na današnji dan, godina je 1980.

Vremeplov Glasa Istre: Titova smrt osjetila se i nakon više od 40 dana

| Autor: Mihael Stojanović
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Danas je 16. lipnja 1980. godina, novine stoje 5 dinara, pet puta više od zadnjeg vremeplova iz 1970. Taman je prošlo razdoblje Četrdesetnice od Titove smrti, čovjeka koji je ostavio složeno naslijeđe.

Neki ga hvale kao sposobnog vođu koji je uspio držati više nacija, naroda i republika unutar jedne države, a sustav u za tog doba, bio je vrlo liberalan kad bismo ga usporedili s drugim lijevim režimima u Europi koji su bili 'dan i noć' naspram Jugoslavije. Drugi ga kritiziraju zbog toga što je Hrvatsku smjestio u društvo istočnih država koje su bile manje razvijene, kako financijski, tako i kulturno.

Tito je rekao

Premda je Hrvatska kulturološki stoljećima težila "zapadnoj" kulturi koja je ostavila neizbrisiv trag, uz svoju povezanost s naprednijim državama poput Austro-Ugarske i našom obalom uz Mletačku Republiku. Mnogi smatraju da bi kao samostalna država nakon Drugog svjetskog rata, imala veće šanse za napredak. Veliki minus je njegova odluka da Beograd, umjesto Zagreba, postavi za glavni grad Države jer time je "balkanizirao" Hrvatsku i stavio nas u suprotno društvo od onog prema kojem i danas težimo. Mnogi smatraju da bi Hrvatska kao samostalna država u to vrijeme imala veće šanse za napredak, a neki u njegovu obranu kažu da Hrvatska tada nije bila spremna niti je zaslužila samostalnost. Neovisno o mišljenjima, "common ground" je da je Tito bio karizmatičan vođa te vješt političar koji je uspio voditi čak šest različitih republika što i nije najlakši podvig, a neke od država u vrijeme Jugoslavije bile su ekonomski i kulturno razvijenije.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Lijeva politika iz vremena Jugoslavije i današnja lijeva politika značajno se razlikuju. Nekadašnja lijeva propaganda imala je drukčiji pristup inkluzivnosti i društvenoj pravdi jer, u vrijeme Jugoslavije, radnici su imali značajniji položaj i prava. Bilo je i društvene podjele stanova, a radnici su imali osiguranu egzistenciju. Nekadašnje radne akcije doprinosile su zajednici, razvijale zdrave navike, povezivale ljude, educirale ih, poticale timski duh.

Tako, u ovome izdanju, naši su se novinari prisjetili na to što je govorio Drug Tito: "Već sam govorio da mi komunisti ne možemo komandovati. Ako komunist ne može da djeluje, to znači da ideološki nije dovoljno spreman i da ne želi da bude borac u prvim redovima u izgradnji socijalizma, a onda nije sposoban da uspješno provede mase u akciju. Mi komunisti danas nismo sami, jer i radnička klasa, tu su naši proleteri i sve i zajedno ćemo nastaviti raditi dalje. Samo, komunisti treba, ipak, da budu ona žiža koja će zračiti i stalno bdjeti nad čitavim društvenim životom."

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Blizu 80.000 gostiju

No ipak, kolektivna tuga je tada ipak bila umanjena "dobrim vijestima".

"Prema informacijama dobivenim od Marija Heraka iz Turističkog društva Poreč na toj tada "najturističkijoj" općini u Jugoslaviji trenutno boravi oko 26.000 gostiju što je za oko 2.000 manje nego lani u isto vrijeme. U Puli trenutno boravi oko 8.000 gostiju, jednako kao i lani. Prema riječima Andrije Melincevića iz Turističkog saveza Pule, goste očito sve više zadovoljavaju vremenske prilike jer se svi nadaju da će ovo ljeto biti bolje nego što je do sada." (...) "Trenutno na području Rovinja boravi oko 7.500 domaćih i inozemnih gostiju." kazala je Nada Županović iz Turističkog društva Rovinja. (...) "Prema riječima Olge Trap iz raspodjele "Turistbroda" ovog trenutka u Poreču boravi oko 5.000 turista što znači da je u svim vrstama smještaja u regiji još i dosta nepopunjenih mjesta."

Dana 31. svibnja ove godine, pak, izvijestili smo: "U top deset odredišta su još Rovinj, Poreč i Zadar, koji ima i najveće povećanje broja noćenja u odnosu na lani, od kojih 23,5 posto, te Umag, Opatija, Pula i Medulin, također svi s porastima noćenja." Zadnji podaci kojima možemo pristupiti su za svibanj, a prema dokumentu HTZ-a u kojem se navodi da u Puli imamo 13.443 posjetitelja, Rovinj nas "šiša" s 83.799 dolazaka kao i nešto od Rovinja slabiji Poreč s 87.721 dolazaka.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Iako se broj turističkih dolazaka uobičajeno poveća krajem svibnja, smanji u lipnju, te ponovno poraste sredinom mjeseca, Rovinj i Poreč bilježe izniman rast u broju posjeta u usporedbi prije 44 godine. S druge strane, Pula stagnira, što ne iznenađuje s obzirom na to da bi centar grada, s obzirom na visoku turistifikaciju mjesta, trebao biti atraktivniji i sadržajniji, a manje se oslanjati na postojeće znamenitosti i atrakcijsku osnovu.

Točka na "i"

Novine su 1980. godine poskupjele s 1 na 5 dinara, što možemo protumačiti kao i uvod u galopirajuću inflaciju koja će tek uslijediti. Socijalistički sustav, unatoč svojim mnogim dobrim stranama poput dodjele stanova preko firmi, ostavio je za sobom visok dug koji će dovesti do ekonomskih udara na građanstvo. Ipak, i tad je postojao turizam da nas kao i dan danas "vadi van", pa dok posjetitelja ima, ni tad, a niti sad nema razloga za brigu. K tomu, u današnje vrijeme još smo i valutnom klauzulom donekle zaštićeni.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter