Nalazište uljare ovakvog tipa je "tiha patnja" za svakog arheologa koji se bavi ruralnom arhitekturom, a upravo se takvo jedno nalazi u našoj Istri - u Barbarigi. Ovakva ruralna nalazišta često su imala postrojenja za preradu maslina ili grožđa, a ova se uljara ističe, ne samo po veličini, već i po kapacitetu proizvodnje.

I sada se potpuno jasno prepoznaju ostaci 12 preša ili tijesaka za preradu maslina. Rimski agronomski pisci, čiji su tekstovi ostali sačuvani, govorili su da su dva tijeska dovoljna za obraditi masline zasađene na površini od 30 hektara, što samo govori o kapacitetu ove nekadašnje, rimske uljare.

U kontekstu Rimskog carstva, kad se govori o uljarama, proizvodne su mogućnosti kategorizirane u nekoliko skupina. Tako znamo da su velike uljare bile one s četiri i šest tijeskova, a nalazile su se u dijelovima carstva koji su bili poznati po proizvodnji maslinovog ulja.

Kako se u Barbarigi nalazi 12 preša, to nam vrlo slikovito govori da je ova uljara bila u to vrijeme vrlo značajna. Površina koja je do sada istražena obuhvaća tristotinjak kvadrata, a geofizičkim snimanjima ustanovljeno je da se nalazište prostire na puno većem području, jer je istražena površina tek njena petina, eventualno četvrtina.

Istra ili Histria - kako su je tada nazivali, i u Rimsko doba bila je poznata po kvaliteti maslinova ulja, a prema nekim zapisima Plinija Starijeg i njegovoj ljestvici kvalitete, ona zauzima visoko drugo mjesto. Danas nam je poznato i da su se amfore, koje su služile distribuciji maslinova ulja, izrađivale u radionicama, od kojih pouzdano znamo za jednu takvu u Fažani, a drugu u blizini Poreča.

Povezane vijesti

• Utjecaj kemije na arome vina i maslinovih ulja
• U Fažani se otvara nova uljara
• NA SVOJ RED ĆE DOĆI NEGDJE U NOĆI: Čekamo satima, ali dok se ulike prerađuju, nervoze ne smije biti