornada Hum i proizvoda od industrijske konoplje pa do Bruman Craft Buzet i craft piva te OPG-a Udovičić Žminjski gušti Žminj koji je izložio tradicionalne suhomesnate proizvode. Za razliku od Milana Udovičića, koji je pravi veteran sajma u Brgudcu s dugogodišnjim sudjelovanjem od prvog izdanja, Martini Šugar iz Poreča, koja već sedam godina izrađuje heklane igračke, kape i privjeske, ovo je bio njezin prvi nastup na sajmu. Među izlagačima predstavili su se i OPG Dušić Cerovlje s voćem, Mirai Aromatica Tinjan s proizvodima od ljekovitog i aromatičnog bilja.
Tamo su bili i OPG Rumac, Maćuki, Poljane, s marmeladom, kiselim kupusom, octom i vinom, Domaća radinost »Javor« Mira Šverka iz Lanišća s proizvodima od drva, ali i mnogi drugi sa zanimljivim štandovima. Udruga Babucera izložila je radove članova udruge - brgučku craft biru, eko suvenire i majice. Među novitetima i Koritsku biru - Porter, težačku crnu biru u limitiranoj seriji, od vode iz obližnjeg izvora Korita koji se nalazi na 1.000 metara nadmorske visine, ječmenog slada i hmelja.
Takav raznovrstan program poput ovog kasno rujanskog, može složiti samo Babucera, čiji su članovi svi od reda veliki entuzijasti. Pripreme su trajale mjesecima, najintenzivnije zadnjih tjedan dana, a neki su, povjerila nam je koordinatorica rujanske manifestacije Mia Mihaljević Ivančić, čak tražili slobodno na poslu kako bi u Brgudcu mogli - volontirati!
U umjetničkom programu dvije izložbe, Saše Jantoleka »U Brgudcu bliže suncu« i Margarete Peršić »Brodarica u Brgudcu«, potom dvije radionice OPG-a Baričević »Izrada sapuna - Zero waste žajfa« te Sonje Marchioli »Oslikavanje tradicionalnih hrvatskih igračaka«. Pripovjedna predstava Margarete Peršić kao kombinacija elemenata pripovijedanja pantomime i teatra i promocija slikovnice Sanje Albaneže »Đir po Kvarnere«.
Održano je i predavanje Ane Cerovac »Fantastična bića Istre i Kvarnera« te projekcija filma »Je lektrika ubila štrige« iz 2016. godine čiju režiju potpisuje Cristian Criss Kolacio, a produkciju Udruga Spod Učke i producentica Viviana Brkarić. Istra ima bogatu usmenu tradiciju pripovijedanja, među ostalim i o »fantastičnim« bićima, štrigama, štrigunima, morama, štroligama, krsnicima, vilama, vukodlacima... Konačno i u Brgudcu su nekoć nonice strašile djecu da ne ostaju kasno navečer vani, niti idu u šumu jer je tamo mitsko biće Babucera s tijelom zmije i glavom medvjeda, a danas se tako zove seoska udruga.
Za glazbeno završnicu bio je zadužen Cukar & Caffe Bend koji je posjetitelje je zabavljao uz domaću istarsku, primorsku glazbu, pop-rock i ex-yu hitove.
U Brgudcu danas živi 26 stalnih stanovnika, vikendom ih ima znatno više, većinom onih koji su se vratili na djedovinu, a dijelom i nekih koji su se doselili jer im odgovara mirniji ritam života. Selo je na zapadnom ulazu u Park prirode Učka i polazna je točka planinarima prema izvorištu Korita podno Brajkovog vrha. Brgudac je, kazao je predsjednik Udruge Babucera Saša Aleksić, doživio renesansu i zaslužuje da se konačno realizira projekt izgradnje vodovoda.